Ni glasa nije pustio niko iz Vlade o sudbini NIS-a mesecima, još od kada je Vučić zimus jeo burek i pio vino za Viktorom Orbanom.
Ipak, od kada je energetskim stručnjacima nepoznati biznismen Ranko Mimović objavio da bi za Naftnu industriju Srbije dao duplo više novca od MOL-a, okrenule su se i najneaktivnije stolice izvršne vlasti Srbije.
U istom danu Srbija je saznala da bi mađarski MOL, ako preuzme NIS, mogao da zatvori njegov najvredniji deo – rafineriju u Pančevu.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je istog dana da Srbija nije zadovoljna predlogom mađarske državne kompanije MOL i poručila da će pregovori biti nastavljeni, ali „ne po svaku cenu“. Prema njenim rečima, neslaganja se pre svega odnose na budući rad Rafinerije nafte i kapacitete prerade sirove nafte.
Dan kasnije je Đuro Macut, premijer koji gotovo nikada nije ništa izjavio o NIS-u, rekao da je crvena linija u pregovorima sa Mađarskom – da Rafinerija nafte u Pančevu mora da radi i da moraju da postoje garancije o tome da je Srbija primarna u odlučivanju šta će i kako ta kompanija da proizvodi.
Javio se za reč i Aleksandar Vučić da glatko odbije ponudu Ranka Mimovića, mada mediji nisu uspeli da pronađu u Mimovićevim finansijama ni približno dovoljno novca da bi kupio NIS.
Otkud silno komešanje
Analitičar brokerske kuće IPOPEMA Securities Vladan Pavlović rekao je za „Danas“ da ponuda novoosnovane i nepoznate srpske kompanije za kupovinu NIS-a liči na novi pokušaj odugovlačenja i predstavlja indikaciju da od pregovora sa MOL-om „nema ništa“.
Ocenjuje da je cifra od dve milijarde evra „previše velika za anonimni entitet“, što, prema njegovom mišljenju otvara pitanje kredibiliteta same ponude, te da taj iznos može indirektno da ukaže na to koliko je potencijalno bio vrednovan udeo u NIS-u u razgovorima sa MOL-om, odnosno da je ta vrednost očigledno bila manja od dve milijarde evra, ukoliko je takva ponuda uopšte i postojala.
Ekonomski analitičar Bogdan Petrović ocenjuje da informacije o ponudi nepoznate srpske kompanije za kupovinu NIS-a za sada ne deluju uverljivo, navodeći da se iz dostupnih podataka pre može zaključiti da je reč o neozbiljnoj ponudi ili pokušaju podizanja cene kompanije.
„Na osnovu svih informacija, reklo bi se da ponuda nije ozbiljna. Jedino čime se ova ponuda može objasniti jeste da je možda reč o manevru za podizanje cene NIS-a“, kaže Petrović za „Danas“.
Nenad Gujaničić, analitičar iz kompanije Momentum securities, odgovarajući na pitanje ko bi mogao da stoji iza Mimovića, kaže za Forbes:
„Teško je reći ko bi mogao da stoji iza ove priče koja neodoljivo podseća na ovdašnje privatizacione postupke ili krupne berzanske transakcije kada se na strani kupovine pojavljuje firma koja je juče osnovana. Dakle, više je nego jasno da je ‘ovdašnja kuhinja’ u pitanju, a pravo pitanje je u čijem interesu je pokrenuta jer je situacija oko NIS-a i bez toga previše komplikovana”, kaže Gujaničić.
Ko je Ranko Mimović
„Ne znam da li je to sramota, ali prvo što sam uradio jeste da sam proverio ko je čovek“, kaže za „Vreme“ direktor jednog velikog energetskog preduzeća, nakon vesti o pompeznoj ponudi. „Jeste da sam 40 godina u ovom poslu, ali ne verujem da bi mi baš promakao tako krupan investitor. Pa i sam bih ga prvi pojurio da uloži kod mene.“
Regionalni mediji o njemu pišu da ima sudske sporove i jednu prvostepenu presudu na zatvor od 12 godina, koja je poništena u Sloveniji, dok se u Hrvatskoj, slično kao sada za NIS, nudio da kupi Podravku.
Proverene su i njegove finansije na APR-u, Narodnoj banci Srbije, Poreskoj upravi, ali nigde nije pronađeno ni približno dovoljno novca za kupovinu NIS-a.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!