
Saobraćaj
Saobraćajni kolaps u Beogradu: Zašto se gotovo svi voze sami?
Beograd se guši u saobraćaju. U većina automobila su samo vozači koji svakodnevno gube sate u kolonama. Koje je rešenje za smanjenje ogromnih saobraćajnih gužvi?

Peticija i brojni zahtevi institucija i stručnjaka traže da se Nacrt zakona o dobrobiti životinja povuče. Svi upozoravaju da ovaj Nacrt otvara vrata masovnim ubistvima pasa i mačaka
U toku je peticija Stop nehumanom Nacrtu zakona o dobrobiti životinja, pokrenuo ju je pokret Kreni-Promeni, cilj je da se prikupi 30.000 potpisa, a u ovom trenutku ih ima 27.683.
Ova peticija je samo jedno od reagovanja institucija i pojedinaca na Nacrt zakona o dobrobiti životinja.
Peticija
Ministarstvo poljoprivrede ga je objavilo usred leta, bez javne rasprave i sa samo 15 dana za komentare. Autori Nacrta su nepoznati.
„Iako je za projekat Reinforcement of Animal Health and Welfare in Serbia ovo Ministarstvo dobilo 1,38 miliona evra iz EU IPA fonda za usklađivanje propisa sa EU, humano rešavanje problema napuštenih životinja, smanjenje ujeda i sprečavanje širenja zoonoza, predlog zakona ne ispunjava nijedan od tih ciljeva, već dodatno pogoršava stanje. Sve to pojačava sumnju da se zakon namerno provlači ispod radara kako bi prošao bez otpora javnosti“, piše u objašnjenju peticije.
Apel Pravnog fakulteta
Nastavnici i saradnici Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu uputili su apel Ministarstvu poljoprivrede u kojem izražavaju zabrinutost zbog predloženog Nacrta zakona o dobrobiti životinja. Apel je potpisalo više desetina profesora i saradnika.
Detaljno argumentuju zamerke, pa između ostalog kažu i da Nacrt daje mogućnost azilima da pobiju pse pod izgovorom prevencije bolesti, bez mišljenja veterinara. Isto važi i za ubijanje životinja na javnom mestu.
Smatraju da uvođenjem nove kategorije lica koja se bave reprodukcijom kućnih ljubimaca a nisu odgajivači, Nacrt odobrava postojanje neregistrovanih odgajivača a kojih trenutno ima oko 4000.
Posebno upozoravaju na odredbu koja ministru daje mogućnost da odredi masovnu depopulaciju pasa ili mačaka na određenom području. Kažu da taj problem treba rešavati pojačavanjem mera kontrole odgovornog vlasništva i odgajivačnica, kao i obaveznim sterilizacijama napuštenih pasa (CNR programima), za šta je EU dala sredstva.
Upozoravaju da Nacrt predviđa da se zoohigijena reguliše propisima o komunalnim delatnostima, čime se životinje svode na komunalni otpad.
Profesorka
I profesorka Pravnog fakulteta u Nišu Nataša Stojanović predložila je Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da „hitno“ iz procedure povuče Nacrt zakona o dobrobiti životinja zbog rešenja koja mogu imati štetne posledice po one čiju dobrobit reguliše.
Kaže da u Nacrtu „postoje pravila koja se mogu različito tumačiti u praksi i na taj način direktno ići na uštrb zaštite dobrobiti životinja“, da se „uopšte se ne spominje pomoć i briga o napuštenim životinjama“.
„Lično meni posebno je diskutabilna odredba sadržana u članu 20, stav 5 Nacrta zakona o dobrobiti životinja koja predviđa da nadležni ministar propisuje bliže zahteve, način i sredstva za ubijanje životinja, kao i za vršenje depopulacije. Ovo rešenje može da se razume tako da u slučaju prekobrojnosti pasa ili mačaka na teritoriji određenog grada ili opštine, nadležni ministar može da donese odluku o smanjenju njihovog broja“, navela je Stojanović.
Navodi i da su neka rešenja iz postojećeg Zakona o dobrobiti životinja nestala, iako se direktno odnose na dobrobit životinja. U Nacrtu se uopšte ne spominje „pomoć i briga o napuštenim životinjama“, a nestala je “i odredba u kojoj se navodi da se „bolesnim ili povređenim životinjama u prihvatilištima koje osniva jedinica lokalne samouprave pruža odgovarajuća veterinarska pomoć“.
Ukratko, stručna javnost smatra da se ovim Nacrtom otvaraju vrata za masovna ubistva napuštenih životinja.
Izvor: Danas

Beograd se guši u saobraćaju. U većina automobila su samo vozači koji svakodnevno gube sate u kolonama. Koje je rešenje za smanjenje ogromnih saobraćajnih gužvi?

Premijer Đuro Macut istakao je da je energetska situacija stabilna i da građani ne treba da brinu o snabdevenosti, dok se rešava pitanje sankcija Naftnoj industriji Srbije

Država je izdvajala novac za izgradnju Sinofarmove fabrike vakcine u Zemunu i nakon proglašenja kraja pandemije korone, a poslednji put prošle godine. Ukupno – 48 miliona evra

Nizu javnih preduzeća koja su tokom 2025. godine promenila pravnu formu u društva sa ograničenom odgovornošću dodat je i Službeni glasnik

Presuda kojom se urednici portala Večernjih novosti Andrijani Nešić zabranjuje urednički posao na godinu dana je presedan, smatra Veran Matić
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve