

Cene hrane
Hoće li poskupeti hrana u Srbiji zbog rata na Bliskom istoku
Poskupljenje na pumpama je neizbežno, a sa njime u paru idu i ona na rafovima u prodavnicama. Da li će poskupeti hrana i očekuju li nas nepovoljniji krediti?




Ruski udeo u NIS-u, tvrdi Aleksandar Vučić, otićiće MOL-u za manje od milijardu evra. A Srbija je, kaže predsednik države, bila spremna da plati duplo više
MOL preuzima 56 odsto akcija NIS-a po ceni između 900 miliona i milijardu evra – tvrdi predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Ovo je objavio kao insajdersku informaciju jer Srbija zapravo ne prodaje ništa, već Rusi prodaju Mađarima svoj udeo.
Cifra od najviše milijardu za odlučujući paket akcija, za brokera Nenad Gujaničić je donja ili nešto istod donje granice njegove projekcije vrednosti firme.
„Moja projekcija je bila da je trenutna cena za 100 odsto akcija NIS-a između dve i tri milijarde evra“, kaže Gujaničić za „Vreme“. „Ako i bude tako, transakciona cena će biti negde ispod tržišnih očekivanja, ali moramo biti svesni da su na to presudno uticale okolnosti koje prate ovu prodaju, a ne objektivna vrednost kompanije.“
Prodavci, u ovom slučaju Rusi, su bili prinuđeni da prodaju paket akcija zbog američkih sankcija, a kupci su to znali.
„To vam je kao i sa svakom drugom prodajom – kada se zna da baš želite da prodate, niko vam neće dati odličnu cenu“, objašnjava broker.
Kada se ovaj potencijalno sklopljeni posao sa mađarskim MOL-om uporedi sa inicijalnom prodajom NIS-a Ruskoj Federaciji 2008. godine, neki bi opet mogli zaključiti da je najvrednije preduzeće u Srbiji otišlo – prejeftino.
Jer, i pre 18 godina, Srbija je „Gaspromu“ prodala većinski udeo u firmi za svega 400 miliona evra, a mnogi su tada osporavali visinu ove kupovine, govoreći da je bila čak bezobrazno niska. Cena akcija NIS-a je otpočetka kritikovana, jer su sve procene vrednosti bile mnogo veće – govorilo se čak i do nekoliko milijardi evra.
Tada su prodate i zgrade NIS-a u Beogradu i Novom Sadu, rafinerija u Pančevu, Novom Sadu, Elmiru, oko 500 stotina benzinskih pumpi, 1600 internih stanica, 44 stovarišta za snabdevanje kerozinom, brojne cisterne, akcije u kompanijama, pravo na korišćenje zaliha, nalazišta nafte u Vojvodini i koncesije na nalazišta nafte u inostranstvu…
Naročito sporna u ovom dogovoru bila je rudna renta – ostala je na oko tri odsto, iako je po zakonu trebalo da bude sedam odsto. To znači da smo Rusima sve vreme naplaćivali za kopanje sopstvenog blaga više nego duplo manje.
Ipak, uz ovaj „prijateljski pazar“ tada je išao i dogovor o izradnji Južnog toka, koji je trebalo da ide kroz Srbiju i zemlji donese dosta novca. Ovaj projekat ukinut je 2015. i Srbiju ostavio bez ičega, pa je teg koji je prelomio prodaju NIS-a Rusima – zapravo izgubljen.
Teško je uporediti današnju cifru od gotovo milijardu i tadašnjih 400 miliona evra, pa da bi se olako moglo reći da je NIS i sada otišao u bescenje. Ipak, Gujaničić kaže da ne smemo zaboraviti da smo i ovoga puta imali neuobičajene okolnosti. Kao što je tada obećanje Južnim tokom snizilo cenu, sada je teg bio – imperativ prodaje.
„Treba da nam bude jasno da je Gasprom ipak učinio da NIS postane mnogo uspešnije preduzeće nego što je to bilo 2008. godine. Da su želeli da ga prodaju 2023, kada je NIS imao rekordne rezultate, sigurno bi za 56 odsto akcija dobili nekoliko milijardi evra“, tvrdi on.
Zato, iako na Srbiju ne utiče iznos prodaje ruskog dela, za zemlju je ipak važno da joj jedna od najvećih firmi, u kojoj država i dalje ima udela – funkcioniše.
Vučić je za TV Blic kazao da je Srbija bila spremna da za taj deo plati duplo. On je još nazvao „glupostima“ tvrdnje, koje kaže da je pročitao u nekim medjima, da je MOL kupio deo najvećeg rusko-srpskog giganta u zemlji, upravo za 1,7 do 2,5 milijardi evra.
„Mi smo bili spremili novac i dve milijarde evra da platimo. Čak i da platimo više od toga“, ponovio je Vučić.
Dodao je i da sebi lako objašnjava zašto ruski udeo u NIS-u nije ponuđen Srbiji, ali nije želeo da to iznese javno, da ne bi, kako je istakao, ugrozio interese države.
„Meni su ti razlozi jasni, nedvosmisleni, razumljivi, ali da li prihvatljivi ili ne to je druga stvar“, kazao je on.
Vučić je rekao i da je njemu bilo jasno da taj udeo u NIS-u neće biti ponuđen Srbiji i pre nego što se došlo u tu situaciju.
Na pitanje u kakvim je Srbija odnosima sa Rusijom sada, rekao je „u dobrim“.


Poskupljenje na pumpama je neizbežno, a sa njime u paru idu i ona na rafovima u prodavnicama. Da li će poskupeti hrana i očekuju li nas nepovoljniji krediti?


Radnici u Srbiji koji su preneli dane godišnjeg odmora iz prošle godine imaju rok da ih iskoriste do 30. juna. Prema istraživanju objavljenom krajem 2025, više od polovine zaposlenih u Srbiji imalo je između sedam i više od 20 dana neiskorišćenog odmora


Prema najnovijem izveštaju Stockholm International Peace Research Institute (SIPRI), Srbija je zauzela 37. mesto na listi najvećih svetskih uvoznika oružja u periodu 2021–2025. Najviše oružja dolazi iz Kine


Vlada Srbije donela je odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata do 19. marta. Ova odluka treba da zaštiti cenu goriva u zemlji, a najviše će pogoditi Bosnu i Hercegovinu


Cene nafte premašile su 100 dolara po barelu, a fjučersi sirove nafte marke WTI skočili su u ponedeljak za čak 31 odsto. Da li će cene i dalje da skaču
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve