Polemika povodom teksta Vojina Dimitrijevića "Sloboda štampe u medijskoj Somaliji", Vreme br. 964

01.јул 2009. Ljiljana Smajlović

Netačni navodi profesora Dimitrijevića

Zar postoje studije prava koje polaznike uče metodi koju je profesor u prošlom broju "Vremena" demonstrirao? Imao je pred sobom ono što sam ja napisala i potpisala, ali je odlučio da, umesto onog što sam objavila, napadne ono što tobož "mislim" i "verujem"

Glas naroda – Dvadeset pitanja o dvadeset izgubljenih godina (1)

01.јул 2009. Priredio: Milan Milošević

Odgovori čitalaca »Vremena«

"Zar je išta od toga važno naposletku svega?", piše naš čitalac Branislav Poledica u odgovoru na pitanja o naših dvadeset izgubljenih godina ("Vreme" br. 964, 25. jun 2009), postavljenih povodom dvadesete godišnjice mitinga na Gazimestanu 1989, na kome je Slobodan Milošević ustoličen za nacionalnog vožda. Većina čitalaca koji su se odazvali na tu anketu, međutim ne misli tako i upušta se u detaljnu i veoma uravnoteženu analizu uzroka tog sunovrata. Od mnogih obimnih pisama koja su stigla u redakciju "Vremena", u našem štampanom izdanju, za početak, biramo dve lične ispovesti, zato što one upečatljivo i autentično, bolje od svake analize, govore o drami tog vremena. To su delovi dirljivog dnevnika naše čitateljke Kose Pakuševskij o danima koji teku i nose strepnje, rastanke, bolesti, oskudicu i poneku radost u smutnim vremenima; i beleška Gorana Vladisavljevića o tome kako je njegov otac jednom, 1987, došao kući sa posla i rekao: "Sutra vozim Slobodana Miloševića u Grčku!", i kako su šest godina kasnije u Japanu pomešali prezime Milošević i Vasiljević. Nastavak u sledećem broju "Vremena". Širi izvodi iz sadržaja ankete dostupni su na ovom linku
(Povezani članci (sa strane) – "Vox populi")

Intervju – Nenad Popović,
predsednik Ekonomskog saveta Demokratske stranke Srbije

01.јул 2009. Zoran Majdin

Braćo Rusi, pomagajte

Ne mogu neki investitori da budu "maženi i paženi", da im se kad kasne sa plaćanjima preuzetih obaveza gleda kroz prste, a da se neki drugi na svaki način sputavaju. Politika razdvajanja investitora na "naše" i "tuđe" skupo će koštati ovu vladu

Ruska pisma podrške

Rusija je za srpske političare oduvek bila adresa na kojoj se tražila podrška, a ponekad dobijala i pomoć. Tako je prošle, izborne godine zabeležena intenzivna prepiska između srpskih i ruskih političara, a izborni štabovi i marketinški timovi su pisma upotrebljavali za poboljšanje rejtinga svojih stranaka, ubeđujući birače da upravo oni i njihovi kandidati imaju podršku Rusije. Te izborne godine posebnu pažnju su privukla dva pisma ruskog predsednika Vladimira Putina poslata Borisu Tadiću i Vojislavu Koštunici

Bratski biznis

01.јул 2009. Dimitrije Boarov

Ruska posla u Srbiji

Ambasador Konuzin je već u novinarskim krugovima Beograda a i šire stekao glas čoveka koji, posebno u neformalnim kontaktima, nepažljivo troši neumesne ocene i procene, a ne libi se ni tihih pretnji, te gotovo imperijalne arogancije – što nameće utisak da je tako razumeo priče da to rade i drugi ambasadori velikih zemalja u Beogradu

Vreme uspeha

01.јул 2009.  

Biznis

Prosečna neto zarada u Srbiji u maju je iznosila 31.086 dinara i u odnosu na isti mesec 2008. nominalno je bila veća za 9,1 a realno za 0,8 odsto

Slučaj Petnica

01.јул 2009. Slobodan Bubnjević

Prva internet peticija

Uz puno medijske pažnje, obustavljanje finansiranja Istraživačke stanice Petnica pokrenulo je masovni on-line protest. U međuvremenu, ministar prosvete Žarko Obradović još traži papir na osnovu koga bi mogao da za Petnicu izdvoji 0,03 odsto svog budžeta

Svinjski grip

01.јул 2009. Jasmina Lazić

Bez poljubaca, molim

"Naš uspeh u borbi protiv ove bolesti zavisi od toga koliko smo, kao društvo, solidarni i koliko smo spremni da prihvatimo ‘izazov’ – da sačuvamo svoj i živote ljudi oko nas"

Vreme uspeha

24.јун 2009. Redakcija Vremena

Biznis

Privreda i građani su krajem maja dugovali bankama 1.277 milijardi dinara, a zaduženost kreditima po stanovniku iznosila je 570 evra

Organizovani kriminal

24.јун 2009. Miloš Vasić

Uloga carine u primicanju Evropi

Od početne i tradicionalne svrhe carine – ubiranja prihoda za državu ili feudalca – u današnje vreme došlo se do podjednako značajne, ako ne i značajnije uloge: carina je sve više sastavni i neizbežni deo integralne kontrole granice kao dela borbe protiv prekograničnog organizovanog kriminala, terorizma, pranja novca, ali u zaštiti zdravlja i opšte bezbednosti

Jubilej

24.јун 2009. Mihailo Radojičić

Kako smo napravili Kosovski boj

Kralj Bosne, Srba i Primorja Tvrtko I u diplomatskom pismu Italijanima hvali se svojom pobedom nad Turcima, a ovi odgovaraju da su već čuli za slavnu pobedu nad muhamedancima. Da li i jedan od najozbiljnijih vladara na Balkanu tog vremena tek tako laže, a naivni Latini, stare varalice, prave se mutavi

Kultura sećanja – Gazimestan 28. juna 1989

Dvadeset pitanja o dvadeset izgubljenih godina

Prošlo je dvadeset godina otkako je Slobodan Milošević na Gazimestanu 28. juna 1989. na milionskom mitingu povodom šeststote godišnjice Kosovskog boja aklamovan za srpskog vođu; više od dvadeset tri godine otkako je 24. aprila 1987. u Kosovu Polju izrekao rečenicu: "Niko ne sme da bije narod"; deset godina otkako je, posle bombardovanja Srbije 1999. i potpisivanja Kumanovskog sporazuma, narodu "čestitao mir"; još malo pa devet godina od njegovog pada s vlasti; osam godina od njegovog izručenja Haškom sudu; više od tri godine od njegove smrti u ćeliji Haškog tribunala 11. marta 2006; a još malo pa godinu dana od potpisivanja DS–SPS Deklaracije o političkom pomirenju i zajedničkoj odgovornosti za ostvarivanje vizije Srbije kao demokratske, slobodne, celovite, ekonomski i kulturno razvijene i socijalno pravedne zemlje... Procenjujemo da su se strasti dovoljno smirile da bi se razložno govorilo o udesu koji je zahvatio milione ljudi i ostavio pečat na generacijama. Redakcija "Vremena" bi rado objavila gledišta čitalaca o zbivanjima u protekle dve decenije povezanim s njegovom vladavinom

Intervju – Vuk Jeremić, ministar inostranih poslova

24.јун 2009. Andrej Ivanji

Proboj na tri fronta

Ušli smo u period u kome je naša razlika po pitanju budućeg statusa sa zemljama koje su priznale Kosovo legitimizovana

Govor Slobodana Miloševića na Gazimestanu, 28. jun 1989.

24.јун 2009. Redakcija Vremena

O Srbima, bitkama i Jugoslaviji

Šest vekova kasnije, danas, opet smo u bitkama, i pred bitkama. One nisu oružane, mada i takve još nisu isključene. Ali bez obzira kakve da su, bitke se ne mogu dobiti bez odlučnosti, hrabrosti i požrtvovanosti

Reagovanje – povodom teksta Ljiljane Smajlović
"Tužilaštvo za kukolj, žito i merila profesionalnosti", "Vreme" br. 963

24.јун 2009. Vojin Dimitrijević

Sloboda štampe u medijskoj Somaliji

Posle fudbalskih trenera, u Srbiji pravnici imaju najjaču i najširu konkurenciju. Dok se svi muški stanovnici razumeju u fudbal, mnogo onih sa završenom osnovnom školom, oba pola, izgleda da zna sve o pravu

Vreme uspeha

17.јун 2009.  

Biznis

Deficit u robnoj razmeni Srbije sa inostranstvom u 2001. vredeo je 2,8 milijardi evra, a prošle godine 8,2 milijarde evra

Slučaj Bitići

17.јун 2009. Tatjana Tagirov

Zavet ćutanja

Tužilaštvo za ratne zločine i sudsko veće u postupku barataju s činjenicama i dokazima koji su im dostupni, a svedoci se drže "zaveta ćutanja" koji im ne skida ni Milorad Ulemek Legija, niti MUP Srbije

Na licu mesta – Vojni objekat Stragari

17.јун 2009. Dragan Todorović

Vidio ga ko treba

Đeneral Ratko je boravio u vojnom objektu Stragari, koji formiran oko ustaničke barutane, i koji ima sav komfor, heliodrom, bazene, jelene i muflone, a kad je iz njega otiš’o, vele 2003, ili 2004, onda bili bezbednjaci da ga ‘vataju

Iz ličnog ugla - Novinari pod sumnjom za zločin

17.јун 2009. Ljiljana Smajlović

Tužilaštvo za kukolj, žito i merila profesionalnosti

Dabome da je bilo ratne propagande u Srba, i sirove i one druge, sofisticiranije. Ništa se od toga se ne sme zaboraviti. Sloboda štampe svakako nije sloboda da u dupke punoj sali vičeš "požar", ali novinarstvo je profesija koja se zasniva na slobodi izražavanja, a u demokratskom i liberalnom društvu postoje stvari koje se ostavljaju javnom mnjenju

Odjeci "Duvanske afere"

17.јун 2009. Miloš Vasić

Pukanić i Šelzi, tršćansko svedočenje

Sedam godina kasnije u prilici smo da se upoznamo sa sadržajem iskaza koji je pokojni Ivo Pukanić, ubijen u atentatu oktobra 2008, dao čuvenom italijanskom antimafijaškom tužiocu Đuzepu Šelziju iz Barija, čoveku koji vodi istragu o međunarodnom švercu cigareta. Utisak je slabiji od očekivanog, jer je najveći broj informacija ili iz druge ruke, ili iz izvora nepouzdanih. Ipak, ima nekih zanimljivih detalja za našu javnost

Lepa Brena i istorijsko breme

17.јун 2009. Jovana Gligorijević

Zagrebački slatki greh

Zašto bojkot koncerta Lepe Brene nije uspeo? Zato što je u "onoj" Jugoslaviji, a potom i u državama iz nje proisteklim, u vreme kada su odrasli odlučili da prestanu da kliču Breni, zamenivši je raznim miloševićima i tuđmanima, rasla cela jedna generacija dovoljno stara da sve upamti, a dovoljno mlada da se ne uprlja i da ne oseća nimalo krivice i odgovornosti zbog onoga što se desilo. Za njih Brena nije ni raspojasana polugola pevaljka, kako o njoj govore roditelji, ni sredovečna plavuša, gazdarica Granda, za koju se priča da je nekad bila najveća zvezda na Balkanu, kako verovatno misle današnja deca. Njima je detinjstvo proticalo uz miris Kiki bombona, dečje osmehe Sanje Doležal i Ljiljane Nikolovske (Magazin), živim bojama Breninih haljina i ritmu njenih, da, neukusnih i kičastih pesama

Kultura sećanja – NATO bombardovanje Srbije (1999–2009)

10.јун 2009. Jovan Milević

Smrt u prisustvu mirovnih trupa

Pre deset godina, 13. juna 1999 – svega četiri dana posle potpisivanja Kumanovskog sporazuma – nemačka vojska (Bundesver) u sastavu NATO trupa, pod imenom KFOR i zastavom Ujedinjenih nacija, prvi je put posle Drugog svetskog rata u borbenoj misiji otvorila vatru i ubila dvojicu ljudi. Po nacionalnosti, ti ljudi bili su Srbi. Šta se dogodilo

Suzan Rouz-Ekerman,
profesor prava i političkih nauka na Univerzitetu Jejl

10.јун 2009. Jovana Gligorijević

Redizajn korupcije

Problem je u tome što je sudsko gonjenje najčešće jedina strategija za borbu protiv korupcije. Gonjenje pojedinaca koji se ponašaju protivno pravilima sprečiće samo njih da nastave sa takvim ponašanjem. Potrebno je preispitati čitav sistem da bi problem korupcije bio efikasno rešen