Dopisnica „Vremena” Dejana Cvetković pozvana je da da izjavu tužilaštvu zbog pretnji i uvreda koje je doživela dok je izveštavala sa protesta u Surdulici. Tu je bila izložena otvorenim napadima, seksističkim dobacivanjima i pretnjama
Cvetković se, kako se navodi, poziva kako bi pružila obaveštenja u vezi sa prijavom, a postupak je, kaže ona, tužilaštvo podnelo po službenoj dužnosti.
„Tužilaštvo je o događajima obavestila Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM). Prvo me je zvao inspektro iz Surdulice da dam izjavu u tamošnjoj policijskoj stanici. Rekla sam da se ne osećam bezbedno da dam izjavu u Surdulici i pitala sam da dam izjavu u Vranju. Danas sam dobila ovaj poziv”, kaže Cvetković za „Vreme”.
Kako objašnjava, ne oseća se bezbedno da ide u Surdulicu kako bi dala izjavu, niti da izveštava pošto su njeni podaci deljeni u grupi u kojoj se organizuju protesti s kojih je izveštavala i jer svi znaju kako izgleda.
Pretnje dopsinici „Vremena”
Cvetković je izveštavala o događajima i protestima koji su usledili posle saobraćajne nesreće u kojoj je stradao jedan Surduličanin. Posle nesreće, počeli su protesti i hajka protiv porodice albanske nacionalnosti čiji je rođak osumnjičen za nesreću i trenutno je u pritvoru.
O ovim događajima, Cvetković je izveštavala za „Vremena”, a na skupu održanom 14. februara doživela je otvorene napade.
„U Surudulici na protestu sam ometana tokom rada, prećeno mi je da ne smem jedino ja da snimam, dobacivali su mi da će mi kupiti oni novu opremu, da će me tužiti ako objavim njihove fotografije, da će mi polomiti telefon. Uzvikivala mi je masa, dobacivali su mi ‘da li nosim tange’ i rekli da će nakon protesta ‘ispasti da su me silovali’, potom su neki uzvikivali ‘silovana’ i da priđem da razmenimo brojeve, jer oni već imaju moj. Uzvikivali su mi ‘đubre’, ‘lažove’, psovke. Moje društvene mreže i snimak mene podeljeni su u Vajber grupi. Delili su i moje tekstove o manjinama, pišu da me plaćaju Albanci”, objasnila je ranije Cvetković.
Šta je prethodilo
Protesti su organizovani nakon pogibije četrdesetogodišnjeg Rastka Jovića, kog je automobilom udario dvadesetogodišnji vozač albanske nacionalnosti. On je u pritvoru.
Na skupovima koji su organizovani izneti su zahtevi za ostavke policijskog vrha i čak za trajno iseljenje porodice osumnjičenog iz opštine. Okupljeni su potom obilazili pekare u vlasništvu njegovog rođaka uz povike „ubice”.
U Vajber grupi „Pravda za Rastka” širili su se pozivi na proterivanje porodice, objavljuju fotografije i lokacije. Pekara je gađana kamenicama i jajima, a građani su snimali i one koji kupuju hleb.
U Vajber grupi „Pravda za Rastka“ delili su se pozivi na proterivanje albanske familije iz Surdulice. A sve to uz svojevrsnu podršku ministra bez portfelja Novice Tončeva koji je u grupi napisao da je „uz svoje Surduličane, jer tu živi“.
„U mojim porukama nema nijedne reči o odmazdi i nema nijednog slova o bilo čijoj nacionalnoj ili drugoj pripadnosti“, kazao je pak Tončev za „Vreme“.
Kazao je da se zalaže da tragedije ne prođu nekažnjeno i da nadležni odgovorno rade svoj posao.
„Kao što znate, u grupama na Vajberu na svaku temu pojedinci su skloni da pišu kako bi izazvali pažnju, neki su ekstremniji u pisanju iz ličnih pobuda. A ja sam poruke poslao u smislu da institucije odrade svoj posao“, dodao je Tončev.
„Ne traži se pravda, već da nas proteraju“
Vlasnik pekare kazao je za „Vreme” da njegova porodica trpi posledice iako on nije učestvovao u nesreći.
„Ne traži se pravda za osobu koja je preminula, već se radi o tome da nas proteraju. Ako ne može država da me odbrani, ne znam šta da kažem”, izjavio je vlasnik pekare.
Kako je dodao, morao je suprugu i decu da sklonim na bezbedno.
„Moj rođak je radio u toj pekari kao radnik. Kada je Rastko poginuo, nije se protestovalo zbog pravde, da se moj rođak najstrože kazni, već traže da moju porodicu i mene proteraju iz Surdulice. Imam dvadeset radnika, da li treba da odgovaram za svakog? Čemu protest protiv mene, kada ja nisam bio vozač?”, upitao je vlasnik pekare.
Ovakvo ponašanje predstavlja situaciju u kojoj Više javno tužilaštvo mora hitno da reaguje zbog izazivanja rasne, verske i nacionalne mržnje, izjavila je Katarina Golubović, predsednica YUCOM-a.
„Lokalni funkcioneri koji imaju uvid u Vajber prepiske moraju da reaguju i suprotstave se linču”, naglasila je Golubović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Reper Dragomir Despić, poznatiji kao Desingerica, priveden je u Crnoj Gori zbog sumnje da je prekršio odredbe Zakona o strancima. Povodom ovog slučaja oglasila se i crnogorska policija koja je apelovala na roditelje da prijave neprimereno ponašanje repera Desingerice prema maloletnicima tokom njegovih nastupa.
Ministarstvo unutrašnjih poslova identifikovalo je i uhapsilo osobu koja na društvenim mrežama nastupa pod imenom „Faraon“. Prethodno su njegovi sporni video-sadržaji izazvali reakcije javnosti i prijave zbog sumnje na seksualizaciju maloletnih osoba. U pitanju je M. R, rođen 1995. godine iz Sremske Mitrovice
Portparolka REM-a Olivera Zekić navela je da da je 90 odsto prijava Savetu REM-a stiglo u vezi sa radom TV Informer. Požalila se i da Studio B REM-u duguje 27 miliona dinara
Zbog pojave novih žarišta virusa afričke kuge svinja vanredne mere uvedene u Rumi, Šapcu, Obrenovcu i Sremskoj Mitrovici, a očekuju se i u drugim opštinama
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.