img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Energetika

Nova ekonomija: Srbija među evropskim zemljama sa visokim energetskim siromaštvom

25. новембар 2025, 19:03 R. V.
Foto: Tanjug/Nebojša Raus
Elektrane snage veće od 10,8 kW koje se grade za sopstvene potrebe moraju da imaju rešenje o odobrenju za izvođenje radova
Copied

Srbija je zemalja sa visokim indeksom energetskog siromaštva, uprkos nižoj ceni struje nego u drugim evropskim državama

Indeks energetskog siromaštva u Srbiji iznosi 14,4 odsto, pokazuje istraživanje „Evropski energetski jaz: Istraživanje faktora i dinamike energetske siromašnosti“. To Srbiju stavlja na listu država u Evropi sa visokim indeksom energetskog siromaštva, uprkos tome što je, pokazuju istraživanja, cena struje kod nas niža nego u evropskim zemljama, piše Dunja Marić za Novu ekonomiju.

Na Ekonomskom fakultetu u Beogradu održan je Okrugli sto na kojem se govorilo o pitanjima energetskog siromaštva i pravedne energetske tranzicije.

Profesorka na Ekonomskom fakultetu Jelena Žarković je predstavila ključne tačke iz istraživanja „Energetsko siromaštvo u Evropi: Poređenje zemalja, uvid u trajanje siromaštva i implikacije za politiku“. Kako se navodi u izveštaju, pre svega, od početka rata u Ukrajini 2022. godine broj građana Evrope koji nisu mogli da priušte adekvatno grejanje porastao je sa 6,9 odsto iz 2021. na 6,3 procenata – odnosno 40 miliona ljudi.

Jedna od ključnih tačaka predstavljena istraživanjem jeste Indeks energetskog siromaštva (EPI). Ovaj indeks meri energetsko siromaštvo na temlju tri ključna aspekta. To su nemogućnost zagrevanja doma, poteškoće u plaćanju računa i loši uslovi stanovanja, poput krova koji prokišnjava ili vlaga u kući.

U Evropi, u periodu od 2017. do 2020, ovaj indeks kretao se od dva do 21 odsto. Najviši indeks je u Bugarskoj, Litvaniji, Portugalu i Grčkoj – od 17 do 21 odsto. Najniži je, s druge strane, u Norveškoj, Finskoj i Švajcarskoj – od dva do tri odsto. A kako stoji Srbija?

Srbija spada u države sa visokim indeksom energetskog siromaštva – 14,4 odsto.

Kada je reč o dugoročnom siromaštvu, indeks se kreće od 6,8 odsto u Norveškoj do 31,2 u Litvajniji. Kod nas, ovaj indeks je 20,2 odsto.

Ko je u najvećem riziku od energetskog siromaštva?

Što se tiče rizika za energetsko siromaštvo, domaćinstva u kojima ima više osoba sa niskim ili srednjim obrazovanjem imaju veću verovatnoću da budu energetski siromašna, čak i kada se uzmu u obzir sve druge karakteristike domaćinstva. Efekat se razlikuje po zemljama – od 3 odsto u Francuskoj do 22 odsto u Bugarskoj. U zemljama sa niskim EPI indeksom obrazovanje uglavnom nije značajan faktor, verovatno zato što tamo ima malo domaćinstava sa većim brojem niskoobrazovanih članova.

Naravno, faktori koji utiču su i zaposlenost, ali i da li građani žive kao podstanari.

Što se tiče rešenja, kratkoročne mere, poput subvencija za energiju, mogu pružiti privremeno olakšanje, dok je promocija energetski efikasnog stanovanja potrebna da bi se domaćinstva trajno izvukla iz energetskog siromaštva. Potom, istraživanjem je ustanovljeno da loši uslovi stanovanja predstavljaju glavnu komponentu energetskog siromaštva u većini evropskih zemalja. Ovaj rezultat sugeriše da jedna od prioriteta za kreatore politika, kako bi smanjili energetsko siromaštvo, treba da bude fokus na kvalitet uslova stanovanja kroz povećanje energetske efikasnosti zgrada i uređaja. Mere energetske efikasnosti, poput poboljšanja izolacije zidova, predstavljaju važne alate za smanjenje računa za energiju.

Ovo je posebno važno za ranjiva domaćinstva, s obzirom na to da je udeo prihoda koji se troši na energiju znatno veći kod siromašnih pojedinaca u poređenju sa onima sa visokim prihodima.

Pošto ranjivi često iznajmljuju svoje stanove, ovo zahteva adekvatno rešavanje problema odnosa između zakupodavaca i zakupaca.

Posledice pandemije se i dalje osećaju

Džejn Koen iz Međunarodne agencije za energetiku osvrnula se na to koliko siromašnija, a koliko bogata domaćinstva troše na energiju. Konkretno, u periodu od 2019. do 2023. godine, ustanovljeno je da siromašnija domaćinstva u razvijenijim ekonomijama troše oko četvrtinu svojih prihoda na energiju, iako koriste upola manje energije od domaćinstava sa najvišim prihodima.

Koen je istakla da je i pandemija kovida uticala na troškove energije. Konkretno, u poređenju sa predpandemijskom 2019. godinom, troškovi energije u domaćinstvima u 2024. bili su 20 odsto viši u Sjedinjemim Američkim Državama i Kanadi, 40 odsto u Brazilu, Fransukoj, Nemačkoj i Ujedinjenom kraljevstvu i više nego duplo u Južnoj Africi.

Naravno, treba imati u vidu da različite države mere energetsko siromaštvo na različite načine. Primera radi, neke države smatraju energetski siromašnim ona domaćinstva koja troše više od 10 odsto prihoda na energiju.

Kolika je podrška za ugrožene?

Huan Ramon de Laiglesia i Gorazd Režonja iz Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) govorili su, između ostalog, o podršci domaćinstvima u Evropi. Indirektna podrška u periodu od 2018. do 2023. iznosila je u oko 3,18 milijardi evra. Ova podrška ogleala se u regulaciju cena. S druge strane, direktna finansijska podrška bila je u istom periodu daleko manja, te je iznosila 960 miliona evra. Od toga, direktna podrška za ranjive grupe iznosila je 40 miliona.

Režonja je govorio o cenama struje u Evropi. Istraživanje u kojem je učestvovao pokazalo je da zemlje Zapadnog Balkana imaju daleko niže cene u odnosu na Evropsku uniju. Ovo se odnosi i na cenu struje za domaćinstva, ali i na cenu koju plaća privreda.

Istraživanje je takođe pokazalo da je 18,9 odsto građana u Srbiji energetski siromašno ili u riziku od siromaštva. S druge strane, 2,9 odsto građana nije energetski siromašno.

Ove dve grupe građana zapravo se nalaze u riziku od siromaštva kao takvog, nevezano nužno za energetiku.

Budućnost bez fosilnih goriva

Ilija Batas Bjelić sa Institut tehničkih nauka Srpske akademije nauka i umetnosti govorio je o energetskoj tranziciji u Srbiji.

Govoreći o budućnosti energetike, Batas Bjelić je istakao politiku nezavisnosti od fosilnih goriva, i rast usklađen sa EU. Takođe, istakao je i zamenu potražnje za fosilnim gorivima obnovljivim izvorima energije.

U budućnosti će biti značajni i smanjenje potražnje za energijom kroz energetsku efikasnost, kao i smanjenje nepotrebnih aktivnosti.

Interesantno je da su na Okrugli sto bili pozvani i predstavnici Ministarstva rudarstva i energetike i Agencije za energetiku, ali se nisu odazvali.

Izvor: Nova ekonomija

 

BLACK WEEK: Dvadeset odsto popusta na sve pretplate do kraja novembra! Pretplatite se na digitalno izdanje, štampano „Vreme“, bolji njuzleter Međuvreme plus ili podržite naš podkast bilo kojom sumom

Tagovi:

Energetika energetsko siromaštvo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Jovina gimnazija Novi Sad

Gimnazija „Jovan Jovanović Zmaj“

27.јун 2026. B. B.

Roditelji učenika „Jovine“ gimnazije: Odbijena izjašnjenja suspendovanih profesora

Roditelji i pravni zastupnici ocenjuju da je dovedeno u pitanje pravo na odbranu zaposlenih u disciplinskom postupku

Mediji

27.јун 2026. N. R.

Nagrada za fotoreporterku „Vremena“ za seriju o beskućništvu

Marija Janković dobila nagradu Evropske mreže protiv siromaštva za seriju fotografija o beskućništvu

Žena se hladi uz fontanu u Beogradu

Vrelina

26.јун 2026. B. B.

„Batut“ preporučuje kako da se zaštitite od visokih temperatura

između ostalog važno je unošenje dosta tečnosti, pre svega vode, a preporučuje se izbegavanje napitaka koji sadrže alkohol, kofein i šećer

Podrška žrtvama torture

26.јун 2026. B. B.

Оrganizacije civilnog društva: Bez reakcije nadležnih na navode o mučenju u Srbiji

Tokom prethodne godine institut pomilovanja u Srbiji primenjivan je u predmetima teških krivičnih dela sa elementima nasilja, čime su pojedini postupci okončani bez sudske ocene odgovornosti

Studentski dom na Novom Beogradu.

Studenstki dom

26.јун 2026. Aleksa Petrovski

„Studentski domovi su za studente, a ne za Ekspo“

Studenti razmišljaju o premeštaju u druge domove, jer se plaše razvoja situacije i kasnije raspodele u aprilu 2027

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure