
Intervju: Sanja Ćopić
Dve godine od „Ribnikara“: Ovakve tragedije se ne smeju ponoviti
„Program druge komemoracije 3. maja osmišljen je kroz dve celine – jednu posvećenu sećanju, drugu društvenoj odgovornosti“
Sedam dana je prošlo od kako je Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda naložio pomeranje skele kojom je „zarobljen“ Spomenik knezu Mihailu, a reakcije grada i dalje nema. „To govori da oni žele da spuste zavode na nivo kancelarija koje neće imati izvršna ovlašćenja i da ih dugoročno potpuno imobilišu“, kaže za „Vreme“ narodni poslanik Vladimir Pajić, po struci konzervator i restaurator
Čudna slika se ovih dana može videti na Trgu Republike – umesto čuvenog Spomenika knezu Mihailu, jednog od simbola Beograda, centralno mesto na trgu zauzela je bina postavljena za organizovani doček Nove godine.
Sama konstrukcija bine direktno je oslonjena na postament spomenika, pa je, nakon dopisa zabrinutih građana, Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda tražio od Grada da skelu pomeri od spomenika.
Od tada je prošlo sedam dana, a, umesto da skela bude pomerena, na nju je stavljeno crno platno.
Konačno se poštuju prave vrednosti u Srbiji! 🇷🇸💪
Knez Mihailo će nastupiti na trgu za doček Nove Godine u Beogradu, a ne tamo neke Cece, Jece i Mece.
Kako saznajemo, Mihailo će sa sobom na nastup povesti i svoga konja! pic.twitter.com/QgBrSz1O0l
— Hijena & Lešinar (@hijenailesinar) December 25, 2024
Pajić (PSG): Cilj dugoročno imobilisanje zavoda
Na koji način bina može da našteti spomeniku, za „Vreme“ objašnjava narodni poslanik Vladimir Pajić iz Pokreta slobodnih građana, po struci konzervator i restaurator.
„Bina može da ugrozi spomenik tako što će neravnomerno ili nekontrolisano opteretiti jedan deo spomenika i na taj način mu narušiti statiku. Uz to, ako se ne poštuju uslovi Zavoda, oslonci bine mogu biti nezaštićeni i mogu fizički da ogrebu, oštete, otisnu se u strukturu, u kamen. Ako se drvene ploče ne postave kako treba, može doći do rđanja, na primer zbog šrafova koji nisu hromirani“, objašnjava Pajić.
On dodaje da je nepoštovanje zahteva Zavoda redovna praksa, kako na gradskom, tako i na republičkom nivou.
„To govori da oni žele da spuste zavode na nivo kancelarija koje neće imati izvršna ovlašćenja i da ih dugoročno potpuno imobilišu, da ne mogu da reaguju. Sve to da bi mogli da divljaju, prvenstveno sa nekontrolisanom divljom gradnjom koja je za njih od primarnog interesa, a onda i da ih prosto ovakve sitnice ne opterećuju“, zaključuje Pajić.
Ovim povodom smo kontaktirali v.d. direktora Zavoda Aleksandra Ivanovića, ali do trenutka objavljivanja ovog teksta nismo dobili odgovor.
„Program druge komemoracije 3. maja osmišljen je kroz dve celine – jednu posvećenu sećanju, drugu društvenoj odgovornosti“
Deo građana Srbije okupio se ispred Skupštine gde se već danima nalaze postavljeni šatori. Na pitanje reporterke „Vremena“ zašto su se danas okupili, nisu želeli da odgovore
Na sastanku evropske komesarke za proširenje Marte Kos sa predsravnicima Univerziteta u Beogradu razgovaralo se o progonu i targetiranju akademske zajednice, kao i o potrebi pokretanja širokog društvenog dijaloga
Van Beograda i Novog Sada, u Srbiji su plate najbolje onde gde se rudari i truje vazduh. Recimo u Boru
Kamioni koji svakodnevno dovoze otpad na deponiju Vinča prolaze kroz centar grada, što je neodrživo i sa ekonomskog i sa ekološkog aspekta. Brodovi bi bili pravo rešenje – predlaže organizacija Beograd u pokretu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve