Umesto sagovornika - pretnje, umesto odgovora - uvrede. Novinarka Dejana Cvetković kaže da je tokom izveštavanja sa protesta u Surdulici za „Vreme” bila izložena otvorenim napadima okupljenih i komentarima seksualne konotacije
„Ne osećam se bezbedno da nastavim da izveštavam s terena. Okruženje je apsolutno bilo neprijateljsko prema meni.”
Ovako opisuje ono što je doživela novinarka iz Vranja Dejana Cvetković nakon što je za „Vreme” izveštavala sa protesta u Surdulici. Umesto odgovora na pitanja, dočekale su je pretnje, uvrede i seksualno uznemiravanje.
Cvetković, dopisnica „Vremena”, prethodnih dana pratila je događaje koji su potresli ovu varoš – smrt muškarca stradalog u saobraćajnoj nesreći, nakon koje su počeli protesti i hajka protiv porodice albanske nacionalnosti čiji je rođak osumnjičen za nesreću i trenutno je u pritvoru.
Na subotnjem (14. februar) protestu, trećem po redu, novinarka je doživela otvorene napade dok je izveštavala za „Vreme”.
„U Surudulici na protestu sam ometana tokom rada, prećeno mi je da ne smem jedino ja da snimam, dobacivali su mi da će mi kupiti oni novu opremu, da će me tužiti ako objavim njihove fotografije, da će mi polomiti telefon. Uzvikivala mi je masa, dobacivali su mi ‘da li nosim tange’ i rekli da će nakon protesta ‘ispasti da su me silovali’, potom su neki uzvikivali ‘silovana’ i da priđem da razmenimo brojeve, jer oni već imaju moj. Uzvikivali su mi ‘đubre’, ‘lažove’, psovke. Moje društvene mreže i snimak mene podeljeni su u Vajber grupi. Delili su i moje tekstove o manjinama, pišu da me plaćaju Albanci”, priča Cvetković.
Foto: Dejana CvetkovićProtest u Surdulici
Bez izjave „albanskoj novinarki”
Kada je one kojima se pisanje „Vremena” nije dopalo pitala da iznesu njihovu stranu i daju izjavu, odbili su je. Na snimku koji je kružio Vajber grupom čuje se dobacivanje: „Ona nas linčuje i zvala je sada da javi kako je linč u toku. Tebi da damo izjavu?! Pišeš gluposti”, tvrdi Cvetković, saradnica „Vremena”.
„Ja to nisam rekla. Otišla sam zatim do policije, što su okupljeni prokomentarisali kako se sklanjam. Policajac mi je rekao da ih ignorišem. Trudila sam se sve vreme zatim da trčkaram pored ekipe N1 i još jednog kolege iz Vranja, da ne budem sama. Nakon svega toga, deo ljudi koji su me napadali i nekoliko građana, došlo je da mi se izvini zbog drugih koji su me ekstremnije napadali, jer, kako su mi rekli, stide se onoga što su neki izgovarali. Neki od napadača dolaze da mi se izvini zbog drugih napadača”, kaže Cvetković.
I tu nije bio kraj. U nedelju, dan nakon skupa, novinaru portala InfoVranjske koji je objavio tekst o napadu na Dejanu, telefonskim putem su upućene pretnje „da će i njemu i meni j***i majku” i da njemu „treba da se ubije dete, pa da vidi kako je”, priča Cvetković.
„Ako se pretnje nastave, prijaviću ih nadležnim organima”, dodaje.
Zasad to nije uradila, ali je ANEM obavestio nadležne u Surdulici, Vladičinom Hanu i Vranju.
„Dejana Cvetković je jedna od najboljih novinarki, obučena da profesionalno izveštava poštujući novinarski kodeks, ali i veoma senzibilisana za izveštavanje o teškim temama i često tabuiziranim pitanjima. Nedopustivo je ugrožavanje njene bezbednosti i nju je morala da zaštiti policija koja je obezbeđivala ovaj skup. Pozivamo institucije da spreče eskalaciju kampanje i pretnji protiv Dejane Cvetković“, izjavio je Veran Matić, predsednik Upravnog odbora ANEM-a.
Prošle godine zabeležen je rekordan broj napada na novinare u Srbiji, a trend je nastavljen i od početka 2026. godine. Država je pri vrhu Evrope po kršenjima medijskih sloboda, a međunarodne organizacije upozoravaju na sistemski obrazac pritiska.
Cvetković dodaje da su joj se posle događaja javili brojne koleginice i kolege, aktivistkinje i aktivisti, a niz organizacija koja se bave bezbednošću i ženskim pravima stao je uz nju.
Šta je prethodilo
Protesti su organizovani nakon pogibije četrdesetogodišnjeg Rastka Jovića, kog je automobilom udario dvadesetogodišnji vozač albanske nacionalnosti. On je u pritvoru, ali to nije smirilo situaciju.
Na skupu su izneti zahtevi za ostavke policijskog vrha i čak za trajno iseljenje porodice osumnjičenog iz opštine. Okupljeni su potom obilazili pekare u vlasništvu njegovog rođaka uz povike „ubice”.
U Vajber grupi „Pravda za Rastka” šire se pozivi na proterivanje porodice, objavljuju fotografije i lokacije. Pekara je gađana kamenicama i jajima, a građani su snimali i one koji kupuju hleb.
Sve to dešava se otkako se nesreća dogodila, a u Viber grupi „Pravda za Rastka“, koja trenutno broji više od hiljadu članova, dele se pozivi na proterivanje albanske familije iz Surdulice. A sve to uz svojevrsnu podršku ministra bez portfelja Novice Tončeva koji je u grupi napisao da je „uz svoje Surduličane, jer tu živi“.
„U mojim porukama nema nijedne reči o odmazdi i nema nijednog slova o bilo čijoj nacionalnoj ili drugoj pripadnosti“, kazao je pak Tončev za „Vreme“.
Kazao je da se zalaže da tragedije ne prođu nekažnjeno i da nadležni odgovorno rade svoj posao.
„Kao što znate, u grupama na Vajberu na svaku temu pojedinci su skloni da pišu kako bi izazvali pažnju, neki su ekstremniji u pisanju iz ličnih pobuda. A ja sam poruke poslao u smislu da institucije odrade svoj posao“, dodao je Tončev.
Foto: Dejana CvetkovićProtest u Surdulici
„Ne traži se pravda, već da nas proteraju“
Vlasnik pekare kazao je za „Vreme” da njegova porodica trpi posledice iako nije učestvovao u nesreći.
„Ne traži se pravda za osobu koja je preminula, već se radi o tome da nas proteraju. Ako ne može država da me odbrani, ne znam šta da kažem”, izjavio je vlasnik pekare.
Kako je dodao, morao je suprugu i decu da sklonim na bezbedno.
„Moj rođak je radio u toj pekari kao radnik. Kada je Rastko poginuo, nije se protestovalo zbog pravde, da se moj rođak najstrože kazni, već traže da moju porodicu i mene proteraju iz Surdulice. Imam dvadeset radnika, da li treba da odgovaram za svakog? Čemu protest protiv mene, kada ja nisam bio vozač?”, upitao je vlasnik pekare.
Ovakvo ponašanje predstavlja situaciju u kojoj Više javno tužilaštvo mora hitno da reaguje zbog izazivanja rasne, verske i nacionalne mržnje, izjavila je Katarina Golubović, predsednica YUCOM-a.
„Lokalni funkcioneri koji imaju uvid u Vajber prepiske moraju da reaguju i suprotstave se linču”, naglasila je Golubović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Početkom februara ove godine, Vlada je povećala akcize na gorivo, krajem marta one su ipak smanjene, a upravo zbog toga državna kasa lakša je za preko 30 miliona evra svakog meseca
Pravni fakultet u Beogradu naprasno je obrisao bazu diplomaca sa sajta. Lazar Čovs, novinar koji je sačuvao tu bazu, sada se suočava sa prijavama da tobože krši pravila o ličnim podacima
Tokom održavanja Beogradski polumaratona u subotu 18. aprila, Beograđane očekuju velike izmene u javnom prevozu. Brojne tramvajske, trolejbuske i autobuske linije biće ukinute, skraćene ili preusmerene
Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa
Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!