img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kampanja protiv pisca

Marko Vidojković: Ko izgovori istinu, njega smožde

09. jul 2024, 17:30 B. B./Deutsche Welle
Foto: FoNet
Copied

„Pre će umreti i poslednji Srbin, nego što će javno da se izvini“. Pod tim naslovom nemački dnevni list „Tagescajtung“ donosi razgovor sa srpskim piscem Markom Vidojkovićem koji je napustio zemlju

Intervju je vodila novinarka Deutssche Welle Doris Akrap, a prvo pitanje odnosilo se na razloge bekstva iz Srbije kolumniste i nagrađivanog pisca Marka Vidojkovića. On kaže:

„Srpska vlada se sastoji od amatera, kriminalaca, nesposobnjakovića i smradova, koji su potpuno nesposobni da obavljaju svoj posao. Svi oni to znaju. Svi mi to znamo. Ali onaj ko izgovori tu istinu, njega smožde. Kako to funkcioniše na srpskom? U poslednjih deset godina vlast je pokretala kampanje protiv mene u medijima koje kontroliše, na televiziji, u novinama i na društvenim mrežama, pretvarajući me u državnog neprijatelja. Počelo je tako što su zastrašivali ljude koji su organizovali promocije mojih knjiga. Potom sam izgnan iz svih medija pod državnom kontrolom. Potom su usledile pretnje smrću. Da li su bile ozbiljne? Pa svi znamo da srpski režim tesno povezan sa organizovanim kriminalom“.

Zašto je baš on na meti?

Vidojković je potom opisao pogoršanje svoje situacije nakon što je postao poznat po satiričnom podkastu „Dobar, loš, zao“, pošto su uz blaćenje i pretnje smrću došle i takozvane „slapp tužbe“ (SLAPP je akronim engleskog naziva Strategic Lawsuit Against Public Participation, što u prevodu znači „strateške tužbe protiv učešća javnosti“). Tužili su ga skoro svi najviši funkcioneri vlasti. Međunarodni PEN je 2023. došao do zaključka da je Vidojkoviću i njegovoj supruzi život ugrožen pa im je pomogao da se presele na nepoznato mesto u Evropi.

Na pitanje zašto je režim izabrao baš njega, Vidojković je odgovorio da nije potpuno nepoznat, ali je daleko od toga da ima uticaj koji bi predstavljao pretnju režimu: „Ja sam primer za ostale: On se sprda sa nama, pa ćemo mu uništiti život. Kako bi i drugi videli kuda vodi kada kritikuješ vlast.“

Novinarka je upitala Vidojkovića kako komentariše izostanak oštrije reakcije Evropske unije i „relativno ćutanje Zapada“. Vidojković odgovara: „Srbija nije Turska gde desetine hiljada ljudi sede u zatvorima. Kod nas je dovoljno da začepite usta pedesetorici ili stotini kritičara da bi ste celoj zemlji začepili usta. Osim toga, Srbija je puna kineskog, ruskog i evropskog kapitala. Tamo neki Marko ne interesuje nikoga.“

„Ne postoji kritična masa“

Nešto dalje, Vidojković dodaje: „Mada svi znaju da je Srbija putinovska autokratija koja se nalazi na putu ka totalitarnom društvu, Zapad još uvek razrogači oči kad čuje kakvo je stvarno stanje. Ali, isto kao onda kad je vladao ratni zločinac Slobodan Milošević, Zapad i danas veruje da je Srbija važna za stabilnost regiona. Pritom ona generiše najveću nestabilnost.“

Potom Vidojković opisuje da u svojoj dnevnoj kolumni koju objavljuje u jednim beogradskim dnevnim novinama često poseže za autocenzurom, jer se boji da ne ugrozi kolege i list za koji radi.

Na pitanje da li je moguća neka vrsta organizovanog suprotstavljanja, kao što je bio „Otpor“ u vreme Slobodana Miloševića, Vidojković odgovara odrično i objašnjava: „Većina Srba je jako religiozna, jako konzervativna, sve do desnog ekstremizma. Puni su mržnje prema Hrvatima, Albancima, Bošnjacima i Evropskoj uniji. Ko nije takav, odlazi iz zemlje. Ni među mladima više ne postoji kritična masa.“

Vidojković dodaje: „Najveći problem Srbije jeste što niko ne preuzima odgovornost za zločine počinjene devedesetih. Pre će umreti i poslednji Srbin na planeti, nego što će se neko od njih javno izviniti“.

Vidojković kaže da je realista, ali i da je Evropska unija, u kojoj se takođe stvari pomeraju udesno, još uvek najbolja ideja u opticaju za Srbiju. Prema njemu, članstvo u Evropskoj uniji vratilo bi demokratiju, ljudska prava, ekonomiju koja funkcioniše i stvarno civilno društvo. „To bi išlo samo uz ogromnu finansijsku pomoć koja bi potkopala Kineze i Ruse. Inače je Srbija nepovratno uništena.“

 

Izvor: Deutsche Welle

Tagovi:

Srbija Marko Vidojković Književnost
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Kako je novinaru RTV-a Predragu Ćurčiji moćnik koji ga je tužio ostao dužan oko milion dinara za sudske troškove

Slapp tužbe

09.mart 2026. I.M.

Osam godina sudskog mučenja: Kako je biznismen ostao dužan novinaru oko milion dinara

Novinar Predrag Ćurčija bio je deo spora protiv biznismena Vladimir Vrbaški koji je trajao osam godina. Iako je Apelacioni sud presudio u njegovu korist, troškovi i dalje nisu pokriveni

Crna Gora

09.mart 2026. I.M.

Milan Knežević: Crna Gora u zalihama ima više droge nego goriva

Milan Knežević reagovao je na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o zalihama naftnih derivata, ističući da u Crnoj Gori ima više droge nego goriva

Nadstrešnica
09.mart 2026. I.M.

Sud smanjio odštetu porodici stradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu

Sud u Novom Sadu smanjio je odštetu dosuđenu članovima porodice jednog od nastradalih u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Umesto pet miliona dinara, sud je presudio da se isplati 3,5 miliona dinara, uz zakonsku kamatu

Ratni zločini

09.mart 2026. Marija L. Janković

Slučaj Toni Cetinski: Otkud Spens na listi bivših logora za Hrvate

Kako se novosadski Spens našao na listi mesta zatočenja hrvatskih zarobljenika tokom rata devesetih, objašnjavaju za „Vreme“ stručnjaci koji se decenijama bave ratnim zločinima. I zašto su ova mesta i danas polje takmičenja u raspirivanju mržnje

Bolnica u Smederevskoj Palanci

Zdravstvo

09.mart 2026. Katarina Stevanović

Bolnica u Smederevskoj Palanci: Šminkanje mrtvaca

Rekonstrukcija Opšte bolnice u Smederevskoj Palanci počela je 2020. uz obećanje da će za tri godine nastati jedna od najmodernijih bolnica u ovom delu zemlje. Šest godina kasnije, predsednik Srbije poredi je s javnim toaletom

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure