img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kampanja protiv pisca

Marko Vidojković: Ko izgovori istinu, njega smožde

09. jul 2024, 17:30 B. B./Deutsche Welle
Foto: FoNet
Copied

„Pre će umreti i poslednji Srbin, nego što će javno da se izvini“. Pod tim naslovom nemački dnevni list „Tagescajtung“ donosi razgovor sa srpskim piscem Markom Vidojkovićem koji je napustio zemlju

Intervju je vodila novinarka Deutssche Welle Doris Akrap, a prvo pitanje odnosilo se na razloge bekstva iz Srbije kolumniste i nagrađivanog pisca Marka Vidojkovića. On kaže:

„Srpska vlada se sastoji od amatera, kriminalaca, nesposobnjakovića i smradova, koji su potpuno nesposobni da obavljaju svoj posao. Svi oni to znaju. Svi mi to znamo. Ali onaj ko izgovori tu istinu, njega smožde. Kako to funkcioniše na srpskom? U poslednjih deset godina vlast je pokretala kampanje protiv mene u medijima koje kontroliše, na televiziji, u novinama i na društvenim mrežama, pretvarajući me u državnog neprijatelja. Počelo je tako što su zastrašivali ljude koji su organizovali promocije mojih knjiga. Potom sam izgnan iz svih medija pod državnom kontrolom. Potom su usledile pretnje smrću. Da li su bile ozbiljne? Pa svi znamo da srpski režim tesno povezan sa organizovanim kriminalom“.

Zašto je baš on na meti?

Vidojković je potom opisao pogoršanje svoje situacije nakon što je postao poznat po satiričnom podkastu „Dobar, loš, zao“, pošto su uz blaćenje i pretnje smrću došle i takozvane „slapp tužbe“ (SLAPP je akronim engleskog naziva Strategic Lawsuit Against Public Participation, što u prevodu znači „strateške tužbe protiv učešća javnosti“). Tužili su ga skoro svi najviši funkcioneri vlasti. Međunarodni PEN je 2023. došao do zaključka da je Vidojkoviću i njegovoj supruzi život ugrožen pa im je pomogao da se presele na nepoznato mesto u Evropi.

Na pitanje zašto je režim izabrao baš njega, Vidojković je odgovorio da nije potpuno nepoznat, ali je daleko od toga da ima uticaj koji bi predstavljao pretnju režimu: „Ja sam primer za ostale: On se sprda sa nama, pa ćemo mu uništiti život. Kako bi i drugi videli kuda vodi kada kritikuješ vlast.“

Novinarka je upitala Vidojkovića kako komentariše izostanak oštrije reakcije Evropske unije i „relativno ćutanje Zapada“. Vidojković odgovara: „Srbija nije Turska gde desetine hiljada ljudi sede u zatvorima. Kod nas je dovoljno da začepite usta pedesetorici ili stotini kritičara da bi ste celoj zemlji začepili usta. Osim toga, Srbija je puna kineskog, ruskog i evropskog kapitala. Tamo neki Marko ne interesuje nikoga.“

„Ne postoji kritična masa“

Nešto dalje, Vidojković dodaje: „Mada svi znaju da je Srbija putinovska autokratija koja se nalazi na putu ka totalitarnom društvu, Zapad još uvek razrogači oči kad čuje kakvo je stvarno stanje. Ali, isto kao onda kad je vladao ratni zločinac Slobodan Milošević, Zapad i danas veruje da je Srbija važna za stabilnost regiona. Pritom ona generiše najveću nestabilnost.“

Potom Vidojković opisuje da u svojoj dnevnoj kolumni koju objavljuje u jednim beogradskim dnevnim novinama često poseže za autocenzurom, jer se boji da ne ugrozi kolege i list za koji radi.

Na pitanje da li je moguća neka vrsta organizovanog suprotstavljanja, kao što je bio „Otpor“ u vreme Slobodana Miloševića, Vidojković odgovara odrično i objašnjava: „Većina Srba je jako religiozna, jako konzervativna, sve do desnog ekstremizma. Puni su mržnje prema Hrvatima, Albancima, Bošnjacima i Evropskoj uniji. Ko nije takav, odlazi iz zemlje. Ni među mladima više ne postoji kritična masa.“

Vidojković dodaje: „Najveći problem Srbije jeste što niko ne preuzima odgovornost za zločine počinjene devedesetih. Pre će umreti i poslednji Srbin na planeti, nego što će se neko od njih javno izviniti“.

Vidojković kaže da je realista, ali i da je Evropska unija, u kojoj se takođe stvari pomeraju udesno, još uvek najbolja ideja u opticaju za Srbiju. Prema njemu, članstvo u Evropskoj uniji vratilo bi demokratiju, ljudska prava, ekonomiju koja funkcioniše i stvarno civilno društvo. „To bi išlo samo uz ogromnu finansijsku pomoć koja bi potkopala Kineze i Ruse. Inače je Srbija nepovratno uništena.“

 

Izvor: Deutsche Welle

Tagovi:

Književnost Marko Vidojković Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Voz Soko

Brza pruga

24.januar 2026. K. S.

Beograd-Budimpešta: Kako će se obavljati granična kontrola

Za mesec i po dana trebalo bi da krene prvi brzi voz na relaciji Beograd-Budimpešta. Mađarski graničari poznati su po dugom zadržavanju putnika, a kako će se kontrola obavljati na železnici

Požar u Novom Pazaru

Hronika

24.januar 2026. K. S.

Lokalizovan požar u industrijskoj zoni u Novom Pazaru

Požar, koji je izbio u noći između petka i subote, zahvatio je više objekata u industrijskoj zoni u Novom Pazaru

Protest „Pravda je umrla - istina živi“

Slučaj Miroslava Aeksića

23.januar 2026. B. B.

Protest „Pravda je umrla – istina živi“ zbog odugovlačenja procesa protiv Miroslava Aleksića

Protest „Pravda je umrla - istina živi“, zbog odugovlačenja sudskog procesa u slučaju glumice Milene Radulović protiv profesora glume Miroslava Aleksića

Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić

Univerzitet u Beogradu

23.januar 2026. B. B.

Rektor Đokić o sastanku sa delegacijom EP: Fokus na pritiscima na akademsku zajednicu

Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić rekao je da je na sastanku sa delegacijom Evropskog parlamenta fokus bio na pritiscima kojima je izložena akademska zajednica

Dva traktora sa tanjiračom na njivi

Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja

23.januar 2026. Bojan Bednar

Pretposlednja generacija poljoprivrednika: Srbija srlja u prehrambenu nesigurnost

O kakvoj strategiji poljoprivrede da pričamo, kada Srbija budzašto kupuje meso iz EU koje bi tamo bilo ekološki uništeno. Mi čak za ljudsku ishranu uvozimo i otpatke iz mesne inudstrije sa izuzetno velikim sadržajem kalcijuma, dok u EU to nije dozvoljeno ni za kućne ljubimce

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure