

Košutnjak
Sajt za uvid u izradu Prostornog plana prekoputa Košutnjaka
Prvi put u plansko-urbanističkoj praksi građanima je omogućen neprekidni javni uvid u postupak izrade Prostornog plana područja posebne namene




Većina državljana Kosova živi – u inostranstvu. Sada u jednoj anketi 28 odsto preostalih kaže da ima nameru hitno da se iseli, pošto je na snagu stupila vizna liberalizacija
Čak 28 odsto stanovnika Kosova kaže da namerava da se iseli u Šengenski prostor u prvom tromesečju ove godine, naveo je prištinski Institut za napredne studije, a prenosi Tanjug.
Ekonomski razlozi su osnovni uzrok odluke da se ode, a željene destinacije su, očekivano, zemlje nemačkog govornog područja gde je brojna kosovska dijaspora.
Tako preko sedamdeset odsto onih koji bi da odu kao cilj navode Nemačku, a sledi Švajcarska sa blizu dvanaest odsto i Austrija sa preko pet odsto.
Lakše otići i raditi na crno
Ako bi se ove prognoze ostvarile, potvrdile bi se bojazni nekih zemalja EU koje su godinama osporavale viznu liberalizaciju za imaoce kosovskog pasoša.
Od početka godine, konačno, građani Kosova mogu putovati u Šengenski prostor bez viza, ali samo turistički.
Time su Srbi sa Kosova, koji još imaju pasoš koji izdaje Koordinaciona uprava, ostali jedini građani Evrope bez slobode putovanja.
Od stupanja odluke o viznoj liberalizaciji 1. januara, na prištinskom aerodromu prodato je 83.000 povratnih karata, saopštila je portparolka aerodroma.
I Srbiju i druge balkanske zemlje je, nakon vizne liberalizacije, sustigao fenomen da mnogi građani odlaze „turistički“, ali ostaju da rade na crno ili pak traže azil.
Lirim Krasnići iz NVO Germin, koja brine o albanskoj dijaspori širom sveta, vidi ovo kao rizik: „Mislim da će biti slučajeva u kojima će biti zloupotrebljena vizna liberalizacija. Kosovari imaju mnogo rođaka koji žive u Evropi. Mnogi će razmišljati o zapošljavanju na crno“, rekao je on za Dojče vele.
Na Kosovu ni milion ljudi
Kosovo je, prema crnom trendu iseljavanja, bez premca u regionu. Tako recimo, prema zvaničnim podacima, u Nemačkoj legalno živi oko 250.000 državljana Srbije – i isto toliko državljana Kosova, koje ima oko pet puta manje stanovnika.
Kako je preneo kosovski MUP prošle godine, procenjeno je da zaključno sa 2022. godinom u inostranstvu živi 950.000 građana Kosova, što je – većina od 54 odsto građana.
Istraživač Instituta za napredne studije Blendi Hasaj naveo je da je od 2012. do 2022. godine sa Kosovo otišlo 338.000 građana ili 18,8 odsto stanovništva, prenosi Beta.
Kako taj institut dalje navodi, sektori koji će biti najviše pogođeni odlaskom radnika su građevinarstvo, ugostiteljstvo, trgovina i proizvodnja
Portparolka opozicionog Demokratskog saveza Kosova (DSK) Sibelj Haljimi ocenila je da vladajuće Samoopredeljenje Aljbina Kurtija troši svu svoju energiju kako bi preuzelo zasluge za viznu liberalizaciju, a da ne postoji strategija kako da se spreči iseljavanje građana.
Iako se obično navodi da Kosovo broji oko 1,8 miliona stanovnika, prema svim podacima, onde ne živi više od milion ljudi. Uz tendenciju da ih bude još manje.


Prvi put u plansko-urbanističkoj praksi građanima je omogućen neprekidni javni uvid u postupak izrade Prostornog plana područja posebne namene


„Za pad nadstrešnice je lakše upreti prstom i tražiti krivca u vlasti, a u slučaju 'Ribnikar' sve se svelo na patologiju jedne porodice“, smatra Ninela Radičević, majka jedne od žrtava masovnog ubistva u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“


„Politička klima, nažalost, veoma je slična onoj iz perioda od 1998. do 2000. godine, kada su političari vodili rat protiv medija, uključujući i tadašnjeg ministra informisanja, a današnjeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića“, naveo je ANEM u saopštenju


Prema podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila, električna vozila u Evropskoj uniji čine oko 18,8 odsto novih registracija


Sistem „Pronađi me“, što je srpska verzija Amber Alerta aktiviran je najmanje pet puta od kako je pušten u rad oktobra 2023. godine
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve