img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vojvodina

Nestanak Vojvođana, povratak Jugoslovena

24. март 2024, 17:33 Robert Čoban
Copied

Prema nedavno objavljenim rezultatima Popisa stanovništva u Vojvodini po naseljenim mestima, prvi put u proteklih 20 godina Jugoslovena ima znatno više nego Vojvođana, što se može objasniti razočarenjem građana Pokrajine u regionalne stranke poput LSV koja na proteklim izborima nije prošla ni cenzus

Danas, skoro 33 godine od nestanka SFRJ, u Vojvodini živi više Jugoslovena nego Vojvođana.

Broj Jugoslovena je neznatno porastao,  sa 12.176 koliko ih je bilo na popisu 2011, sada ih je 12.438. Međutim, njihov udeo u ukupnom broju stanovnika skočio sa 0,63% na 0,71%.

Vojvođani

Sa druge strane, broj onih koji su se izjasnili kao Vojvođani pao je na trećinu – sa čak 28.567 u 2011,  na samo 9.985 koliko ih je bilo na popisu 2022.

Ovakav sunovrat broja ljudi koji se „regionalno izjašnjavaju“ može se tumačiti razočarenjem građana Vojvodine u tzv. „autonomaške stranke“ koje su na proteklim izborima i na republičkom i na pokrajinskom nivou ostale ispod cenzusa,  dok su  pre 15-20 godina su na teritoriji Vojvodine imale i preko 10%.

Između dva popisa smanjio se broj pripadnika svih naroda, od većinskih Srba do gotovo svih manjina, izuzev Rusa i Jugoslovena.

Rusi su porasli sa 1.173 na 4.208. Njihov broj u stvarnosti je naravno desetostruko već, što će se iskazati na nekom sledećem popisu ukoliko izbeglice pristigle iz Rusije u protekle dve godine odluče da se trajno nastane u našoj zemlji.

Romi

Broj Roma je između dva popisa neznatno opao – sa 42.391 na 40.938, ali je njihov udeo u opštoj populaciji Vojvodine porastao sa 2,19% na 2,35%.

Procenat Roma porastao je značajno u gotovo svim naseljima u kojima žive. Nabrojaćemo samo ona sa udelom Roma većim od 15%: Radojevo u opštini Nova Crnja, selo Vajska u opštini Bač, Tornjošu u opštini Senta, Bogarašu, Bački Monoštor koji pripada gradu Somboru, Srpski Krsturu u opštini Novi Kneževac, Banatski Aranđelov u istoj opštini, selo Margita u opštini Plandište, selp Dubovac u opštini Kovin, selo Nikolinici opština Alibunar, selo Deronje u opštini Odžaci…

Selo Bogojevo u istoj opštini rekorder je u udelu Roma (i Roma koji se izjašnjavaju kao Rumuni) u opštoj populaciji a porast sa 25,32% na 32%. Treba imati u vidu da u svim tim mestima ali i mnogim drugim, gde je udeo Roma oko 10% (Tovariševo, Obrovac, Popinci…), deca iz te zajednice čine većinu učenika u seoskim osnovnim školama.

Nije toliko reč o većem natalitetu Roma u odnosu na drugo stanovništvo (pošto je i mortalitet veći) nego o činjenici da pripadnici ove zajednice uglavnom ostaju u svojim selima, za razliku od Srba, Mađara, Slovaka, Hrvata i drugih, samo 1% njih upisuje fakultet, nemaju EU pasoše…

Hrvati

U rubriku „Nisu se izjasnili ni opredelili prema članu 43. Ustava Republike Srbije“ uvedeno je čak 70.339 građana dok je ostalo „Nepoznato“ 73.433 što je pet puta više nego 2011. kada ih je bilo samo 14.791. „Hrvatska riječ“ piše da je u mestima u kojima tradicionalno živi veliki broj pripadnika ove zajednice, nesrazmerno veliki broj onih koji se nisu izjasnili ili su u kategoriji „nepoznato“ što tumači strahom Hrvata da se tako izjašnjavaju.

Iako u odnosu na Popis 2011. Sombor (grad bez prigradskih mesta) beleži smanjenje broja Hrvata za 723 (s 2.863 na 2.140), poslednji popis doneo je promene u nacionalnoj strukturi mesta u njihovu korist – postali su najbrojnija nacionalna manjina, što su do sada bili Mađari. To govori da je proces iseljavanja Mađara sa EU pasošima intenzivniji nego kod njihovih sugrađana iz hrvatske zajednice.

Iako ne u apsolutnim brojkama, u relativnim se udeo Hrvata povećao u nekoliko mesta: u Donjem Tavankutu (sa 38,1 na 42,2 %), Đurđinu (sa 33,9 na 36,3 %), Ljutovu (sa 25,9 na 26,8 %), Bačkom Bregu (sa 49,9 na 52,1%) i Bikić Dolu (sa 12,3 na 12,6%).

Zanimljivo je takođe posmatrati i odnos Hrvata i Bunjevaca između dva popisa po naseljima u okviru Grada Subotice. Tako su Bunjevci u prednosti nad Hrvatima u selima Bajmok (724 prema 325), Gornji Tavankut (237 prema 227), Ljutovo (275 prema 238).

Hrvata je pak više u selima Bikovo (317 prema 216), Donji Tavankut (832 prema 436), Đurđin (436 prema 160), Mala Bosna (354 prema 127), Stari Žednik (484 prema 197) i Subotica (6.782 prema 5.967). Kako je zapravo reč o pripadnicima iste etničke skupine koji se različito izjašnjavaju bilo bi zanimljivo proučiti kako je došlo do takve razlike između pojedinih sela na teritoriji istog grada Subotice.

Srbi

Iako je procenat udela manjina u Vojvodini (osim pomenutih Rusa, Roma i Jugoslovena) u padu, postoji opštine u kojima je opao i udeo Srba: u opštini Bač sa 46,86% na 45,57%,  u opštini Ada sa 17.40% na 17,30% a u opštini Kanjiža sa 7,22% na 7,16%.

Ovo govori o tome da se Srbi iz tih opština brže iseljavaju u velike gradove (pre svega Novi Sad i Beograd), nego pripadnici manjina sa EU-pasošima u svoje matične ali i druge evropske zemlje.

Crnogorci

Broj Crnogoraca se između dva popisa prepolovio: sa 22.141 na 12.424 što nije posledica nekakvog iseljavanja već prestrojavanja u srpski nacionalni korpus pod uticajem dešavanja u matičnoj državi od 2020. do danas.

Neko sa viškom smisla za humor mogao bi da zaključi kako će, ako se ovakvi trendovi nastave, Vojvodina za nekoliko decenija postati „zemlja Rusa, Roma i Jugoslovena“.

Tagovi:

Jugosloveni popis stanovništva Vojvođani
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Učenici Pete beogradske gimnazije blokirali su školu sa zahtevom za smenu v.d. direktorke škole Danke Nešović.

Peta beogradska gimnazija

18.октобар 2025. B. B.

Peti dan blokade Pete beogradske gimnazije: „Vapaj dece za normalnom nastavom“

Nastava u Petoj beogradskoj gimnaziji blokirana je peti dan

Prema informacijama saobraćajne policije, za prevrtanje autobusa sa radnicima kod Sremske Mitrovice kriv je vozač - zbog neprilagođene brzine, kaže ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.

Sremska Mitrovica

18.октобар 2025. B. B.

Dačić: Vozač kriv za prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice

Prema informacijama saobraćajne policije, za prevrtanje autobusa sa radnicima kod Sremske Mitrovice kriv je vozač - zbog neprilagođene brzine, kaže ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić

Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru neplanirano su, na putu ka Novom Sadu, konačili u manastiru Studenica.

Studenti

18.октобар 2025. B. B.

Studentsko „isceljenje za dušu“ na konaku u manastiru Studenica

Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru neplanirano su, na putu ka Novom Sadu, konačili u manastiru Studenica, koji je u nadležnosti mitropolita žičkog Justina, koji je u nemilosti režima u Beogradu

Krajem marta 2025. godine ispred zgarde Informera je održan studentski protest „DEZinformer“ na kome je, prema Arhivu javnih skupova, učestvovalo oko 9500 građana.

Informer

18.октобар 2025. B. B.

„Vidimo se ponovo, Dragane“: Studenti pozivaju na protest ispred TV Informer

Za subotu u 17 sati studenti Fakulteta političkih nauka najavili su protest ispred TV Informer

Dekanka Filološkog fakulteta u Beogradu Iva Draškić Vićanović trebalo bi da 21. oktobra bude saslušana pred Prekršajnim sudom zbog prijave Prosvetne inspekcije.

Univerzitet u Beogradu

18.октобар 2025. B. B.

Novi pritisak na Univerzitet u Beogradu: Dekanka Filološkog fakulteta pozvana na saslušanje

Dekanka Filološkog fakulteta u Beogradu Iva Draškić Vićanović trebalo bi da 21. oktobra bude saslušana pred Prekršajnim sudom zbog prijave Prosvetne inspekcije

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure