Konferencije SZO, povodom Evropske regionalne, Beograd, 17-20. septembar 2007.
Zdravlje se u svetu sve češće navodi kao ključni aspekt čovekove bezbednosti, a u debatama o prioritetima razvoja dobija sve značajnije mesto. U poslednjih 20 godina postignut je veliki napredak u produženju ljudskog veka, ali postoji i rastući jaz u domenu zdravlja. Širom sveta beleže se oštri kontrasti u zdravstvenim trendovima, uz nazadovanje u pojedinim oblastima zbog činilaca kao što su infektivne bolesti, posebno HIV/sida, uz propratni kolaps zdravstvenih službi, kao i pogoršanje socijalnih i ekonomskih uslova.
U Milenijumskim ciljevima, 2015. godina određena je kao godina za ostvarenje zacrtanog napretka, ali postojeći trend ne ohrabruje. Glavni elementi koji nedostaju mogu se svrstati u sledeće kategorije: nedostaci u socijalnoj pravdi, nedostaci u odgovornosti, nedostaci u sprovođenju i nedostaci u znanju.
U Evropi, najznačajniji teret bolesti odnosi se na nezarazne bolesti, tačnije, tiče se niza oboljenja među koje spadaju i kardiovaskularne bolesti, rak, problemi u mentalnom zdravlju, šećerna bolest (diabetesmellitus), hronične respiratorne bolesti i oboljenja koštano-mišićnog sistema. Ta obimna grupa zdravstvenih poremećaja, koji su međusobno povezani zajedničkim faktorima rizika, predstavlja uzrok 86 odsto smrtnih slučajeva i 77 odsto tereta bolesti u Evropi.
Poznati su i glavni uzročnici nezaraznih bolesti: konzumiranje duvana, konzumiranje alkohola, povišen krvni pritisak, povećan nivo holesterola, preterana težina ili gojaznost, slab unos voća i povrća ishranom, fizička neaktivnost.
Pomenuti vodeći uzroci i njihovi faktori rizika manje-više isti su u svim delovima i državama Evrope i već su prestigli zarazne bolesti u smislu tereta bolesti, pri čemu su pojedine zemlje suočene sa „dvostrukim“ teretom hroničnih nezaraznih i zaraznih bolesti.
Najveći potencijal za bolje zdravstveno stanje leži u sveobuhvatnoj strategiji koja istovremeno afirmiše promociju zdravlja i programe prevencije. Takođe, veoma važnu ulogu ima i smanjenje zdravstvenih nejednakosti. Postoje opsežni dokazi o uticaju socijalnih uslova i zdravstvene nejednakosti. Zato, glavna opcija u smislu unapređenja zdravlja tiče se intervencija i u široj politici – na primer: privredni rast, nejednakosti u prihodima i siromaštvo, obrazovanje, radno okruženje, nezaposlenost i dostupnost zdravstvene zaštite. Te mere koje zahvataju celu populaciju istovremeno zahtevaju i šire društvene napore, odnosno saradnju i zdravstvenog i nezdravstvenog sektora.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ivan Milikić, osnivač Smartsy, savetnik za digitalnu transformaciju pri Ambasadi Kazahstana u Beogradu i sekretar Udruženja za elektronske komunikacije i informaciono društvo Privredne komore Srbije
Zašto Srbiji, koja ume da napravi vrhunsku tehnologiju, i dalje teško uspeva da je proda? U autorskom tekstu za SEE UP Ivan Milikić, osnivač startapa Smartsy, piše o putu od izvoza IT usluga ka sopstvenim proizvodima i o Zapadu kao o školi standarda. Kao tržište za prvog velikog kupca predlaže Centralnu Aziju, pre svega Kazahstan i Uzbekistan. Njegova poruka je jasna: ne nedostaju nam događaji i nagrade, nedostaju nam pravi kupci
Branislav Vujović, preduzetnik i predsednik nadzornog odbora NF Innova
Branislav Vujović je osnivač jedne od najvećih IT kompanija u Srbiji sa međunarodnim poslovanjem, autor i profesor, kao i jedan od najprepoznatljivijih stručnjaka za fintech u regionu. Za SEE UP Times predstavlja četiri modela saradnje startapa i velikih kompanija u oblasti veštačke inteligencije – kao i pitanja na koja obe strane treba da odgovore pre nego što bilo šta potpišu
TBC banka već je bila najveća finansijska institucija u Gruziji kada su odlučili da počnu iznova. Eksluzivno za SEE UP, CEO Nika Kurdiani objašnjava logiku iza pokretanja nečeg novog upravo onda kada ste na vrhuncu
Teo Teoharis, izvršni predsednik i osnivač, Agoge Ventures
Zašto je održivost postala uslov za pristup kapitalu i zašto Jugoistočna Evropa mora da izgradi platforme koje njenim osnivačima, kompanijama i institucijama omogućavaju da oblikuju agendu – Biljana Braithwaite, izvršna direktorka i suosnivačica Sustineri Partners za SEE UP
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.