Mural „20. oktobar“ sa porukom partizana, i to baš pred 80. godišnjicu oslobođenja Beograda, uklonjen je kako bi na istom mestu umetnici koje će angažovati Ekspo oslikali drugi
„Zauzimali smo ulaz po ulaz, zgradu po zgradu. U tome su nam pomagali hrabriji stanovnici ulice, koji su sprovodili borce kroz dvorišta i podrume zgrada“, pisalo je na muralu na fasadi Instituta za mentalno zdravlje na uglu Bulevara Despota Stefana i Palmotićeve ulice, a onda je pre dva dana mural prekrečen.
Bio je to citat Jovana Kasalice, jednog od partizana koji su pre 80 godina oslobađali Beograd.
Mural se zvao „20. oktobar“, oslikali su ga Miloš Miletić i Mirjana Radovanović iz udruženja KURS pre 10 godina, povodom 70 godina od oslobođenja Beograda.
Foto; Promo/Martina PetrovićUklanjanje murala_
Opština Stari grad navela je da je na tom zidu u izradi mural posvećen obeležavanju 80 godina od oslobođenja Beograda.
„Naslikaće ga umetnici koji će biti angažovani od strane specijalizovane izložbe Ekspo 2027, kao deo pripremnog programa urbanih umetničkih intervencija koje će trajati u kontinuitetu do održavanja same izložbe“, navela je opština Stari grad za RSE.
Ne zna se zašto je stari mural prekrečen, zašto baš pred novu godišnjicu oslobođenja. A ni po čijem naređenju. Došli su radnici, postavili dizalicu i krenuli da brišu mural.
Novi mural je mogao da se oslika na nekom drugom zidu.
„Svakako nije bila samoinicijativna akcija, jer niko ne može u sred bela dana da parkira dizalicu i da kreči fasadu javne institucije. U svakom slučaju mi za sada nemamo informacije po čijem nalogu je prekrečen naš mural“, kažu za „Vreme“ autori murala Miloš Miletić i Mirjana Radovanović.
U saopštenju koje su poslali javnosti podsećaju da je „KURS 2014. godine dobio sredstva iz budžeta Republike Srbije − Ministarstva kulture i informisanja na Konkursu za finansiranje umetničkih dela iz oblasti vizuelnih umetnosti, kao i potrebne saglasnosti i dozvole za oslikavanje od tadašnje uprave Instituta, Zavoda za zaštitu spomenika i drugih nadležnih institucija.“
Ovog avgusta, kontaktirala ih je pravna služba Instituta za mentalno zdravlje sa idejom da se mural restaurira. Oni su u odgovoru izrazili želju da restauriraju mural, i uputili su Institut u korake koje je potrebno obaviti za tu akciju. Do danas nije stigao odgovor na mejl.
Nakon što su sa društvenih mreža saznali da neko briše njihov mural, kažu, uputili su dopis Institutu za mentalno zdravlje.
Ističu da „uklanjanje murala bez obaveštavanja umetnika otvara pitanje vlasništva i očuvanja javnih umetničkih dela, kao i tretmana kulturnog nasleđa u javnim prostorima.“
„Pored grube povrede autorskih prava autora, ovaj čin brisanja murala dodatno upada u oči jer se obavljen par dana pred obeležavanje oslobođenja glavnog grada Srbije. Ne možemo da se ne zapitamo kome smeta mural koji je posvećen sećanju na oslobodioce Beograda i po čijem nalogu je izvršeno njegovo krečenje“, napisali su u saopštenju.
U kontekstu zalaganja i agitovanja gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića da iz Beograda treba ukloniti Kuću cveća i ostale tragove komunizma, delovalo je da nije smetao mural nego istorija na koju je podsećao.
Međutim, zaboravilo se na Ekspo i njegove potrebe.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Patrijarh srpski Porfirije razgovarao je u danas (petak, 3. jul) sa pastorom Markom Bernsom, savetnikom za duhovna pitanja američkog predsednika Donalda Trampa o unapređenju saradnje dve hrišćanske zemlje i naroda
Razvoj preciznog unutrašnjeg sluha zahteva da u sebi izgradimo osećaj sigurnog i bezbednog prostora unutar kojeg, zahvaljujući poverenju u sebe, možemo da se igramo i istražujemo sopstvene unutrašnje glasove. Ali šta sad to znači? To znači da nakon što upoznate svoje najgore strane možete imati dovoljno stabilno samopoštovanje i uverenje da možda mnogo toga sebi nećete oprostiti, ali nikad nećete sebe ni odbaciti
Ne smemo da prećutkujemo sopstvene greške. Moramo da pokažemo da nismo isti kao oni koji su bliski režimu. Zato sam istupio javno, iako su me mnogi odgovarali od toga. Imao sam odgovornost jer znam sve detalje. Bilo mi je jasno da sve što ja znam zna i režim, te da će to da upotrebi u bolnom momentu. Da sam ćutao bio bih saučesnik. Postalo mi je jasno da kada imaš veći uticaj, imaš i veću odgovornost
Visokotehnološki projekti se doživljavaju kao napredak ‒ zato pogled na humanoidnog robota koji hoda, nosi kutije ili razgovara sa ljudima stvara utisak budućnosti iz naučne fantastike, ali se često koristi i u populističke svrhe. Sa druge strane, u Srbiji su odluke o razvoju nauke i industrije donosili nestručni političari, prevashodno zainteresovani za lični interes
Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo
U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo
Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.