img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Energetika

Vetroparkovi: Kako je Južni Banat postao energetski epicentar uz rast kineskog kapitala

11. februar 2026, 13:30 K. S.
Foto: Tanjug/Filip Krainčanić
Ko gradi vetroparkove u regionu?
Copied

Dok se vetroenergija u Srbiji i Severnoj Makedoniji promoviše kao stub zelene tranzicije, razvoj vetroparkova u Južnom Banatu i regionu Demir Kapije otvorio je pitanja transparentnosti, vlasništva i uloge države

U Južnom Banatu i regionu Demir Kapije u Severnoj Makedoniji vetroparkovi se razvijaju brže nego što lokalne zajednice imaju priliku da učestvuju u donošenju odluka. Iako se vetroenergija u obe zemlje promoviše kao važan stub energetske tranzicije, projekte često prate kontroverze – od pitanja prostornog planiranja i uticaja na životnu sredinu do netransparentnih vlasničkih struktura, piše Storyteller.

U Srbiji se vetroenergija koristi više od decenije, ali i dalje ima relativno mali udeo u ukupnoj proizvodnji struje. Gotovo svi vetroparkovi su u privatnom vlasništvu, dok država ima ograničenu ulogu, uz izuzetak vetroparka Kostolac u vlasništvu EPS-a. Razvoj sektora oslanja se pre svega na privatni kapital i sistem državnih podsticaja. Sličan obrazac primetan je i u Severnoj Makedoniji.

Južni Banat kao epicentar vetrenjača u Srbiji

Južni Banat se izdvojio kao glavni centar vetroenergije u Srbiji. Na mapi Južnog Banata već su upisani vetroparkovi Kovačica, Pupin, Čibuk 1, Alibunar i Alibunar I. Paralelno se razvijaju projekti Alibunar 1 i Alibunar 2, dok su Samoš i Samoš 2 u fazi planiranja.

U ovom delu Vojvodine postoji i nekoliko manjih postrojenja, poput vetroparka Malibunar, kao i projekti ograničenog kapaciteta koji nemaju značajniji uticaj na ukupnu prostornu i energetsku sliku regiona. Novi projekti planiraju se i na području opštine Pančevo.

Dva modela razvoja

U ovom regionu prisutna su dva modela: projekti koji su prešli iz evropskog u kinesko vlasništvo (Alibunar 1 i 2) i projekti koje formalno vode domaće firme, ali sa nedovoljno jasnim podacima o krajnjim investitorima. U oba modela operativnu ulogu ima Lazar Lazendić, investitor povezan sa više od 18 firmi i saradnik Elektroprivrede Srbije.

On se u ovim projektima ne pojavljuje kao vlasnik kapitala, već kao direktor i operativni nosilac SPV kompanija, posebnih projektnih društava osnovanih za razvoj pojedinačnih vetroparkova. On je zadužen za vođenje firmi kroz različite faze razvoja i za povezivanje lokalnih procedura sa kapitalom koji u projekte ulazi u kasnijim fazama, piše Storyteller.

Vetroparkovi
Foto: Tanjug/Filip Krainčanić
Južni Banat najpopularniji je za vetroparkove u Srbiji
Kineski kapital

Najstariji i najveći vetropark u Srbiji Alibunar izgrađen je pre nekoliko godina i nalazi se u vlasništvu belgijske kompanije Elicio, kojoj pripada i manji vetropark Malibunar. Tokom 2023. godine u rad je puštena i vetroelektrana Alibunar I (9 MW), čiji je investitor slovenačka kompanija Rudis, što je ujedno bio prvi novi vetropark u Srbiji nakon Čibuka 1.

Paralelno sa tim razvijani su projekti Alibunar 1 i Alibunar 2, ukupne planirane snage oko 168 MW. Ovi projekti nastali su kao deo portfolija zapadnoevropskih investitora, unutar struktura povezanih sa belgijskom kompanijom Windvision, koja je u Srbiji poslovala preko firme WV International.

Promena vlasničke strukture usledila je krajem decembra 2024. godine, kada u oba projekta ulazi kompanija Heavy Energy International Limited, sa sedištem u Hong Kongu, preuzimajući većinski udeo. Preostali deo vlasništva zadržala je holandska filijala Windvision grupe. Početkom 2025. godine potvrđeno je da je Heavy Energy International povezana sa kineskim proizvođačem vetroturbina SANY Renewable Energy, čime projekti prelaze u kinesko vlasništvo.

Uprkos promeni vlasništva, operativno upravljanje projektima u Srbiji ostaje nepromenjeno. Kao direktor i zakonski zastupnik projektnih firmi za Alibunar 1 i 2, Lazar Lazendić zadržava ulogu u vođenju društava, komunikaciji sa institucijama i koordinaciji lokalnih procedura u ime stranog vlasnika. Dodatnu institucionalnu težinu ovim projektima daje i uloga Elektroprivreda Srbije, koja je preuzela obavezu otkupa celokupne proizvedene električne energije.

U maju 2025. godine EPS je sa projektnim kompanijama Windvision Windfarm A i Windvision Windfarm B potpisao ugovore o tržišnoj premiji i otkupu električne energije, čime su projekti Alibunar 1 i 2 formalno uključeni u sistem državne podrške za obnovljive izvore energije.

Vetropark
Foto: Tanjug/Filip Krainčanić
Kineske investicije u vetroparkove sve prisutnije
Kineski obrazac

Preuzimanje projekata Alibunar 1 i 2 uklapa se u širi obrazac prisustva kineskih aktera u sektoru obnovljivih izvora energije u Srbiji i Severnoj Makedoniji.

Kineske kompanije ulaze u projekte u različitim ulogama – kao dobavljači tehnologije, finansijski partneri ili vlasnici – najčešće nakon što su ključni planski i regulatorni rizici već razrešeni.

Institucionalni okvir kineskog prisustva u Srbiji dodatno je ojačan u januaru 2024. godine, potpisivanjem memoranduma o razumevanju sa kineskim kompanijama Shanghai Fengling Renewable i Zijin Mining Group, koji predviđa velika ulaganja u vetro, solarne i projekte proizvodnje zelenog vodonika.

Zijin je već strateški partner Srbije u rudarskom sektoru kroz preuzimanje većinskog udela u nekadašnjem državnom preduzeću RTB Bor, što ove energetske projekte smešta u širi kontekst kineskih infrastrukturnih i industrijskih ulaganja u okviru inicijative Pojas i put.

Međunarodni mediji početkom februara objavili su da se kineski proizvođač vetroturbina Goldwind našao pod istragom Evropske unije, zbog sumnje da je primao strane subvencije koje mu daju nepravednu tržišnu prednost u Evropi.

Postupak je usledio nakon što je Evropska komisija u aprilu 2024. godine pokrenula preliminarni pregled mogućeg narušavanja tržišne konkurencije kineskih proizvođača vetroturbina.

Čitavo istraživanje čitajte na portalu Storyteller

Tagovi:

Srbija Struja Severna Makedonija vetropark vetroelektrane Vetroparkovi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Hidroelektrana "Bajina Bašta" na jezeru Perućac

Energija vode

10.maj 2026. M. L. J.

Proradile hidroelektrane Srbije – ali je stao izvoz struje

Nakon dugog sušnog perioda, Srbija opet ima dobre rezultate rada hidroelektrana. Ipak, tu struju ne može da izveze u EU

NIS

10.maj 2026. Marija L. Janković

Medijski rat Vučića i MOL-a: Šta znači „sinergija rafinerija“ i ko je „izmislio biznismena“

Zašto direktor MOL-a pominje „sinergiju rafinerija“ u regionu? Kome odgovara podmetnuti biznismen koji bi kupio NIS?

Kada dođe vreme za naplatu računa, građani mogu da ostvare određene popuste i na taj način olakšaju sebi troškove

Električna energija

10.maj 2026. M. L. J.

Zašto je struja u Srbiji skuplja nego u Crnoj Gori ili Bosni i Hercegovini

Srbija nema najjeftiniju struju, pokazuju podaci Eurostata

Regruti Vojske Srbije stoje u uniformama

Vojni rok

09.maj 2026. K. S.

Nova ekonomija: Novac za vojni rok preusmeren na sport, ambulante i otkup umetnina

Vlada Srbije preusmerila je novac za vojni rok na druge aktivnosti. Gde, umesto u vojsku, odlaze sredstva iz budžeta

NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

NIS

09.maj 2026. M. L. J.

NIS: Šta povezuje zatvaranje rafinerije u Pančevu i nepristojnu ponudu Ranka Mimovića

U svega nekoliko dana građani su saznali da mađarski MOL planira da zatvori deo rafinerije u Pančevu ako preuzme NIS i da izvesni biznismen nudi navodno duplo više novca za istu firmu. Ima li tu ičega čudnog?

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure