



Srbija bi mogla biti dobar primer za čitav region, a pred njom je dosta izazova
Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu usko je povezana sa Konferencijom „Životna sredina za Evropu“ još od pokretanja tog procesa 1991. godine. Izvršni sekretar Ekonomske komisije Marek Belka prvi put prisustvuje jednoj od konferencija „Životna sredina za Evropu“, ali ocenjuje da je prisustvo velikog broja ministara i drugih visokih zvaničnika, kao i predstavnika građanskog društva, jasan znak kolektivne spremnosti za poboljšanje životne sredine širom regiona UNECE.
„VREME„: Kako ocenjujete Šestu ministarsku konferenciju „Životna sredina za Evropu„?
MAREK BELKA: Kancelariju sam preuzeo tek pre osamnaest meseci i, nažalost, nisam prisustvovao prethodnoj Konferenciji održanoj u Kijevu, tako da ne bih mogao da je uporedim sa ovom održanom u Beogradu, ali moram da priznam da sam oduševljen organizacijom u Srbiji. Za samo tri dana uspešno smo obavili mnogo velikih zadataka, postavili nove ciljeve i utrli put za dalji napredak u oblasti zaštite životne sredine na globalnom nivou.
Da li je Ekonomska komisija UN–a za Evropu zadovoljna saradnjom sa Beogradom?
Iskreno, bili smo zabrinuti kako će se novi ministar zaštite životne sredine snaći u celoj priči, s obzirom na to da je tek odnedavno preuzeo funkciju, ali Saša Dragin nas je oduševio svojom energičnošću i rešenošću da se uhvati u koštac sa svim izazovima i zadacima koje je ovakav jedan događaj podrazumevao. Dobili smo pomoć oko svega što nam je potrebno.
Koji su sledeći koraci za Srbiju u oblasti zaštite životne sredine?
Srbija bi, pre svega, mogla biti dobar primer za čitav region i, iskreno, pred njom je dosta izazova – procenat zagađenja je veliki, trebalo bi usaglasiti pravni pravni okvir sa zakonskom regulativom Evropske unije… Imate, dakle, dosta posla, ali i dosta energije. Lično, jako sam ponosan što Ekonomska komisija UN-a za Evropu može pomoći Srbiji. Mi koristimo proverenu metodologiju, donosimo vam najbolju praksu i ne predlažemo nerealne poduhvate. Srbija se pokazala kao dobar domaćin i kao zemlja kojoj je stalo da njeno dvorište bude čisto.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve