img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Krediti

Građani Srbije duguju bankama više od 2.000 milijardi dinara: Gotovinski krediti i dalje najtraženiji

07. jul 2026, 12:39 I.M.
Foto: Tanjug / Sava Radovanović
Najveći rast beleže potrošački zajmovi
Copied

Građani Srbije nastavili su da se intenzivno zadužuju kod banaka. Prema podacima Udruženja banaka Srbije, dug stanovništva u junu iznosio je 2.099 milijardi dinara, dok su gotovinski krediti prvi put premašili 1.000 milijardi dinara

Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika u junu su iznosili 4.626 milijardi dinara, a ukupan dug prema bankama bio je veći za 15 odsto nego u istom mesecu 2025. godine.

Pozajmice privredi iznosile su 2.426 milijardi dinara, pa su se tako pravna lica zaduživala za 11,6 odsto više u odnosu na godinu pre, dok su kod preduzetnika zaduženja za kredite iznosila 100,8 milijardi dinara i veća su 13,4 odsto u odnosu na jun 2025. godine, pokazuje Kreditni izveštaj Udruženja banaka Srbije.

Kada je reč o stanovništvu, dug građana prema bankama u junu je iznosio 2.099 milijardi dinara i bio je za 19,2 odsto veći u odnosu na isti period prošle godine.

Najveći udeo u ukupnim kreditima stanovništvu u junu su imali gotovinski – 49,1 odsto, zatim stambeni i krediti za adaptaciju – 42,3 odsto, poljoprivredni – 4,9, ostali 2,4 i potrošački 1,4 odsto.

Građani Srbije su se u junu za gotovinske kredite zaduživali 20,5 odsto više nego godinu ranije, pa su po osnovu keš pozajmica poslovnim bankama dugovali 1.031 milijardu dinara.

Zaduživanje po osnovu stambenih i kredita za adaptaciju povećano je za 19 odsto, a ukupno dugovanje na ime ovih kredita u junu je iznosilo 887,61 milijardu dinara.

Na trećem mestu po obimu kredita stanovništvu nalaze se poljoprivredne pozajmice, koje su iznosile 101,87 milijardi dinara. Građani su za ostale kredite bankama dugovali 50,14 milijardi dinara.

Ipak, potrošački zajmovi su u junu zabeležili najveći rast u odnosu na isti period prethodne godine – 21,9 odsto i iznosili su 28,73 milijarde dinara.

Ukupno učešće kašnjenja u dugu po osnovu bankarskih kredita iznosilo je 1,9 odsto. Najveća docnja u junu zabeležena je kod preduzetnika – 3,3 odsto, zatim kod pravnih lica – 2,5 odsto, dok je stanovništvo najmanje kasnilo u otplati, budući da je učešće docnje građana iznosilo 1,1 odsto.

Docnja kod pravnih lica i preduzetnika predstavlja dospele nenaplaćene obaveze preko 15 dana, a kod fizičkih lica preko 60 dana.

Kada je reč o tekućim računima, njih je na kraju juna bilo 9,37 miliona, dok je broj korisnika istih iznosio 6,11 miliona. Ukupan broj tekućih računa u docnji iznosio je 206.428, dok je učešće docnje u iznosu dozvoljenog prekoračenja bilo 5,9 odsto.

Broj kreditnih kartica u Srbiji u junu iznosio je 1.108.257, dok je ukupan broj korisnika bio 850.635.

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Građani Zaduženje Krediti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
NIZAK VODOSTAJ DUNAVA

Budućnost reka

15.avgust 2026. Aleksa Petrovski

Plitko i vruće: Kakav ćemo Dunav imati

Dunav je ovog leta dostigao rekordno niske nivoe. Posledice se osećaju u plovidbi, energetici, poljoprivredi i rečnim ekosistemima. Kakva je budućnost evropskih reka

Zagađenje

14.avgust 2026. M. L. J.

Bez dozvola radi 150 najvećih zagađivača u Srbiji

Oko 150 velikih postrojenja u Srbiji duže od deset godina krši rok u kojem su morali da pribave integrisanu dozvolu, kojim se velikim zagađivačima odobrava rad

Posledice suše

14.avgust 2026. I.M.

Nova ekonomija: Posledice suše biće porast cena hrane i opšta inflacija

Suša i ekstremne temperature sve ozbiljnije ugrožavaju srpsku privredu, a posledice bi građani mogli da osete kroz skuplju hranu, veću inflaciju i slabiji privredni rast. Ekonomisti upozoravaju da bi šteta po Srbiju mogla biti veća nego u Evropskoj uniji

Vučić i ambasador Kine Li Ming

Ekspo 2027

14.avgust 2026. I.M.

Vučić obilazi Ekspo: Još kineskih radnika i „predaja ključeva“ za tri i po meseca

Radovi na kompleksu Ekspo napreduju, ali moraju dodatno da se ubrzaju, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić tokom obilaska gradilišta sa kineskim ambasadorom Li Mingom. Najavio je dolazak još 1.000 radnika iz Kine

Veliki stakleni prozori

Energetska tranzicija

14.avgust 2026. M. L. J.

Kako u praksi izgleda kada država obeća da će da plati polovinu cene zamene stolarije

Država nudi da građanima plati 50 odsto nove stolarije kako bi se sačuvala energija. Koliko je ovaj projekat zaista uspešan? Mogu li zainteresovani lako do novih vrata i prozora, a Srbija do uštede energenata za grejanje ili hlađenje?

Komentar
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure