

Niš
Sprega režima i medija: Gradska toplana plaća „niškom Informeru“ milione
Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara




Da li je ukidanje statusa Generalštabu znak da će se to desiti i drugim kulturnim dobrima u zemlji, pitaju u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, i pomišljaju da će biti ukinuti
Srpska vlada je nezakonito donela odluku da se kompleksu Generalštaba oduzme status kulturnog dobra.
Zato će stručni deo Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture objaviti saopštenje u ponedeljak 18. novembra, a danas, u nedelju, sastali su se predstavnici Evrope Nostra Srbija, autora Deklaracije arhitekata protiv rušenja Generalštaba, Arhitektonskog fakulteta odakle su bili i profesori i studenti, i arhitektonskih udruženja kako bi osmislili dalju strategiju.
Inače, da bi neko kulturno dobro bilo izbrisano iz liste spomenika centralnog registra kulturnih dobara, ono mora da nestane ili da bude potpuno uništeno.
Evropa Nostra
„U toku je procedura koju je pokrenula Evropa Nostra Srbija kako bi kompleks Generalštaba postao deo ovogodišnje liste ’7 najugroženijih’ objekata u Evropi, i rezultat očekujemo u drugoj polovini januara, Odluka vlade nema nikakvog uticaja na nominaciju“, kaže za portal „Vremena“ Vesna Marjanović generalna sekretarka ove organizacije.
Eventualni izbor Generalštaba za listu ’7 najugroženijih’ bi možda mogao da utiče na sudbinu ovog kompleksa, setimo se slučaja Beogradske tvrđave.
Republički zavod za zaštitu spomenika
Estela Radonjić Živkov, zamenica direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture kaže za portal „Vremena“ da je vest o „odluci vlade da sa Generalštaba skine status zaštite čula iz medija u petak uveče. Mi u Zavodu svakodnevno pratimo sajt vlade upravo zbog ovakvih stvari i tamo odluke o Generalštabu nije bilo. Objavljena je samo u Službenom glasniku“.
„Nikakav predmet o promeni statusa nije stigao u Republički zavod, vlada je ovakvu odluku donela samoinicijativno, bez nas“, kaže.
Objašnjava da po Zakonu o zaštiti kulturnih dobara vlada donosi odluku o dodeljivanju kulturnog dobra, ali nakon predloga Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.
„To znači da vlada nije poštovala proceduru. Tako je po Zakonu“, kaže Estela Radonjić Živkov. Pretpostavlja da je to neko uradio u Ministarstvu kulture ko ne zna zakon.
„Ovakvom odlukom vlada nije samo oduzela status kulturnog dobra Generalštabu, već je obesmislila postojanje i Republičkog i Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture. Šta ćemo joj mi ako se odluke donose bez konsultovanja sa nama?“
Ukazuje i na najpogubniju posledicu ove odluke:
„Ako su znači na svoju ruku i bez ikakvog opravdanog razloga ukinuli status kulturnog dobra sa objekta kakav je Generalštab, to znači da su u opasnosti i sva druga kulturna dobra. A vlada treba da brine o nasleđu države a ne da ga briše“, kaže Estela Radonjić Živkov.
Dodaje da zbog povređene procedure i povređenog Zakona, „mi sad imamo prava da tražimo zakonitost i ustavnost te vladine odluke“.
Postoji još jedna mogućnost: da Republički zavod za zaštitu spomenika kulture vrati Generalštabu status kulturnog dobra. Ali, zbog uticaja koju vlast ima u rukovodstvu ove institucije, to je malo verovatno.


Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara


Srbija će, po svemu sudeći, dobiti novi univerzitet sa imenom „Sveti Sava“, a osnivaju ga Vlada i SPC. Kada će, gde i s kojim tačno ciljem ova nova visokoškolska ustanova biti osnovana, zasad nije poznato


Televizija je u Srbiji dominantan medij koji gleda čak 96,7 odsto ispitanika, ali je kredibilnim izvorom informacija smatra samo 36,9 odsto. Štampu nikada ne čita čak 77,4 odsto građana, dok je svakodnevno prati svega 1,3 odsto. Kojim medijima građani veruju, kako utiču na njih i da li uspevaju da prepoznaju štetne sadržaje


Posle urušavanja plafona u učionici u OŠ „Karađorđe“ u Saranovu posle renoviranja, istraga otkrila sumnje na lažiranu dokumentaciju, neispunjene uslove za izvođenje radova i višemilionsku štetu po budžet


Lični podaci čak 5.000 pacijentkinja jedne ginekološke klinike u Srbiji, sa imenima, brojevima telefona, ali i dijagnozama i terapijama, su procurili, saznaje „Vreme“. Klinika nije želela da plati otkup hakerima. Mogu li se pacijentkinje zaštititi i šta može da uradi država
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve