img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Privatizacija

Hotel „Slavija” prodat Matijevićima, renoviranje će trajati tri godine?

17. januar 2024, 16:39 Redakcija Vremena
Foto: Vesna Lalić/Nova.rs
Copied

Ministarstvo privrede nije saopštilo detalje prodaje jedinom ponuđaču, a početna cena za kupovinu sva tri objekta bila je 24,9 miliona evra

Potpisivanjem ugovora o prodaji hotela „Slavija“ sa predstavnicima kompanije „Matijević“, završena privatizacija tog objekta, saopštilo je Ministarstvo privrede Srbije.

U saopštenju ne navode detalje prodaje.

Na prodaju su stavljena tri objekta na trgu Slavija u centru Beograda, a početna cena za kupovinu svih objekata bila je 24,9 miliona evra.

Osam zainteresovanih, jedna ponuda

Javni poziv za prodaju kapitala preduzeća „Slavija hoteli“ Ministarstvo privrede oglasilo je u oktobru.

Međutim, iako je dokumentaciju za kupovinu hotela otkupilo čak osam preduzeća, jedino je kompanija „Matijević”, čiji je osnivač i vlasnik biznismen Petar Matijević, odnosno njena firma za nekretnine „Mat rilestejt“, dostavila ponudu za kupovinu, pa licitacija nije ni održana, piše dnevni list Danas.

Sin vlasnika kompanije, Zoran Matijević je ranije rekao da je plan da se objekti renovinaru, da hotel nastavi da radi, kao i da bi se prvi renovirao manji hotel „Slavija Lux garni“.

Za ostalo će, kako dodaje, biti potrebno više vremena.

„Za ovaj veći deo hotela, odnosno kulu i najstariju zgradu, plan je da se privede nameni do 2027. godine“, rekao je Matijević svojevremeno za Danas.

Petar Matijević je pokušao da kupi hotel „Slavija Lux“ 2018. godine u postupku koji je pokrenuo javni izvršitelj, ali je prodaja poništena pošto je Privredni sud u Beogradu utvrdio da prethodno mora da se pravosnažno odluči da li je „Slavija“ u dugovima.

Šta je prodato?

Sva tri objekta hotela „Slavija“, stari deo, kula i Slavija luks, poseduju 460 soba i 11 apartmana, prema dokumentu Ministarstva finansija.

Takođe, u tom dokumentu se navodi da kompanija broji 210 zaposlenih. Ukupna površina sva tri ova objekta iznosi više od 30.000 kvadratnih metara.

Istorijat hotela „Slavija“

Kompleks ovog preduzeća čine tri zgrade izgrađene u različitim vremenskim periodima.

Hotel „Slavija I“ izgrađen je 1962. godine kao hotel “B” kategorije sa dva podruma, prizemljem, međuspratom i 17 spratova.

Hotel „Slavija II“ je izgrađen 1973. godine, kao hotel „A” kategorije sa sedam spratova.

„Slavija III“ ili Slavija Luks izgrađena je 1989. godine, sa dva podruma, prizemljem i sedam spratova.

Kako je na sajtu Ministarstva privrede objašnjeno, danas su „Slavija I“ i „Slavija II“ hotel sa dve zvezdice, a „Slavija III“ hotel sa četiri zvezdice.

Hoteli „Slavija“ ranije su poslovali kao deo nacionalnog avio-prevoznika JAT.

Međutim, upravni odbor „JAT ervejza“ je 14. juna 2005. godine doneo odluku, na osnovu koje je celokupni udeo i osnivačka prava tog Društva preneta na državu Srbiju i to bez naknade, podseća Danas.

Matijević u svom vlasništvu ima pet hotela, od čega su tri u Novom Sadu: „Centar“, „Aleksandar“ i „Ribarsko ostrvo“, u Zrenjaninu je hotel „Vojvodina“, a na Trgu republike u Beogradu „Beograd – Centar 1“.

Tagovi:

Hotel Slavija Matijević Slavija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Prodaja NIS-a

28.januar 2026. Marija L. Janković

Kako je Vučić „digao“ akcije MOL-a na istorijski maksimum

Dan nakon što je Aleksandar Vučić objavio insajdersku informaciju o ceni prodaje NIS-a, akcije MOL-a vinule su se na istorijski maksimum. Investitorima se, kažu stručnjaci, posebno dopalo što će konkurentsko preduzeće otići za „male pare“

Zlatnici i zlatne poluge

Zlato

28.januar 2026. Bojan Bednar

Istorijska cena zlata: Srbija profitira, zapadna finansijska tržišta imaju problem

„Istorijski rast cene zlata je znak bežanja od SAD i dolara“, kaže za „Vreme“ ekonomski savetnik Bogdan Petrović. Srbija je profitirala zbog prethodnog gomilanja zlatnih rezervi, dok zapadna finansijska tržišta imaju problem

Crni Audi

Automobilska industrija

28.januar 2026. Klaudija Verle (ARD/DW)

Faktor Indija: Pojeftinjuju nemački automobili

Nemački automobili su statusni simbol za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su nemački proizvođači jedva dočekali istorijski trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine

Brojila potrošnje struje

Električna energija

28.januar 2026. Marija L. Janković

Kobni januar: Zašto nas „ubijaju“ računi za struju

Zašto svakih nekoliko godina Elektrodistribucija nepogrešivo omane i doda po koju nulu na račun za struju? I zašto se ti propusti svaki put dešavaju u januaru

Koverat sa novčanicama od 2000 dinara

Zarade

27.januar 2026. M. L. J.

Koliko zarađujemo, a koliko nam treba

Prosečna plata u Srbiji iznosi tačno 111.987 dinara, kaže zvanična statistika. Samo što je malo ko zaista i dobija

Komentar
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure