Dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da se u Srbiji priča o gladi, dok se dnevno baci 2.000 tona hrane, iz Udruženja građana Banka hrane Vojvodine kažu da glad ne bira i da takve okolnosti svima mogu da se dogode.
Vučić je rekao da ga neki mediji optužuju da jede jagode i trešnje, čije su cene ove sezone otišle u nebo, pa je malo ko imao da pazari dve činije voća sa kojima se predsednik slika.
„Sram vas bilo, 2.000 tona hrane se baci“, odgovorio je Vučić.
Dodao je da se „godišnje baci 700.000 tona hrane, a da se priča o gladi“.
„Moramo da radimo da svi budu bogati, a ne samo oni koji provode revoluciju. Mnogi pripadaju nižem delu srednje klase, koji moramo da podignemo do nivoa srednje i više srednje klase“, kazao je predsednik Srbije.
Nisu to samo beskućnici, već i mnogi od nas
Ipak, u Srbiji puno ljudi nema ni za kakav obrok, a o jagodama i trešnjama može samo da sanja.
Tako, Srđan Budimčević iz Banke hrane Vojvodine kaže da je realan broj onih koji se suočavaju sa glađu i veći od 450 hiljada, a da je pomoć potrebna najširem sloju stanovništva. To nisu samo beskućnici, već i penzioneri sa malim primanjima.
„To su ljudi koji ne mogu da skrpe kraj s krajem. Ima i korisnika koje je jako sramota, pa na kraju i ne dođu po paket sa namirnicama“, napomenuo je on i opisao da ponekada „u očima vidite da je neko tu zato što jednostavno mora“.
U redovima za namirnice stoje najrazličitije ljudske sudbine, od onih najstarijih i nejnemoćnijih građana, do onih kojima je, na primer, supružnik preminuo i ostavio ih sa dugovanjima koja ne mogu da isplate, rekao je Budimčević.
„Glad je čudo, kada je neko gladan, on ne može ni normalno da razmišlja. ne može ni da pomogne sebi, ne može ni da pokuša da nađe neki bolji posao ili da bolje i racionalnije razmišlja“, dodaje.
Ukazuje i da glad dovodi i do teških prizora, kada će, dok se preuzimaju namirnice, neko čak nekoga i da gurne.
„Nemoj odmah na prvu da komentarišeš, jer uopšte i ne znaš šta se tog momenta dešava, zašto na toj lokaciji trenutno stoji neko vozilo i deli pakete i zašto tu u tom momentu ima 120 ljudi koji se možda malo i guraju u pokušaju da dođu do paketa“, poručio je Budimčević.
Kao problem, on navodi i to što u Srbiji još nije usvojen zakon o otpisu PDV, kojim bi kompanije sa viškovima hrane mogle nesmetano, bez problema i troškova, da ih doniraju. Budimčević misli da u Srbiji postoje volja i želja kompanija da doniraju i zaključuje da je, uz podršku donatora, Banka hrane Vojvodine u 2024. godini sakupila 927 tona hrane.
Nema pomoći za vas
Čak 800.000 ljudi u Srbiji, što čini 12,5 odsto stanovništva, živi ispod linije siromaštva i suočava se sa nestašicom hrane, pokazuje izveštaj Inicijative A11.
„Dok su centri za socijalni rad ispod svakog kapaciteta za profesionalan rad, oko 12 odsto građana Srbije živi ispod linije apsolutnog siromaštva i ne mogu da se oslone na podršku koja im zakonom pripada”, rekao je lane pravni savetnik Inicijative A11 Uroš Ranđelović.
Ova brojka je pre 18 godina iznosila 8,8 odsto.
„Da biste bili ispod linije apsolutnog siromaštva, to znači da vam potrošnja kao jednočlanom domaćinstvu ne prelazi 12.695 dinara. Poslednje podatke o liniji apsolutnog siromaštva dale su Ujedinjene nacije u vidu projekcija za 2023. godinu i pokazuju da je oko 800.000 građana, odnosno 12,5 odsto ljudi u Srbiji ispod linije apsolutnog siromaštva“, izneo je Ranđelović.
Na sve to, ogroman broj tih građana ne može da dođe do socijalne pomoći države.
„Prestrogi uslovi direktni su uzroci za ovu veliku razliku u broju ljudi koji žive ispod linije apsolutnog siromaštva i korisnika novčane socijalne pomoći, kojih je oko 166.000. To znači da više od 600.000 ljudi koji su ispod linije apsolutnog siromaštva nemaju nikakvu podršku države u smislu materijalnih davanja”, rekao je Ranđelović.
Izvor: Fonet/Vreme