Osiromašeni uranijum – A-bomba XXI veka (2)
Šta se krije iza brda laži
Osnovni posao svake vlasti je, ako ne bezočno laganje, a ono bar pažljiva briga o korisnim količinama i načinu saopštavanja odgovarajuće istine. Po prirodi stvari grublja i donekle drukčije organizovana, svaka vojska drži kao tajnu sve svoje poslove, a naročito one za koje se prokleti neovlašćeni civili – pa bili i slučajne žrtve ili kolateralna šteta – posebno zanimaju. U slučaju osiromašenog uranijuma i posledica njegove upotrebe u Iraku 1991, Bosni i Hercegovini 1994/95. i SR Jugoslaviji 1999. moguće je, bez naročitog preterivanja, govoriti o zaveri ćutanja i izbegavanja u koju su uključeni ne samo SAD, NATO, vojne i civilne vlasti mnogih država nego i mnoštvo drugih organizacija. U svakom slučaju, "sudar istina" pobornika i protivnika upotrebe osiromašenog uranijuma za sada izaziva više nedoumica no što doprinosi razjašnjavanju problema
Simens
Integralna rešenja
Tokom jednonedeljne posete beogradskih novinara postrojenjima Simensa u Nemačkoj dalo se zaključiti da je Jugoslavija vrlo zanimljivo potencijalno tržište ove kompanije – u prošlom broju "Vremena" već je izneto da su naši novinari imali specifičan status na redovnoj konferenciji za novinare organizovanoj u Erfurtu, a čelnici kompanije redovno ističu da su i te kako zainteresovani za region jugoistočne Evrope. Poznato je naravno da siromašnoj (i što ne reći zaostaloj) zemlji kakva je naša svaka uspešna kompanija ima štošta da ponudi, ali u situaciji kada je široj javnosti saopšteno da se u dečijim klinikama hirurški instrumenti sterilišu na rešou i da se po broju personalnih računara nalazimo na pretposlednjem mestu u Evropi, pogledajmo šta bi to Simens mogao da nam pruži
Hipermarketi i male trgovine
Grosisti i sitne ribe
"Kora se odlučila za otvaranje hipermarketa u Srbiji pošto je ustanovljeno da oko 30 odsto potrašača u njenom hipermarketu u Segedinu kupuje sa jugoslovenskim pasošem", kaže za "Vreme" Dejan Racić, direktor rayvoja kompanije Delta M, koja zajedno sa ovom francuskom kompanijom planira zajednički nastup na srpskom tržištu
Baksuzno selo - Bogutovac
Dežurna žrtva
Selo Bogutovac poznato je po tri stvari – banji, jabukovači i vojnim skladištima. Zbog ovog poslednjeg bombardovano je u Drugom svetskom ratu i za vreme NATO intervencije. Treći put detonacije su odjekivale, a fragmenti zasipali Bogutovac 30. aprila kada je u vazduh odletelo vojno skladište na otvorenom. Za zahteve meštana da im se nadoknadi šteta, međutim, niko nema sluha
Plandovanje radnika i vernika
Tucanje na uranku
U godini kad je tako važno da ekonomske reforme uspeju, pogodilo se da Praznik rada i najradosniji hrišćanski praznik Uskrs "padnu" jedan za drugim. Ko "kec na damu" nezadovoljnoj radničkoj klasi i probuđenom pravoslavnom stadu. Prvo se u Beogradu na uranku svirala Internacionala, a onda u Mokrinu na Olimpijadi tucala jaja
Opozicione aktivnosti vladajućih stranaka
Predizborne solo tačke
Stranka jednog potpredsednika vlade našla se u protestnoj koloni iz koje se skandiralo protiv iste te vlade. Ministar pravde skuplja potpise za akciju koja podriva dokument koji je potpisao i njegov direktni šef (premijer Đinđić), a buni se samo savezni predsednik koji s premijerom nije u dobrim odnosima
Intervju - Velja Ilić, predsednički kandidat
Đinđić u Labusu traži novog Milutinovića
Ovi iz vlade se plaše da dođe neko da ih prodrma, da pita, šta ti radiš, Žarko Koraću, šta radiš ti iz prosvete...
Milošević i Rugova u haškoj sudnici
U oči me gledaj
Bez obzira na funkciju koju ima i ugled koji uživa među svojim sunarodnicima, Ibrahim Rugova je pred Haški sud stigao kao prilično ranjiv svedok optužbe, a manje kao adut na kome bi tim Karle del Ponte mogao da previše zaradi. Milošević mu je pomogao da iz sudnice izađe neokrznut
Partnerstvo za mir
Marš na Zapad
Odluka savezne vlade da pokrene proces učlanjivanja Jugoslavije u Partnerstvo za mir početak je malo dužeg posla nego što se misli. S jedne strane, taj je korak učinjen kasno – neki misle prekasno; s druge strane, on može ispasti i preuranjen. Da se tom zbližavanju pristupilo odmah, posle Dejtona, istorija bi možda ispala drugačije. Danas je veliko pitanje shvataju li naši političari i vojnici u šta ulaze
Osiromašeni uranijum – A-bomba XXI veka(1)
Koliko nismo pogođeni ili Balkanski sindrom
Od sredine devedesetih, zastrašujuće posledice primene municije sa osiromašenim uranijumom izazivaju sve više nedoumica. "Vreme" će u narednim bojevima pokušati da što potpunije prikaže taj problem, već nazvan "atomska bomba XXI veka"
Simens
Mali obilazak budućnosti
Kad premijer ode u Nemačku na sastanak sa najvećim tamošnjim privrednicima, to obično znači da su dotični privrednici, ali i premijer, zainteresovani za razmenu znanja, robe i novca. Kad u Nemačku ode grupa novinara, to obično znači da ih čekaju jurnjava za privrednicima, pokušaji da shvate zašto nama baš i ne polazi za rukom ono što polazi celom svetu i, na kraju, gorak osećaj da i za Nemačkom i za svetom zaostajemo bar pedeset godina. Ako se slučajno desi da vas pozove Simens, to iskustvo biće znatno drugačije, a u domovinu ćete se vratiti sa zaključkom da je (uprkos svemu) mesto na kome živite i te kako zanimljivo za kompaniju koja ima milion deoničara, 450.000 zaposlenih i godišnji prihod od nekoliko milijardi eura
Intervju - Prof. dr Vladimir Vodinelić
Neverovatna lakoća zaborava
"Mislim da kod nas nema uslova za lustraciju: u Srbiji nema jasne linije razgraničenja između žrtava i počinilaca. Miloševićev režim nije trajao dugo, ali je bio intenzivan, a broj dobrovoljnih saučesnika bio je ogroman. Oni ne žele da se suoče s prošlošću"
Popis je bio, a na popisu
Pravoslavna nacija
Najnovije iskustvo jednog broja popisivača kaže da priličan broj građana ne razlikuje nacionalnu i versku pripadnost. Ipak, to nije ostvarenje sna o identitetu
Istraživanja javnog mnjenja
Većina za izbore i referendum
Koštunica ispred Labusa, DOS sa G17 PLUS ispred DSS-a, Savez samostalnih sindikata ispred UGS Nezavisnost, vlade i skupštine pate od manjka legitimnosti, težnja ka Evropi uz veliko nepoverenje, i dalje velika nostalgija za socijalizmom
Intervju - Davorin Spevec, direktor društva Zagrebački velesajam
Globalizacija regiona
"Naše privrede su komplementarne, naše privrede trebaju jedna drugu, nemamo jezičnih barijera i, iako postoje još neka nerješena pitanja, mi više ne govorimo o normalizaciji nego o dobrosusjedskim odnosima"
Tarifa za struju
Ništa strašno
Kako stoje stvari, tarifni sistem se neće menjati, ali promenom nekih navika i pristupa potrošnji, nešto novca u kući mogli bismo i da uštedimo
Devizna štednja kao javni dug
Dafinine ovce i Jezdini pilići
Zašto je guverner Mlađan Dinkić, koji je do tančina opisao operacije i Jugoskandika i Dafiment banke promenio očekivani redosled poteza. Da se prvo krivično-pravno rasvetle slučajevi Jugoskandika i Dafiment banke, da se zatim doista utvrdi gde je išao novac ukraden preko ovih "piramida" i da se vidi nije li moguće identifikovati imovinu koja je nastala prevarnim radnjama kako bi i ona poslužila za kompenzaciju bar delića nastale štete. Tek na kraju postavilo bi se pitanje da li ceo narod treba i ovde da ispolji neku vrstu solidarnosti prema onima koji su pokušali da se bolje snađu u haosu siromašenja
Prijemni ispiti
Kvalifikaciona klasifikacija
Ovoga puta, kažu, poznanstvo nekog ko poznaje nekog koji može da obezbedi upis u ovu ili onu školu, za novac ili lepe oči, jednostavno neće funkcionisati. Direktorima je oduzeto diskreciono pravo upisa mimo rang-liste
Intervju - Boris Begović, profesor Pravnog fakulteta i potpredsednik CLDS-a
Visoka cena „podmazivanja“
"Sa ekonomskog stanovišta nije bitna raširenost korupcije. Mnogo je važnije da li se plaća samo na jednom mestu i da li se usluga dobije kada se plati. U korupciji nije najgore to što mora da se plati, nego što su transakcioni troškovi visoki. Zašto visokokorumpirana društva imaju niske stope rasta"
Naučne rasprave - neoliberalizam vs socijaldemokratija
Levica u desnoj šaci
U Srbiji je registrovano oko 30 socijaldemokratskih stranaka. Njihova izborna moć je gotovo nikakva. S druge strane, građani Srbije su prilično naklonjeni socijaldemokratskim idejama. Šta tu onda ne štima? Centar za socijalne i demokratske studije, Centar za proučavanje alternativa i Fondacija "Friedrich Ebert" prošle nedelje su organizovali raspravu oko 50 naučnih radnika, predstavnika političkih stranaka i nevladinih organizacija. Donosimo neke delove iz uvodnih radova koji objašnjavaju aktuelnu dijalektiku neoliberalizma i socijaldemokratije i njen uticaj na političke procese u Srbiji.
Socijaldemokratsko ujedinjenje
Jedna stranka – dva lidera
U činu ujedinjenja Socijaldemokratske unije i Socijaldemokratije možda leži početak integrativnih procesa na političkoj sceni, ali se ekipa DOS-a u Skupštini Srbije i dalje grupiše u nove poslaničke klubove
Slučaj rekovačkih "azilanata"
Protest ili bekstvo od zakona
Štrajk nekolicine Rekovčana – pripadnika takozvane Oslobodilačke srpske armije (OSA) sa centralom u Kruševcu, uznemirio je, ozlojedio i zbunio čitav Levač
Zdravstvena politika Srbije
Strategija bede
U modi su takozvane nacionalne strategije. Kada je o zdravstvu reč, sumorna ocena doktora jedne dečije bolnice glasi: u nemaštini vidljivoj čak i po količini sredstava za dezinfekciju lekari ponekad više mogu odmoći nego pomoći