img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Jugoslovensko rečno brodarstvo

Država im oprostila dug od 1,3 miliona evra, oni uplatili 1,7 miliona fondu „Vista rika“

09. avgust 2026, 12:32 M. L. J.
Vlada Srbije Foto: Tanjug/Miloš Milivojević
Vlada Srbije
Copied

Vlada Srbije je dozvolila da se Jugoslovenskom rečnom brodarstvu (JRB) otpiše više od 1,3 miliona evra duga prema državi, piše portal Pištaljka. Ista firma je 1,7 miiliona evra uložila u fond „Vista rika korporejt“ koji je u većinskom vlasništvu članice predsedništva SNS-a

Javna i zvanična dokumenta pokazuju da je Jugoslovensko rečno brodarstvo tokom 2025. godine uložilo 1,7 miliona evra u Alternativni investicioni fond „Vista rika korporejt“ koji je u većinskom vlasništvu članice predsedništva vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Tatjane Vukić.

Pištaljka piše da je JRB privatizovan 2024. godine u spornom postupku, po ceni upola nižoj od vrednosti firme, a na javnom pozivu sa dva ponuđača, kupio ga je kozorcijum firmi Karin komerc, Sani eko vita, NS skver i Rakakop za 10,9 miliona evra.

Finansijski izveštaji, kako navodi Pištaljka, pokazuju da je Jugoslovensko rečno brodarstvo sa novim vlasnicima samo u prvoj godini nakon privatizacije prihodovao 23 miliona evra, duplo više nego što su ga privatnici platili državi, kao i da je deo novca investiran i u fond „Vista rika“.

Mediji su povezivali ulagače u fond „Vista rika“sa vladajućom strankom, a bivša pomoćnica direktorke Uprave za sprečavanje pranja novca Danijela Maletić tvrdila je da je otkaz dobila zbog sukoba sa vlasnicom tog fonda Tatjanom Vukić.

Prema njenim rečima, banke su među svim drugim sumnjivim transakcijama, Upravi za sprečavanje novca upućivali i prijave sumnjivih transakcija u vezi sa fondom.

U napomenama uz finansijski izvetaj koji je objavljen na sajtu Agencije za privredne registre, piše da je JRB u taj fond tokom 2025. godine uložio 207 miliona dinara (oko 1,7 miliona evra).

Fond za razvoj bez novca

Sa druge strane, kako piše Pištaljka, državni fond – Fond za razvoj koji je putem kredita ulagao u Jugoslovensko rečno brodarstvo, ostao je uskraćen za stotinak miliona dinara.

„Zvanični finansijski podaci i dokumenta koja je Pištaljka dobila od Fonda za razvoj pokazuju da je JRB posle privatizacije za svega nekoliko meseci smanjilo dug prema državnom fondu sa 359,7 miliona dinara na 40,8 miliona dinara i to tako što mu je polovina sume otpisana samo zato što je drugu polovinu duga platio – što je po ugovoru svakako i trebalo da uradi“, navodi se u tekstu.

Rešenje Ministarstva privrede u januaru ove godine donela je resorna ministarka Adrijana Mesarović i njime je odobrila da se otpiše 159.560.966 miliona dinara neotplaćenog duga po osnovu osam kredita koje je JRB po posebnim programima namenjenim za podršku preduzećima u privatizaciji dobijao od 2004. do 2023. godine.

Isti toliki iznos JRB je uplatio Fondu za razvoj i tako je dug smanjen za više od 300 miliona dinara.

Za tu odluku ministarka Mesarović imala je saglasnost Vlade, koja je u decembru 2024. godine donela zaključak kojim je aminovala taj postupak, a iz Generalnog sekretarijata Vlade za Pištaljku su naveli da je saglasnost da se privatnoj firmi otpiše dug dat „u skladu sa Programom o rasporedu i korišćenju sredstava za kreditnu podršku preduzećima u postupku privatizacije preko Fonda za razvoj za 2025. godinu“.

„Ukazujemo da je ovim programom predviđeno da svi korisnici dugoročnih i kratkoročnih kredita iz programa/projekata Vlade za subvencije u privredi odnosno kreditnu podršku privredi iz prethodnog perioda, mogu da traže da im se u toku 2025. godine otpiše 50 posto neotplaćenog dela duga po navedenim kreditima, pod uslovom da uplate 50 posto neizmirenog dela po kreditima koje imaju prema Fondu za razvoj po svakom kreditu“, piše u odgovoru zamenika generalnog sekretara Vlade Srbije Tamare Stojčević.

Bez odgovora

Pištaljka navodi da je Generalni sekretarijat prethodno odbio da dostavi zvanične odluke Vlade – dva zaključka i odobrenje Ministarstvu privrede za usvajanje programa kojim se omogućava otpis duga i odobrenje otpisa duga za JRB, tvrdeći da „dokument nije informacija od javnog značaja, već nosač informacije“.

Portal tvrdi da ni Ministarstvo privrede nije postupilo po zakonu i dostavilo zaključke i sporni program, dodajući da, uprkos rešenju Poverenika za informacije od javnog značaja, duže od dve godine ne dostavlja ni zvaničnu procenu na osnovu koje je utvrđena cena JRB, a javnosti nikada nisu objasnili zbog čega su uslovi za učešće u privatizaciji bili diskriminatorni i zašto je uopšte prodata državna firma.

Jugoslovensko rečno brodarstvo takođe nije odgovorilo na pitanja Pištaljke.

Izvor: Pištaljka

Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“! _Iskoristite popust ovde i podržite nezavisno novinarstvo.

Tagovi:

jugoslovensko rečno brodarstvo Vista rika
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Narodna banka Srbije

Ekonomija

21.novembar 2026. B. B.

Kreditni rejting Srbije ostao na nivou BB+

Prema proceni agencije Fič privredni rast bi ove godine mogao da dostigne 3,5 odsto, dok bi javni dug do 2028. trebalo da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a

Dejan Slijepčević, direktor GAT

Vesti

20.novembar 2026. A.P.

Vlasnik GAT-a u bekstvu zbog tendera u Leskovcu: Firma dobila posao od 80 miliona, budžetom bilo predviđeno upola manje

Vlasnik novosadske kompanije GAT Dejan Slijepčević u bekstvu je zbog sumnje na zloupotrebe u vezi sa javnom nabavkom u Leskovcu vrednom više od 80 miliona dinara. Šest osoba je uhapšeno, a slučaj ponovo otvara pitanja o poslovima firme koja se i ranije nalazila u fokusu javnosti

Niš, miting SNS

Ekonomija

20.novembar 2026. I. M.

Studentska lista traži obustavu zapošljavanja u javnom sektoru zbog partijskog uhljebljivanja

Škole i vrtići ne smeju da budu mesta za stranačko zapošljavanje, poručuje Studentska lista, koja traži proveru konkursa raspisanih u Novom Sadu, Inđiji, Šidu i drugim gradovima

Antropik na berzi, stigao do dva biliona

Berza

19.novembar 2026. A.P.

Antropik na berzi vredi više od dva biliona dolara: IPO doneo 81,3 milijarde

Antropik je izlaskom na berzu prikupio 81,3 milijarde dolara, a njegova tržišna vrednost premašila je dva biliona. Uspeh proizvođača Kloda mogao bi da otvori vrata i drugim AI kompanijama, uključujući OpenAI.

Pečenje

Ekonomija

19.novembar 2026. I. M.

Pečenje sve skuplje pred sezonu slava: Šta od toga imaju stočari?

Kako je moguće da pečenje poskupljuje, dok cena živih svinja pada? Predstavnici domaćih stočara upozoravaju na nesrazmeru između maloprodajnih i otkupnih cena, kao i na sve teži položaj proizvođača

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure