





Predloženim izmenama Zakona o visokom obrazovanju, država će izdvojiti dodatnih 12 milijardi dinara za visoko obrazovanje, a studenti će imati pravo na refundaciju polovine troškova školarine, najavila Ana Brnabić
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić rekla je da su prošle sedmice završeni razgovori između predstavnika svih državnih univerziteta u Srbiji i članova ekspertske radne grupe koju je formirao prošireni rektorski kolegijum Univerziteta u Beogradu i postignut je finalni dogovor kada se radi o Izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, u cilju ispunjenja četvrtog studentskog zahteva – povećanja budžeta za visoko obrazovanje od 20 odsto, što je oko 12 milijardi dinara.
Ona je dodala da su se svi univerziteti saglasili da je finalni dogovor ono što su hteli.
Prema njenim rečima, predloženim izmenama studentima se trošak školarine umanjuje za 50 odsto, „kao što su i tražili, razlika je samo u tome kako će to biti ispunjeno – a biće direktnom refundacijom iz budžeta“.
Druga izmena, kazala je, tiče se izdvajanja dodatnih sredstava za visoko školstvo, čime će se visokoškolskim ustanovama u celosti pokrivati stalni troškovi, kao i primanja zaposlenih definisana kolektivnim ugovorom, takođe u celosti.
„I treća, najvažnija, odredba za javnost Republike Srbije, a to je da će doći do usklađivanja osnovica za plate u visokom obrazovanju sa osnovicama plata u osnovnom i srednjem obrazovanju, što će značiti da će se obezbediti iz budžeta Republike Srbije dodatna sredstva za povećanje plata u visokom obrazovanju za čak 16 odsto, da budem precizna 15,97odsto. Dakle, pored toga što će država direktno refundirati studentima 50 odsto njihove školarine, iznosa školarine, takođe će država obezbediti dodatna sredstva da se povećaju plate“, poručila je Brnabić na konferenciji za novinare u Skupštini Srbije.
Istakla je da je „sve ovo znatno više izdvajanje od 12 milijardi dinara“.
Sednica u utorak, 4. marta
Navela je da očekuje da vlada sutra ili prekosutra usvoji ove izmene i dopune i da ga potom uputi skupštini na dalje razmatranje. Nakon toga će, dodala, ovaj predlog zakona razmotriti relevantni odbori skupštine.
„Naš cilj je da Predlog izmena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju bude na dnevnom redu na prvoj sednici redovnog zasedanja skupštine“, navela je, dodajući da će ona najverovatnije biti održana u utorak, 4. marta.
Prema njenim rečima, Univerzitet u Beogradu poslao je dopis vladi u kojem „prošireni rektorski kolegijum konstatuje da je pristigli tekst predloga izmena i dopuna zakona o visokom obrazovanju suštinski u skladu sa principima definisanim pomenutim zaključkom i našim nacrtom izmena i dopuna zakona“.
„Ovakvim rešenjem, koje se, i ovo je možda i najvažniji deo, koje se, pored ispunjenja zahteva studenata u blokadi, tiče i višegodišnjih zahteva Univerziteta u Beogradu, načinjen je važan iskorak u pogledu unapređenja institucionalnog okvira za funkcionisanje i razvoj visokog obrazovanja u Srbiji. Ovo je iz saopštenja Univerziteta u Beogradu. Univerzitet umetnosti u Beogradu, između ostalog, i u svom dopisu, naveo je, uvažavajući činjenicu da se već dosta dugo i kroz rad radne grupe različitog sastava razmatraju ključna pitanja za unapređenje visokog obrazovanja u Republici Srbiji, posebno u delu koji se odnosi na finansijske aspekte, članovi oba kolegijuma Univerziteta umetnosti u Beogradu su saglasni sa predloženim izmenama i dopunama zakona o visokom obrazovanju“, rekla je Brnabić, dodajući da su svi univerziteti u Srbiji eksplicitno potvrdili da je ovim ispunjen četvrti studentski zahtev.
„Akademska godina ozbiljno dovedena u pitanje“
Istakla je da je akademska godina ozbiljno dovedena u pitanje, „s obzirom na to da se približavamo roku kada čak ni fizički više nije moguće nadoknaditi nastavu i ispite, iako bi se radilo i svake subote, i svake nedelje, i tokom čitavog leta, sve do 30. septembra, kada akademska godina mora da se završi, da bi naredna akademska godina počela“.
„Dakle, molim sve univerzitete, sve fakultete, sve studente u blokadi da dobro razmisle o tome da nakon usvajanja ovih i ovakvih izmena i dopuna zakona o visokom obrazovanju, ako i višestruko prevazilaze sve ono što su bili zahtevi studenata u blokadi, ali i zahtevi akademske zajednice, da se vratimo nastavi i da spasimo ovu akademsku godinu, da ne bi doveli u pitanje preko 230.000 porodica koje imaju svoje studente na državnim univerzitetima u Beogradu, bez obzira da li su to budžetski studenti ili samofinansirajući studenti. Neki od njih će, ukoliko se blokade nastave, propustiti jedinstvene životne šanse da nastave sa svojim obrazovanjem i da nastave dalje da se usavršavaju u najboljem interesu“, rekla je Brnabić.
Izvor: N1




Inspira grupa i Nordic Bridge Capital potpisali su ovog četvrtka (24. juna) u Subotici sporazum o saradnji na zajedničkom razvoju nove digitalne platforme za štednju i ulaganje pod nazivom VIA, koja će građanima Srbije omogućiti jednostavniji pristup dugoročnom ulaganju u akcije i investicione fondove


Za mlade u Srbiji napredovanje sve manje zavisi od godina staža, a sve više od znanja i veština. Istraživanje pokazuje da 81 odsto pripadnika Generacija Z želi karijerni razvoj, uz jasne kriterijume i transparentne plate. Generacija Z je demografska grupa koja obuhvata osobe rođene između 1996. i 2012. godine


Centar za istraživačko novinarstvo (CINS) otkriva da su na poslovima za EXPO angažovane firme saradnika i porodica bivšeg vođe surčinskog i člana zemunskog klana, osuđeni član grupe Pink Panter, kao i osoba osuđena za pomaganje u prikrivanju Arkanovog ubice. Od projekta prihoduju i sestra Aleksandra Vidojevića – Ace Rošavog, bliskog sinu predsednika Srbije i navijaču Partizana, kao i bivši vođa grupe Alkatraz osuđen za ubistvo Brisa Tatona


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je država uložila 127 miliona evra u Jedinstveni dispečerski centar za upravljanje i nadzor železničkog saobraćaja, koji bi trebalo da unapredi bezbednost putničkog i teretnog prevoza. Tokom obilaska centra poručio je da će zahvaljujući novom sistemu nadzora biti suzbijene krađe bakra i optičke infrastrukture na prugama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve