img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Privatizacija

Hotel „Slavija” prodat Matijevićima, renoviranje će trajati tri godine?

17. januar 2024, 16:39 Redakcija Vremena
Foto: Vesna Lalić/Nova.rs
Copied

Ministarstvo privrede nije saopštilo detalje prodaje jedinom ponuđaču, a početna cena za kupovinu sva tri objekta bila je 24,9 miliona evra

Potpisivanjem ugovora o prodaji hotela „Slavija“ sa predstavnicima kompanije „Matijević“, završena privatizacija tog objekta, saopštilo je Ministarstvo privrede Srbije.

U saopštenju ne navode detalje prodaje.

Na prodaju su stavljena tri objekta na trgu Slavija u centru Beograda, a početna cena za kupovinu svih objekata bila je 24,9 miliona evra.

Osam zainteresovanih, jedna ponuda

Javni poziv za prodaju kapitala preduzeća „Slavija hoteli“ Ministarstvo privrede oglasilo je u oktobru.

Međutim, iako je dokumentaciju za kupovinu hotela otkupilo čak osam preduzeća, jedino je kompanija „Matijević”, čiji je osnivač i vlasnik biznismen Petar Matijević, odnosno njena firma za nekretnine „Mat rilestejt“, dostavila ponudu za kupovinu, pa licitacija nije ni održana, piše dnevni list Danas.

Sin vlasnika kompanije, Zoran Matijević je ranije rekao da je plan da se objekti renovinaru, da hotel nastavi da radi, kao i da bi se prvi renovirao manji hotel „Slavija Lux garni“.

Za ostalo će, kako dodaje, biti potrebno više vremena.

„Za ovaj veći deo hotela, odnosno kulu i najstariju zgradu, plan je da se privede nameni do 2027. godine“, rekao je Matijević svojevremeno za Danas.

Petar Matijević je pokušao da kupi hotel „Slavija Lux“ 2018. godine u postupku koji je pokrenuo javni izvršitelj, ali je prodaja poništena pošto je Privredni sud u Beogradu utvrdio da prethodno mora da se pravosnažno odluči da li je „Slavija“ u dugovima.

Šta je prodato?

Sva tri objekta hotela „Slavija“, stari deo, kula i Slavija luks, poseduju 460 soba i 11 apartmana, prema dokumentu Ministarstva finansija.

Takođe, u tom dokumentu se navodi da kompanija broji 210 zaposlenih. Ukupna površina sva tri ova objekta iznosi više od 30.000 kvadratnih metara.

Istorijat hotela „Slavija“

Kompleks ovog preduzeća čine tri zgrade izgrađene u različitim vremenskim periodima.

Hotel „Slavija I“ izgrađen je 1962. godine kao hotel “B” kategorije sa dva podruma, prizemljem, međuspratom i 17 spratova.

Hotel „Slavija II“ je izgrađen 1973. godine, kao hotel „A” kategorije sa sedam spratova.

„Slavija III“ ili Slavija Luks izgrađena je 1989. godine, sa dva podruma, prizemljem i sedam spratova.

Kako je na sajtu Ministarstva privrede objašnjeno, danas su „Slavija I“ i „Slavija II“ hotel sa dve zvezdice, a „Slavija III“ hotel sa četiri zvezdice.

Hoteli „Slavija“ ranije su poslovali kao deo nacionalnog avio-prevoznika JAT.

Međutim, upravni odbor „JAT ervejza“ je 14. juna 2005. godine doneo odluku, na osnovu koje je celokupni udeo i osnivačka prava tog Društva preneta na državu Srbiju i to bez naknade, podseća Danas.

Matijević u svom vlasništvu ima pet hotela, od čega su tri u Novom Sadu: „Centar“, „Aleksandar“ i „Ribarsko ostrvo“, u Zrenjaninu je hotel „Vojvodina“, a na Trgu republike u Beogradu „Beograd – Centar 1“.

Tagovi:

Hotel Slavija Matijević Slavija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Porez na ugljenik

24.oktobar 2025. M. L. J.

Stiže porez na zagađivanje: Novac ide u budžetsku rupu bez dna

Srpske firme koje prave struju i druge velike zagađivače od 1. januara će plaćati državi dodatni porez. Ipak, nadležni još nisu doneli sve potrebne zakone kojim bi to omogućili, a ne predviđa se ni kontrola novca koji će država prikupiti

Trgovine

24.oktobar 2025. R. V.

„Ceecap capital“: Prodavnice zatvorene zbog optimizacije portfolija

Iz investicionog fonda „Ceecap capital“, koji drži lanac prodavnica „Gomeks“, kažu da su prodavnice u Novom Pazaru, na Zlatiboru i u Čačku zatvorene „isključivo zbog optimizacije portfolija, što je uobičajena poslovna praksa“

Čovek u fabrici sa kablom u ruci

Ekonomija

23.oktobar 2025. N. M.

Zašto su strane direktne investicije u dramatičnom padu

Strane direktne investicije u Srbiji manje su za čak 54 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine. Zašto je tako

Severna Mitrovica

Kosovo

23.oktobar 2025. Milica Srejić

Zabrana uvoza srpske robe na Kosovu: Za meso u centralnu Srbiju

Namirnice koje se u centralnoj Srbiji podrazumevaju, na severu Kosova nisu svakodnevica. Postoje zamene, ali nekada nedovoljno adekvatne. Zašto Srbi sa Kosova po meso idu u Novi Pazar i Kraljevo

Žena za pijačnom tezgom

Cene

23.oktobar 2025. K. S.

Zašto je voće i povrće skuplje na pijaci nego u prodavnici?

Cene poljoprivrednih proizvoda jeftinije su u prodavnicama nego na pijacama. Zašto je to tako

Komentar
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević

Komentar

Srbija i EU: Šamar u Strazburu nakon packi u Beogradu

Da li je Aleksandar Vučić ozbiljno shvatio poruku najoštrije Rezolucija Evropskog parlamenta ikada o Srbiji potkrepljenu upozorenjem Evropske komisije

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure