img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kampanja protiv pisca

Marko Vidojković: Ko izgovori istinu, njega smožde

09. jul 2024, 17:30 B. B./Deutsche Welle
Foto: FoNet
Copied

„Pre će umreti i poslednji Srbin, nego što će javno da se izvini“. Pod tim naslovom nemački dnevni list „Tagescajtung“ donosi razgovor sa srpskim piscem Markom Vidojkovićem koji je napustio zemlju

Intervju je vodila novinarka Deutssche Welle Doris Akrap, a prvo pitanje odnosilo se na razloge bekstva iz Srbije kolumniste i nagrađivanog pisca Marka Vidojkovića. On kaže:

„Srpska vlada se sastoji od amatera, kriminalaca, nesposobnjakovića i smradova, koji su potpuno nesposobni da obavljaju svoj posao. Svi oni to znaju. Svi mi to znamo. Ali onaj ko izgovori tu istinu, njega smožde. Kako to funkcioniše na srpskom? U poslednjih deset godina vlast je pokretala kampanje protiv mene u medijima koje kontroliše, na televiziji, u novinama i na društvenim mrežama, pretvarajući me u državnog neprijatelja. Počelo je tako što su zastrašivali ljude koji su organizovali promocije mojih knjiga. Potom sam izgnan iz svih medija pod državnom kontrolom. Potom su usledile pretnje smrću. Da li su bile ozbiljne? Pa svi znamo da srpski režim tesno povezan sa organizovanim kriminalom“.

Zašto je baš on na meti?

Vidojković je potom opisao pogoršanje svoje situacije nakon što je postao poznat po satiričnom podkastu „Dobar, loš, zao“, pošto su uz blaćenje i pretnje smrću došle i takozvane „slapp tužbe“ (SLAPP je akronim engleskog naziva Strategic Lawsuit Against Public Participation, što u prevodu znači „strateške tužbe protiv učešća javnosti“). Tužili su ga skoro svi najviši funkcioneri vlasti. Međunarodni PEN je 2023. došao do zaključka da je Vidojkoviću i njegovoj supruzi život ugrožen pa im je pomogao da se presele na nepoznato mesto u Evropi.

Na pitanje zašto je režim izabrao baš njega, Vidojković je odgovorio da nije potpuno nepoznat, ali je daleko od toga da ima uticaj koji bi predstavljao pretnju režimu: „Ja sam primer za ostale: On se sprda sa nama, pa ćemo mu uništiti život. Kako bi i drugi videli kuda vodi kada kritikuješ vlast.“

Novinarka je upitala Vidojkovića kako komentariše izostanak oštrije reakcije Evropske unije i „relativno ćutanje Zapada“. Vidojković odgovara: „Srbija nije Turska gde desetine hiljada ljudi sede u zatvorima. Kod nas je dovoljno da začepite usta pedesetorici ili stotini kritičara da bi ste celoj zemlji začepili usta. Osim toga, Srbija je puna kineskog, ruskog i evropskog kapitala. Tamo neki Marko ne interesuje nikoga.“

„Ne postoji kritična masa“

Nešto dalje, Vidojković dodaje: „Mada svi znaju da je Srbija putinovska autokratija koja se nalazi na putu ka totalitarnom društvu, Zapad još uvek razrogači oči kad čuje kakvo je stvarno stanje. Ali, isto kao onda kad je vladao ratni zločinac Slobodan Milošević, Zapad i danas veruje da je Srbija važna za stabilnost regiona. Pritom ona generiše najveću nestabilnost.“

Potom Vidojković opisuje da u svojoj dnevnoj kolumni koju objavljuje u jednim beogradskim dnevnim novinama često poseže za autocenzurom, jer se boji da ne ugrozi kolege i list za koji radi.

Na pitanje da li je moguća neka vrsta organizovanog suprotstavljanja, kao što je bio „Otpor“ u vreme Slobodana Miloševića, Vidojković odgovara odrično i objašnjava: „Većina Srba je jako religiozna, jako konzervativna, sve do desnog ekstremizma. Puni su mržnje prema Hrvatima, Albancima, Bošnjacima i Evropskoj uniji. Ko nije takav, odlazi iz zemlje. Ni među mladima više ne postoji kritična masa.“

Vidojković dodaje: „Najveći problem Srbije jeste što niko ne preuzima odgovornost za zločine počinjene devedesetih. Pre će umreti i poslednji Srbin na planeti, nego što će se neko od njih javno izviniti“.

Vidojković kaže da je realista, ali i da je Evropska unija, u kojoj se takođe stvari pomeraju udesno, još uvek najbolja ideja u opticaju za Srbiju. Prema njemu, članstvo u Evropskoj uniji vratilo bi demokratiju, ljudska prava, ekonomiju koja funkcioniše i stvarno civilno društvo. „To bi išlo samo uz ogromnu finansijsku pomoć koja bi potkopala Kineze i Ruse. Inače je Srbija nepovratno uništena.“

 

Izvor: Deutsche Welle

Tagovi:

Srbija Marko Vidojković Književnost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Kosovo

22.mart 2026. M. L. J.

Srpski univerzitet na Kosovu: Korak do gašenja na očigled vlasti u Beogradu

Situacija za profesore i studente na Kosovu je katastrofalna i tragična, a ako se kosovski Zakon o strancima dosledno primeni postoji bojazan da će se Univerzitet u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici ugasiti, rečeno je na tribini studenata u blokadi ispred Rektorata Univerziteta u Beogradu

Šuma

Šume

21.mart 2026. B. B.

Dekan Šumarskog fakulteta: Stanje šuma u Srbiji zadovoljavajuće

Preliminarni rezultati nove inventure šuma, koja je u toku, pokazuju da je današnja šumovitost Srbije skoro 40 odsto teritorije zemlje

Solidarna kuhinja

Siromaštvo

21.mart 2026. B. B.

Siromaštvo: Petina nacije grca na rubu egzistencije, ko je najugroženiji

Prema tipu domaćinstva, najvišu stopu rizika od siromaštva imale su osobe u domaćinstvima koja čine jedan roditelj s jednim ili više izdržavane dece

Hakerski napadi

Telekom Srbija

21.mart 2026. B. B.

Haker „istočno od nas“ ucenjivao Telekom za tri bitkoina

Generalni direktor Telekoma Vladimir Lučić kaže da je haker „istočno od nas“ ucenjivao tu kompaniju za tri bitkoina i da „u principu teško može da dođe do zloupotrebe“ ukradenih podataka

U teškom udesu koji se dogodio u noći između utorka i srede na auto-putu Novi Sad - Beograd poginuo je dečak, a još sedmoro dece je povređeno

Kriminal

21.mart 2026. B. B.

Nova pucnjava i ranjavanje „od ranije poznatog policiji“: Da li Beograd postaje Bogota?

U novom kriminalnom obračunu u Beogradu upucan je muškarac od ranije poznat policiji. Da li Beograd postaje Bogota i zašto sve podseća na devedesete

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure