img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vojvodina

Nestanak Vojvođana, povratak Jugoslovena

24. март 2024, 17:33 Robert Čoban
Copied

Prema nedavno objavljenim rezultatima Popisa stanovništva u Vojvodini po naseljenim mestima, prvi put u proteklih 20 godina Jugoslovena ima znatno više nego Vojvođana, što se može objasniti razočarenjem građana Pokrajine u regionalne stranke poput LSV koja na proteklim izborima nije prošla ni cenzus

Danas, skoro 33 godine od nestanka SFRJ, u Vojvodini živi više Jugoslovena nego Vojvođana.

Broj Jugoslovena je neznatno porastao,  sa 12.176 koliko ih je bilo na popisu 2011, sada ih je 12.438. Međutim, njihov udeo u ukupnom broju stanovnika skočio sa 0,63% na 0,71%.

Vojvođani

Sa druge strane, broj onih koji su se izjasnili kao Vojvođani pao je na trećinu – sa čak 28.567 u 2011,  na samo 9.985 koliko ih je bilo na popisu 2022.

Ovakav sunovrat broja ljudi koji se „regionalno izjašnjavaju“ može se tumačiti razočarenjem građana Vojvodine u tzv. „autonomaške stranke“ koje su na proteklim izborima i na republičkom i na pokrajinskom nivou ostale ispod cenzusa,  dok su  pre 15-20 godina su na teritoriji Vojvodine imale i preko 10%.

Između dva popisa smanjio se broj pripadnika svih naroda, od većinskih Srba do gotovo svih manjina, izuzev Rusa i Jugoslovena.

Rusi su porasli sa 1.173 na 4.208. Njihov broj u stvarnosti je naravno desetostruko već, što će se iskazati na nekom sledećem popisu ukoliko izbeglice pristigle iz Rusije u protekle dve godine odluče da se trajno nastane u našoj zemlji.

Romi

Broj Roma je između dva popisa neznatno opao – sa 42.391 na 40.938, ali je njihov udeo u opštoj populaciji Vojvodine porastao sa 2,19% na 2,35%.

Procenat Roma porastao je značajno u gotovo svim naseljima u kojima žive. Nabrojaćemo samo ona sa udelom Roma većim od 15%: Radojevo u opštini Nova Crnja, selo Vajska u opštini Bač, Tornjošu u opštini Senta, Bogarašu, Bački Monoštor koji pripada gradu Somboru, Srpski Krsturu u opštini Novi Kneževac, Banatski Aranđelov u istoj opštini, selo Margita u opštini Plandište, selp Dubovac u opštini Kovin, selo Nikolinici opština Alibunar, selo Deronje u opštini Odžaci…

Selo Bogojevo u istoj opštini rekorder je u udelu Roma (i Roma koji se izjašnjavaju kao Rumuni) u opštoj populaciji a porast sa 25,32% na 32%. Treba imati u vidu da u svim tim mestima ali i mnogim drugim, gde je udeo Roma oko 10% (Tovariševo, Obrovac, Popinci…), deca iz te zajednice čine većinu učenika u seoskim osnovnim školama.

Nije toliko reč o većem natalitetu Roma u odnosu na drugo stanovništvo (pošto je i mortalitet veći) nego o činjenici da pripadnici ove zajednice uglavnom ostaju u svojim selima, za razliku od Srba, Mađara, Slovaka, Hrvata i drugih, samo 1% njih upisuje fakultet, nemaju EU pasoše…

Hrvati

U rubriku „Nisu se izjasnili ni opredelili prema članu 43. Ustava Republike Srbije“ uvedeno je čak 70.339 građana dok je ostalo „Nepoznato“ 73.433 što je pet puta više nego 2011. kada ih je bilo samo 14.791. „Hrvatska riječ“ piše da je u mestima u kojima tradicionalno živi veliki broj pripadnika ove zajednice, nesrazmerno veliki broj onih koji se nisu izjasnili ili su u kategoriji „nepoznato“ što tumači strahom Hrvata da se tako izjašnjavaju.

Iako u odnosu na Popis 2011. Sombor (grad bez prigradskih mesta) beleži smanjenje broja Hrvata za 723 (s 2.863 na 2.140), poslednji popis doneo je promene u nacionalnoj strukturi mesta u njihovu korist – postali su najbrojnija nacionalna manjina, što su do sada bili Mađari. To govori da je proces iseljavanja Mađara sa EU pasošima intenzivniji nego kod njihovih sugrađana iz hrvatske zajednice.

Iako ne u apsolutnim brojkama, u relativnim se udeo Hrvata povećao u nekoliko mesta: u Donjem Tavankutu (sa 38,1 na 42,2 %), Đurđinu (sa 33,9 na 36,3 %), Ljutovu (sa 25,9 na 26,8 %), Bačkom Bregu (sa 49,9 na 52,1%) i Bikić Dolu (sa 12,3 na 12,6%).

Zanimljivo je takođe posmatrati i odnos Hrvata i Bunjevaca između dva popisa po naseljima u okviru Grada Subotice. Tako su Bunjevci u prednosti nad Hrvatima u selima Bajmok (724 prema 325), Gornji Tavankut (237 prema 227), Ljutovo (275 prema 238).

Hrvata je pak više u selima Bikovo (317 prema 216), Donji Tavankut (832 prema 436), Đurđin (436 prema 160), Mala Bosna (354 prema 127), Stari Žednik (484 prema 197) i Subotica (6.782 prema 5.967). Kako je zapravo reč o pripadnicima iste etničke skupine koji se različito izjašnjavaju bilo bi zanimljivo proučiti kako je došlo do takve razlike između pojedinih sela na teritoriji istog grada Subotice.

Srbi

Iako je procenat udela manjina u Vojvodini (osim pomenutih Rusa, Roma i Jugoslovena) u padu, postoji opštine u kojima je opao i udeo Srba: u opštini Bač sa 46,86% na 45,57%,  u opštini Ada sa 17.40% na 17,30% a u opštini Kanjiža sa 7,22% na 7,16%.

Ovo govori o tome da se Srbi iz tih opština brže iseljavaju u velike gradove (pre svega Novi Sad i Beograd), nego pripadnici manjina sa EU-pasošima u svoje matične ali i druge evropske zemlje.

Crnogorci

Broj Crnogoraca se između dva popisa prepolovio: sa 22.141 na 12.424 što nije posledica nekakvog iseljavanja već prestrojavanja u srpski nacionalni korpus pod uticajem dešavanja u matičnoj državi od 2020. do danas.

Neko sa viškom smisla za humor mogao bi da zaključi kako će, ako se ovakvi trendovi nastave, Vojvodina za nekoliko decenija postati „zemlja Rusa, Roma i Jugoslovena“.

Tagovi:

Jugosloveni popis stanovništva Vojvođani
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
U znak podrške kolegama sa Univerziteta u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici i Srbima sa Kosova, studenti u blokadi organizuju u subotu skup u Beogradu.

Protesti

11.октобар 2025. B. B.

Skupovi podrške Srbima na Kosovu u režiji i studenata i vlasti

U subotu se održavaju skupovi podrške Srbima na Kosovu. Organizuju ih i studenti i vlast

Mitropolit Justin jedan je od šestorice arhijereja Srpske pravoslavne crkve koji su stali u odbranu studenata.

SPC

11.октобар 2025. A. I.

„Kaznena ekspedicija“ protiv mitropolita Justina: Da li su moguće litije u Kraljevu?

Mitropoliti žički Justin podržao je studente. Zato je vrh SPC-a pokrenuo protiv njega „kaznenu ekspediciju“. U Kraljevu se pominju litije kao vid podrške Justinu

Roditelj-negovatelj

10.октобар 2025. Marija L. Janković

Ćacilend: Policija odbila da obezbedi protest roditelja bolesne dece

Režim je prvo odbio da usvoji zakon roditelj-negovatelj, a zatim je policija odbila da obezbeđuje protest roditelja

Rat u Gazi

10.октобар 2025. N. M.

Vučić: Hamas bi mogao da oslobodi srpskog državljanina Alona Ohela

Srbija je od samog početka pratila situaciju sa Alonom Ohelom i „tiho diplomatskim kanalima“ podržavala napore koji vode njegovom bezbednom povratku, rekao je predsednik Aleksandar Vučić za Džeruzalem post

Zrenjanin

10.октобар 2025. K. S.

Nepoverenje Zrenjaninca u pijuću vodu: „Unucima je neću davati“

Posle više od dve decenije, voda u Zrenjaninu je prema rešenju gradskih vlasti ponovo proglašena ispravnom za piće. Ipak, među građanima i dalje vlada nepoverenje

Komentar
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Ulaz u Narodno pozorište

Komentar

Narodnim pozorištem se ne može vladati pretnjama i novcem

Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure