img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zaštita baštine

Generalštab je kandidat za program „7 Najugroženijih“ Evrope Nostre

05. novembar 2024, 06:23 Sonja Ćirić
Foto : Marko Kecman
Generalštab
Copied

Vodeća evropska mreža civilnog društva za kulturno nasleđe Evropa Nostra kandidovala je kompleks Generalštaba za program „7 Najugroženijih“, zbog planova srpske vlasti da ga sruši

Evropa Nostra Srbija kandidovala je kompleks Generalštaba za ovogodišnji program „7 Najugroženijih“  objekata i celina u Evropi.

Vodeća evropska mreža civilnog društva za nasleđe koja pokriva više od 40 zemalja i blisko sarađuje sa Evropskom unijom, Savetom Evrope i UNESCO-om, izražava duboku zabrinutost zbog kontinuiranih izveštaja o planovima srpskih vlasti da potpišu ugovor sa američkom kompanijom kojim bi se omogućilo rušenje istorijski značajnog kompleksa Generalštaba i Ministarstva odbrane u Beogradu, zbog izgradnje hotela.

Šta ugrožava Generalštab

Naime, vlada Srbije je ovog maja ispod radara javnosti i bez objašnjenja potpisala ugovor sa firmom Dažeda Kušnera, zeta nekadašnjeg američkog predsednika Donalda Trampa, za izgradnju luksuznog hotela na mestu nekadašnjeg kompleksa Generalštaba u Beogradu.

Trebalo je još samo naći modus kako da se Generalštabu ukline status kulturnog dobra.

Konzervatori dva zavoda za zaštitu spomenika kulture – republički i gradski usprotivili su se javno ukidanju statusa nepokretnog kulturnog dobra za kompleks zgrada starog Generalštaba u centru grada. Smatraju da je kulturno nasleđe „neobnovljiv resurs“ čijim gubitkom, kako su ukazali u saopštenju, „nestaju trajne univerzalne vrednosti ukupnog nasleđa na nacionalnom i širem planu“.

Direktorke oba zavoda – Olivera Vučković i Dubravka Đukanović, podnele su ostavke, odbivši da skinu zaštitu sa Generalštaba.

Srpska akademija nauka i umetnosti je saopštila da se izričito protivi rušenju.

Arhitekti i stručna javnost su objavili Deklaraciju protiv rušenja Generalštaba i Beogradskog sajma.

Foto: Instagram
Predsednik Vučić i Džared Kušner

Pa ipak, Kušnerovim susretom s Vučićem letos je ovaj projekat ozvaničen.

Od kako je javljeno da je finansijski komitet Senata SAD pokrenuo istragu protiv Kušnera, predsednik Vučić i drugi predstavnici vlasti ređe pominju Generalštab, što naravno ne znači da se odustalo od njegovog rušenja.

Tako je u poslednjoj  emisiji „Hit Tvit“ TV Pink šef Radikalne stranke Vojislav Šešelj rekao da su se sad „pojavili pametnjakovići neki iz akademije (SANU) čak, da se to čuva ko spomenik kulture, kakve kulture? Neki arhitekt Dobrović, poznat po izgradnji tih komunističkih objekata, ovde je napravio Generalštab da liči na kanjon Sutjeske gde su se navodno partizani probijali, a gde je Tito žrtvovao ranjenike da bi sačuvao svoju glavu. Je l’ to neka kulturna vrednost? A ako je spreman Trampov zet da uloži milijardu dolara, i da tu izgradi elitni hotel, zašto da to ne damo? Čist dobitak za Srbiju, plus bi se rešili problema u centru grada.“

Generalštab je remek delo

Zbog svega ovoga, Evropa Nostra smatra da je kulturno dobro kompleks Generalštaba ugrožen i da ga, kao kulturno dobro, treba zaštiti.

Nominacija pod nazivom „Modernistički kompleks Generalštaba“ predata je 15.10.2024.godine.

U objašnjenju su naveli da je „Generalštab remek delo jugoslovenske, srpske i evropske modernističke arhitekture. Projektovana po projektu proslavljenog arhitekte Nikole Dobrovića, završena šezdesetih godina prošlog veka, ova graditeljska celina predstavlja jedan od najznačajnijih i najvrednijih simbola urbanog pejzaža Beograda. Njegovo potencijalno rušenje ne samo da bi uništilo jedinstveni deo kulturne istorije, već bi predstavljalo i opasan presedan za buduću zaštitu spomenika nasleđa u Srbiji.“

Odluka srpskog ogranka Evrope Nostre da ove godine predloži Generalštab za „7 Najugroženijih“ je, kažu za „Vreme“, prvenstveno „rezultat iskazane odgovornosti brojnih udruženja i  institucija, kao reakcije na vest o nameri rušenja i radikalne promene namene zaštićenih arhitektonskih remek dela“.

Podrška drugih zemalja

Misli se pre svega na pomenutu Deklaraciju arhitekata, koju je  do danas u formi otvorenih pisama podržalo 50 institucija i udruženja iz Srbije,  Slovenije, Crne Gore, Češke, Bugarske – počev od Srpske akademije nauka i umetnosti, preko fakulteta i ključnih strukovnih udruženja, do ICOMOS-a, DOCOMOMO International – međunarodne organizacije za dokumentaciju i konzervaciju građevina, mesta i celina modernog pokreta u arhitekturi, i Međunarodne unije arhitekata – Generalni sekretarijat.

Koga štiti „7 Najugroženijih“

Program „7 Najugroženijih“ od 2013. godine sprovodi  Evropa Nostra u cilju spasavanja evropskog kulturnog nasleđa. Prilikom izbora kandidata pre svega se uzimaju u obzir njihov kulturni i istorijski značaj, kao i stepen opasnosti sa kojom se suočavaju. Od pre tri godine programu se priključio Institut Evropske investicione banke (EIB).

Svaki od sedam odabranih projekata ima pravo na finansijsku podršku EIB-a u iznosu do 10.000 evra, kao početno ulaganje.

Do sada je pedeset i šest ugroženih spomenika i lokacija iz trideset i jedne zemlje izabrano na listu programa „7 Najugroženijih“. Oko dvadeset odsto tih projekata je uspešno završeno, drugih pedeset odsto dobro ili srednje dobro napreduje, a samo tri projekta mogu se smatrati neuspesima.

Iz Srbije u Program su do sad uvršteni Subotička sinagoga, Beogradska tvrđava sa okruženjem, Manastir Dečani, Vodenice Bistrice, Petrovac na Mlavi

i Dom JNA u Šapcu.

Da li će im se priključiti i Generalštab, odlučiće Upravni odbor Evrope Nostre.

Tagovi:

Evropa Nostra Generalštab Lista "7 Najugroženijih" Aleksandar Vučić Rušenje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Muzej Jugoslavije

12.maj 2026. B. B.

Kolektiv Muzeja Jugoslavije ne prihvata imenovanu v.d. direktorku

Kolektiv Muzeja Jugoslavije tražio je od nadležnog ministarstva biografiju imenovane v. d. direktorke , ali ona nije dostavljena

Kadriranje

11.maj 2026. S. Ć.

U Muzeju Jugoslavije i Arhivu Jugoslavije ne znaju ko su im nove v.d. direktorke

Vlada Srbije je imenovala Gordanu Vujović i Tatjanu Kikić za v.d. direktorke Muzeja Jugoslavije odnosno Arhiva Jugoslavije. Zaposleni ne znaju ko su one

Izdavaštvo

10.maj 2026. Sonja Ćirić

Mali sajmovi knjiga su otpor vlasti čiji postupci guše izdavače

Od Sajma knjiga do sad, u Beogradu je održano pet malih sajmova knjiga. Cilj im je predstavljanje knjiga, ali i otpor postupcima kojima vlast guši izdavače

Venecijansko bijenale

10.maj 2026. Sonja Ćirić

Zašto ljudi u nepreglednim redovima čekaju da uđu u Austrijski paviljon

Deo performansa zbog kog ljudi u nepreglednim redovima čekaju ispred Austrijskog paviljona na Venecijanskom bijenalu, bila je i profesorka Snežana Arnautović Stjepanović. Ovo su njeni utisci

Evrovizija

10.maj 2026. Zilke Vinš, Dijana Roščić/DW

Evrovizija: Šta sve kvari sreću Eurosonga u Beču

Evrovizija je sve češće i žešće izložena političkim pritiscima pod kojima muzika pada u drugi plan. Ni ovogodišnja u Beču nije izuzetak, naprotiv

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure