img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Ili su cene poludele ili narod zarađuje premalo: Čemu vodi Vučevićeva težnja „pravičnijim cenama“?

24. avgust 2024, 12:32 M.S.
Predstavnici vlasti tvrde da je cena prehrambenih artikala „snažno“ pala. Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Ilustracija
Copied

Dok država teži „pravičnijim“ cenama, mnogi ekonomisti su skeptični zbog petljanja u tržište. Asistent na Ekonomskom fakultetu Aleksa Dokić za „Vreme“ kaže da Srbija prednjači po izdvajanju domaćinstva za osnovne životne potrepštine

Sastanak premijera Srbije Miloša Vučevića sa predstavnicima najvećih trgovačkih lanaca nije doneo konkretne rezultate. To jest, Vučević je naveo da će u narednih desetak dana saopštiti konkretne mere za „pravičnije cene“ najpotrebnijih životnih namirnica.

Podsetio je i da država postavlja osnovnu regulativu, ali da ne može da nameće cene proizvoda, jer ih tržište diktira, iako može da ih ponekad koriguje puštanjem robe iz robnih rezervi.

Asistent na Ekonomskom fakultetu Aleksa Dokić za „Vreme“ kaže da država treba da ima nadzornu ulogu, te da ona mora voditi računa da svi tržišni igrači igraju po istim pravilima, da nema nelegalnih.

Dodaje da što se tiče neke dublje uključenosti države u funkcionisanje tržišta, „savremena ekonomska teorija“ to ne podržava.

„Kada pričamo o direktnom uključenju nekih državnih institucija ili organa u sam proces formiranja finalne maloprodajne cene savremena ekonomska teorija kaže da to uvek daje nezadovoljavajući konačni ishod u odnosu na slobodno formirane tržišne cene na jednom kapitalističkom tržištu“, objašnjava Dokić.

Nije uvek dobro ograničiti marže?

Naš sagovornik ukazuje da, kada se govori o formiranju cena, često se pominje da marža treba da bude ograničena. Međutim, on kaže da to nije uvek dobar pristup jer svaka grana ima svoju specifičnost.

„Naravno da će stopa marže maloprodavca koji prodaje robu u svakodnevnoj potrošnji biti niža od onoga koji prodaje specijalizovanu robu visoke vrednosti. Često se dešava da maloprodavac koji prodaje luksuznu robu mora da zapošljava izuzetno stručnu radnu snagu koju mora da plati više nego običnog fizičkog radnika“, objašnjava Dokić.

Dodaje da treba imati u vidu da je Srbija uvozno orijentisano tržište što znači da na nas drastično utiču svi trendovi na međunarodnom tržištu, odakle naša uvozna roba potiče.

Sa druge strane, nastavlja Dokić, treba imati u vidu da mi kao tržište trošimo sve manje i manje – „nominalno posmatrano, maloprodajni promet raste, realno posmatrano on pada što znači da mi kao kupci kupujemo sve manje i manje“.

„Bolja cena – cena za narod“

Prošle godine u septembru sprovedena je akcija „Bolja cena – cena za narod“ i trajala do je do kraja prošle godine.

Akcija je podrazumevala smanjenje cena 36 artikala iz 20 kategorija proizvoda, uglavnom prehrambenih.

Republički zavod za statistiku analizirao je akciju i zaključio da jeste usporila rast međugodišnje stope inflacije od oktobra do novembra u poređenju sa septembrom.

Nalepnice „Bolja cena“ mogu se i dalje videti na pojedinim proizvodima u prodavnicama, ali u daleko u manjem obimu jer je zvanično akcija imala ograničeni vek trajanja.

Dokić objašnjava se platežna moć i standard vide kada se posmatra procenat prihoda jednog domaćinstva koji se izdvaja za osnovne potrebe.

„Tu ćete videti da mi nažalost prednjačimo kada govorimo o evropskim zemljama. Prosečan kupac u Srbiji izdvaja više od četvrtine svog mesečnog budžeta za nabavku najosnovnijih potrepština, a u evropskim zemljama je taj udeo znatno niži na primer 15 odsto“, ukazuje naš sagovornik.

Tagovi:

Miloš Vučević Životni standard Tržište Bolja cena
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Tatjana Vukić i Alksandar Vučić

SNS fond

31.mart 2026. K. S.

Nova ekonomija: Ko je većinski vlasnik investicionog fonda Vista Rica?

Brz rast fondova „Vista Rica” prati i promena vlasničke strukture - Tatjana Vukić sada kontroliše tri četvrtine kompanije u koju su ulagali pojedinci povezani sa političkim vrhom

Bajatović

Ruski gas

31.mart 2026. Marija L. Janković

Kako zapravo stoje stvari sa ruskim gasom: Bajatović preko medija ispravlja Aleksandra Vučića

Dušan Bajatović preko javnog servisa dopunjava i ispravlja predsednika države Aleksandra Vučića. Šta to govori o njegovim odnosima sa koalicionim partnerom i Moskvom

Vladimir Putin kači orden Aleksandru Vučiću

Gas

31.mart 2026. M.L.J.

Ruski gas umesto za tri godine, za tri meseca: Da li Putin više ne veruje Vučiću?

Srbija je očekivala ugovor na tri godine za gas, a dobila ga - na tri meseca. Mnogi smatraju da to znači da Vladimir Putin više ne veruje Aleksandru Vučiću

Nekretnine

30.mart 2026. M. L. J.

Ratovi menjaju tržište: Hoće li stanovi u Srbiji konačno pojeftiniti

Vrednost tržišta nepokretnosti je krajem 2025. dostigla rekordni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Hoće li u 2026. barem malo pojeftiniti?

Vučić razgovarao sa Putinom

Ekonomija

30.mart 2026. I.M.

Vučić: Razgovarao sam sa Putinom, produžen ugovor za gas sa Rusijom na još tri meseca

Aleksandar Vučić saopštio je da je Srbija obezbedila gas po fleksibilnim i povoljnim uslovima nakon razgovora sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, uz produžetak ugovora na tri meseca

Komentar
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović

Komentar

Lokalni izbori 2026: Vučićeva disfunkcionalna, nasilna i tužna familija

Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure