
Hronika
RTS: Dvogodišnje dete stradalo u požaru na Čukarici
U požaru koji je izbio u beogradskoj opštini Čukarica, stradalo je dvogodišnje dete
„Pre će umreti i poslednji Srbin, nego što će javno da se izvini“. Pod tim naslovom nemački dnevni list „Tagescajtung“ donosi razgovor sa srpskim piscem Markom Vidojkovićem koji je napustio zemlju
Intervju je vodila novinarka Deutssche Welle Doris Akrap, a prvo pitanje odnosilo se na razloge bekstva iz Srbije kolumniste i nagrađivanog pisca Marka Vidojkovića. On kaže:
„Srpska vlada se sastoji od amatera, kriminalaca, nesposobnjakovića i smradova, koji su potpuno nesposobni da obavljaju svoj posao. Svi oni to znaju. Svi mi to znamo. Ali onaj ko izgovori tu istinu, njega smožde. Kako to funkcioniše na srpskom? U poslednjih deset godina vlast je pokretala kampanje protiv mene u medijima koje kontroliše, na televiziji, u novinama i na društvenim mrežama, pretvarajući me u državnog neprijatelja. Počelo je tako što su zastrašivali ljude koji su organizovali promocije mojih knjiga. Potom sam izgnan iz svih medija pod državnom kontrolom. Potom su usledile pretnje smrću. Da li su bile ozbiljne? Pa svi znamo da srpski režim tesno povezan sa organizovanim kriminalom“.
Zašto je baš on na meti?
Vidojković je potom opisao pogoršanje svoje situacije nakon što je postao poznat po satiričnom podkastu „Dobar, loš, zao“, pošto su uz blaćenje i pretnje smrću došle i takozvane „slapp tužbe“ (SLAPP je akronim engleskog naziva Strategic Lawsuit Against Public Participation, što u prevodu znači „strateške tužbe protiv učešća javnosti“). Tužili su ga skoro svi najviši funkcioneri vlasti. Međunarodni PEN je 2023. došao do zaključka da je Vidojkoviću i njegovoj supruzi život ugrožen pa im je pomogao da se presele na nepoznato mesto u Evropi.
Na pitanje zašto je režim izabrao baš njega, Vidojković je odgovorio da nije potpuno nepoznat, ali je daleko od toga da ima uticaj koji bi predstavljao pretnju režimu: „Ja sam primer za ostale: On se sprda sa nama, pa ćemo mu uništiti život. Kako bi i drugi videli kuda vodi kada kritikuješ vlast.“
Novinarka je upitala Vidojkovića kako komentariše izostanak oštrije reakcije Evropske unije i „relativno ćutanje Zapada“. Vidojković odgovara: „Srbija nije Turska gde desetine hiljada ljudi sede u zatvorima. Kod nas je dovoljno da začepite usta pedesetorici ili stotini kritičara da bi ste celoj zemlji začepili usta. Osim toga, Srbija je puna kineskog, ruskog i evropskog kapitala. Tamo neki Marko ne interesuje nikoga.“
„Ne postoji kritična masa“
Nešto dalje, Vidojković dodaje: „Mada svi znaju da je Srbija putinovska autokratija koja se nalazi na putu ka totalitarnom društvu, Zapad još uvek razrogači oči kad čuje kakvo je stvarno stanje. Ali, isto kao onda kad je vladao ratni zločinac Slobodan Milošević, Zapad i danas veruje da je Srbija važna za stabilnost regiona. Pritom ona generiše najveću nestabilnost.“
Potom Vidojković opisuje da u svojoj dnevnoj kolumni koju objavljuje u jednim beogradskim dnevnim novinama često poseže za autocenzurom, jer se boji da ne ugrozi kolege i list za koji radi.
Na pitanje da li je moguća neka vrsta organizovanog suprotstavljanja, kao što je bio „Otpor“ u vreme Slobodana Miloševića, Vidojković odgovara odrično i objašnjava: „Većina Srba je jako religiozna, jako konzervativna, sve do desnog ekstremizma. Puni su mržnje prema Hrvatima, Albancima, Bošnjacima i Evropskoj uniji. Ko nije takav, odlazi iz zemlje. Ni među mladima više ne postoji kritična masa.“
Vidojković dodaje: „Najveći problem Srbije jeste što niko ne preuzima odgovornost za zločine počinjene devedesetih. Pre će umreti i poslednji Srbin na planeti, nego što će se neko od njih javno izviniti“.
Vidojković kaže da je realista, ali i da je Evropska unija, u kojoj se takođe stvari pomeraju udesno, još uvek najbolja ideja u opticaju za Srbiju. Prema njemu, članstvo u Evropskoj uniji vratilo bi demokratiju, ljudska prava, ekonomiju koja funkcioniše i stvarno civilno društvo. „To bi išlo samo uz ogromnu finansijsku pomoć koja bi potkopala Kineze i Ruse. Inače je Srbija nepovratno uništena.“
Izvor: Deutsche Welle
U požaru koji je izbio u beogradskoj opštini Čukarica, stradalo je dvogodišnje dete
Dekani fakulteta objašnjavaju za „Vreme“ kakvi su njihovi planovi da spasu akademsku godinu
Stanovnici pet beogradskih opština krenuli su u protestnu šetnju pod nazivom „Sretnimo se kod Vuka“. Njima su se pridružili i studenti
Ukoliko zaista reši da broji nastavnicima svaki čas u februaru pre nego što im isplati plate, država rizikuje masovne tužbe u sporovima za radno pravo. Pitanje je i ko će da upisuje izostanke 80.000 nastavnika u Srbiji
Iz Ministarstva za brigu o porodici prozvali su potencijalne roditelje koji se prijavljuju za usvajanje - da previše biraju kada žele da usvoje dete. Iz Savetovališta za usvajanje odgovoraju: „Sramota, mi smo ljudi koji su prevazišli uobičajene emocije“.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve