Zašto škole ne bi bile vlasnice udžbenika pa da ih onda pozajmljuju đacima? Tako bi knjige trajale nekoliko generacija, a roditelji ne bi plaćali papreno
Krajem septembra Kosovska ulica, iza Skupštine Srbije, još je bila načičkana kombijima iz kojih se prodaju polovni udžbenici. Ova improvizovana tržnica ima decenijsku tradiciju, a komunalna milicija je uglavnom ne dira.
„Udžbenici su 20 do 30 odsto jeftiniji nego u knjižari“, kaže nam jedan prodavac.
Ali, zašto je još ovde kad je školska godina uveliko počela? „Zato što nastavnici taktiziraju sa knjigama. Roditelji dobijaju nepotpune liste i nabavka traje bogami i do novembra“, tvrdi on.
Zašto novo?
U Srbiji su za nabavku udžbenika zaduženi – roditelji. Oni ih i plaćaju. Katkad škole, tek kao posrednici, organizuju zbirno naručivanje.
Na razne načine – recimo promenama udžbenika – roditelji se podstiču da uvek kupuju novo. Borba izdavača je nemilosrdna i konkurencija je velika, ali je ukupan kolač veliki – između 35 i 50 miliona evra godišnje.
Kako je za naš njuzleter Međuvreme rekla jedna učiteljica i autorka udžbenika, u mlađim razredima se češće kupuju nove knjige jer ih je mnogo radnih – za dopisivanje, crtanje, bojenje…
„U starijim razredima je veći broj udžbenika koji može da se nasleđuje i to jedan broj roditelja koristi“, kaže ona.
Kako je u Nemačkoj
U Nemačkoj su, recimo, škole vlasnice udžbenika. Roditelji plate sitnu participaciju, i njihova deca dobijaju knjige – na korišćenje. One su zavedene poput knjiga u biblioteci i na kraju godine se vraćaju.
Smatra se da jedan udžbenik može bez problema da izdrži pet generacija, kako se i vidi ispod na slici pečata u jednom gimnazijskom udžbeniku.
Foto: N.R.Jedan gimnazijski udžbenik iz nemačke škole
Ali, prodavac u Kosovskoj ulici nam kaže da bi i to u Srbiji bilo nemoguće.
„Neke knjige mogu da izdrže najviše dve generacije. Imamo izdanja Zavoda za udžbenike od pre dve, tri decenije – u odličnom stanju. Ali danas, recimo izdanja Kleta i Logosa… vizit-karta je izdržljivija od njihovih korica“, tvrdi on.
„Najjeftiniji papir, korica i boje… mislim da to rade namerno da bi stalno prodavali novo“, ubeđen je ovaj čovek koji živi od preprodaje starog.
Princip – snađi se
Učiteljica sa kojom smo pričali kaže da je izdavačima u interesu da prodaju što više – od toga žive.
Kaže, najveća frka i pritisak dižu se kad dođe vreme da se odaberu udžbenici na period od četiri godine. „Umeju nastavnici da podilaze izdavačima, a i neki direktori. Ali, to je teško dokazivo“, kaže ona.
Ranije su bile učestale priče o poklonima koje izdavači šalju, konferencijama na koje pozivaju direktore i slično.
No, ova učiteljica kaže da se većina škola drži pravila da se udžbenici biraju na četiri godine. Ranije, kad su mogli da se menjaju svake godine, to je tek bio haos.
Organizovanog nasleđivanja knjiga preko škole nema, premda bi to bilo u interesu džepa roditelja, a i životne sredine – što tolike knjige da se štampaju ako ne moraju.
Tako ostaje princip „snađi se“. Ili svrati u Kosovsku, malo je jeftinije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mladi u Srbiji bi pre bili bili vaspitači u vrtiću ili učitelji nego nastavnici, pokazuju rezultati upisa na fakultete. Da li je učitelj ponovo postao cenjena i plaćena profesija?
Građani samo još danas i sutra (16. i 17. jul) mogu da se žale na odluku grada Beograda, prema kojoj za projekat izgradnje Javnog akvarijuma nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu. Ekološko udruženje "Polekol" zove građane u pomoć
Francuski parlament izglasao je zakon kojim se legalizuje eutanazija za neizlečive pacijente. Premijer Sebastijan Lekornu najavio je i obraćanje Ustavnom sudu, kako bi se osiguralo da se zakon primenjuje u skladu sa ustavnim principima i ljudskim dostojanstvom
Je li moguće da neko misli da je dobro za Srbiju da bude jedna od nekoliko zemalja na svetu koja nema nikakvo regulatorno telo za elektronske medije, pita se Rodoljub Šabić u intervjuu za novi broj „Vremena“
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.