Konferencije SZO, povodom Evropske regionalne, Beograd, 17-20. septembar 2007.
Zdravlje se u svetu sve češće navodi kao ključni aspekt čovekove bezbednosti, a u debatama o prioritetima razvoja dobija sve značajnije mesto. U poslednjih 20 godina postignut je veliki napredak u produženju ljudskog veka, ali postoji i rastući jaz u domenu zdravlja. Širom sveta beleže se oštri kontrasti u zdravstvenim trendovima, uz nazadovanje u pojedinim oblastima zbog činilaca kao što su infektivne bolesti, posebno HIV/sida, uz propratni kolaps zdravstvenih službi, kao i pogoršanje socijalnih i ekonomskih uslova.
U Milenijumskim ciljevima, 2015. godina određena je kao godina za ostvarenje zacrtanog napretka, ali postojeći trend ne ohrabruje. Glavni elementi koji nedostaju mogu se svrstati u sledeće kategorije: nedostaci u socijalnoj pravdi, nedostaci u odgovornosti, nedostaci u sprovođenju i nedostaci u znanju.
U Evropi, najznačajniji teret bolesti odnosi se na nezarazne bolesti, tačnije, tiče se niza oboljenja među koje spadaju i kardiovaskularne bolesti, rak, problemi u mentalnom zdravlju, šećerna bolest (diabetesmellitus), hronične respiratorne bolesti i oboljenja koštano-mišićnog sistema. Ta obimna grupa zdravstvenih poremećaja, koji su međusobno povezani zajedničkim faktorima rizika, predstavlja uzrok 86 odsto smrtnih slučajeva i 77 odsto tereta bolesti u Evropi.
Poznati su i glavni uzročnici nezaraznih bolesti: konzumiranje duvana, konzumiranje alkohola, povišen krvni pritisak, povećan nivo holesterola, preterana težina ili gojaznost, slab unos voća i povrća ishranom, fizička neaktivnost.
Pomenuti vodeći uzroci i njihovi faktori rizika manje-više isti su u svim delovima i državama Evrope i već su prestigli zarazne bolesti u smislu tereta bolesti, pri čemu su pojedine zemlje suočene sa „dvostrukim“ teretom hroničnih nezaraznih i zaraznih bolesti.
Najveći potencijal za bolje zdravstveno stanje leži u sveobuhvatnoj strategiji koja istovremeno afirmiše promociju zdravlja i programe prevencije. Takođe, veoma važnu ulogu ima i smanjenje zdravstvenih nejednakosti. Postoje opsežni dokazi o uticaju socijalnih uslova i zdravstvene nejednakosti. Zato, glavna opcija u smislu unapređenja zdravlja tiče se intervencija i u široj politici – na primer: privredni rast, nejednakosti u prihodima i siromaštvo, obrazovanje, radno okruženje, nezaposlenost i dostupnost zdravstvene zaštite. Te mere koje zahvataju celu populaciju istovremeno zahtevaju i šire društvene napore, odnosno saradnju i zdravstvenog i nezdravstvenog sektora.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sinergijom organizacionih promena, ulaganjem u digitalnu transformaciju i razvojem afričkih tržišta, Nelt Grupa nastavlja ubrzanje. Na trećoj godišnjoj konferenciji “Accelerate 2025”, posvećenoj aktuelnoj poslovnoj strategiji, prisustvovalo je više od 200 menadžera kompanija Grupe
Autorski tekst Violete Jovanović, izvršne direktorke NALED-a
Nelt, jedan od najuspešnijih regionalnih poslovnih sistema na polju logistike i distribucije, započinje novo partnerstvo sa kompanijom Polimark, šireći svoj distributivni portfolio u Srbiji. Saradnja otpočinje sa velikim optimizmom, a očekuje se da će prva godina partnerstva doneti prihod od 34 miliona evra i otvoriti preko 60 novih radnih mesta
Iako su izrada i usvajanje planskih dokumenata među najznačajnijim procesima za ostvarenje javnog interesa u svakoj zajednici, nivo transparentnosti kod nas i dalje nije na zavidnom nivou; građani i privrednici nemaju adekvatne mehanizme da se uključe u donošenje ovih odluka, pa čak ni da se o njima informišu. Komentari i primedbe tokom javnog uvida mogu da se dostave samo u pisanom obliku u kancelariji ili na šalteru lokalne samouprave, a obaveštenja o tome, samo forme radi, oglašavaju se u novinama i na portalima koje slabo ko prati
Ako smo dobro razumeli Ostoju Mijailovića, državno davanje zavisi od kaprica predsednika Vučića. Ako se nađe još žešće uvređen, možda ne bude ni dinara za Partizan. A Vučić je tako dobar da je čak i u ulozi „pedera“ dao da ostane najtrofejniji trener Evrope
Kada se ispostavilo da je D. D. umro nasilnom smrću, malo ko je bio zaista iznenađen. Nije se tu radilo samo o želji za osvetom, čak ni o tome da smo oguglali na različite oblike zla, već da smo očekivali da država deluje protivdržavno, da oni koji bi trebalo da štite sistem jesu isti oni koji ga podrivaju i ruše
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!