Zaboravljena antifašistička tradicija

06.јул 2011. Predrag J. Marković

Borba za slobodu i pravdu

Početkom septembra ustanici su oslobodili skoro polovinu Srbije, maltene od predgrađa Beograda do Užica, sa velikim gradovima kao što su Užice, Čačak, Gornji Milanovac. Nešto kasnije, oslobođena je i velika teritorija u jugoistočnoj i istočnoj Srbiji. Ovo je bila prva slobodna teritorija u Evropi, a taj oslobodilački podvig prevazilazi poduhvate drugde u Evropi

Ratni zločini

29.јун 2011. Tatjana Tagirov

Sisački dosije mraka

U subotu, 23. novembra 1991, na vrata inženjera Damjana Žilića zakucala je grupa njegovih poznanika. Pozvali ga na svadbu. Umesto na svadbu, odveden je na smetlište i ubijen udarcem maljem u glavu. Idućega dana, Sava je izbacila njegovo telo. Nekoliko dana potom, identifikovane su njegove ubice: radnici sisačke Rafinerije, koji su obukli vojne uniforme. Dobili su zadatak da ubiju inženjera Žilića, izjavili su pred istražnim sudijom, a drugooptuženi Šarić je na pitanje zašto je učestvovao u njegovom ubistvu rekao: "Mi u Sisku tako radimo"

Ko je Vladimir Milanković

29.јун 2011. Miloš Vasić

Gospodar života i smrti, Legijin ortak

Čim su "noć i magla" počele da gutaju Srbe iz Siska, tiho, ali efikasno, svima je bilo jasno da Milanković i ti njegovi nekakvi "Vukovi iz Jodna" stoje iza toga. Nije tu trebalo mnogo pameti: svi su znali odmah i ćutali su, zastrašeni s dobrim razlogom

Medijska slika i stereotipi

29.јун 2011. Jovana Gligorijević

Srbija u ogledalu Ejmi Vajnhaus

Razmeri halabuke koji su se digli oko jednog koncerta i jedne humorističke emisije, kao i jezik koji ovdašnji mediji koriste u izveštavanju na ovu temu prilično su provincijalni. Sve i da se Ejmi mane "supstanci" i otpeva Hajde, Jano na Kalemegdanu, a Čelsi se izvini i dođe, nevažno da li na Egzit ili Guču, i provede se kao nikad u životu, težak vonj bizarnosti i teške osrednjosti ostaje u vazduhu

Grčka i kriza evrozone

29.јун 2011. Milan Milošević

Odisej u trezoru

Dok Atinu blokira novi štrajk i trese dužnička groznica, u zapadnom javnom mnjenju raste zabrinutost za sudbinu evropske monetarne unije. "Sobarica se opire, šta ćemo sad?" Da li Evropljani, građani i političari, još uvek žele istorijski projekat Evropske unije

Lični stav – Nauka, javno mnjenje i zakonodavac

29.јун 2011. Dr Vesna Maksimović

Genetika na optuženičkoj klupi

Govori se o "Frankenštajnovoj hrani", o tome da se "naučnici opasno igraju Boga" – da li smo svedoci neosnovane satanizacije kompletne tehnologije genetičke modifikacije? Gde su granice razumne predostrožnosti? Zašto su naši zakonodavci rigidniji od evropskih kad su u pitanju genetički modifikovane biljke

Identifikacija posmrtnih ostataka sa Ade

29.јун 2011. Slobodan Kostić

Pepeo pod nogama

Dok Vojislav Mihailović izbegava DNK analizu koja bi utvrdila da li je pronađen grob njegovog dede Dragoljuba Mihailovića, državne komisije ne traže telo osuđenog zločinca, već navodnog antifašiste koga su se odrekli svi oni koji su pobedili fašizam

Od sunca struja

29.јун 2011. Zoran Majdin

Zelena vrata budućnosti

Tehnički iskoristiv energetski potencijal obnovljivih izvora energije u Republici Srbiji procenjen je na preko 4,3 miliona tona ekvivalentne nafte (ten) godišnje, od čega se oko 2,7 miliona godišnje nalazi u biomasi, 0,6 miliona u neiskorišćenom hidropotencijalu, 0,2 miliona u postojećim geotermalnim izvorima, 0,2 miliona u energiji vetra i 0,6 miliona tona ekvivalentne nafte godišnje u mogućem iskorišćenju sunčevog zračenja

Višegrad – Temeljac za Kamengrad

29.јун 2011. Dragan Todorović

Šta bi rek’o Andrić

Kad se privede kraju Kusturica ode na svoje mesto do Dodika, voditeljka najavi Hor i orkestar RTS-a pod upravom Bojana Suđića. Onaj zeleni bager stade kopa pred binom, zatrča se po livadi i žuti buldožer, u tu buku i brektanje, po veliku zamisao velikog režisera javi se orkestar, krenu Karmina Burana

Vreme Beograda – Letnji raspust

23.јун 2011. priredila: Biljana Vasić

Besplatno za decu Beograda

Hadži Milojevićeva kćerka ide u baletsku školu i, kako kaže, odjednom je počela da voli konje i "pre neki dan je došla kući sva oduševljena sa pričom da može besplatno da ide na časove jahanja"

Srbija i Rusija

23.јун 2011. Slobodan Bubnjević

Politika, diplomatija i uporedna analiza

Po kvalitetu života, Srbija se nalazi na 84. mestu, a Rusija na 105. među državama sveta. Po ekonomskim slobodama Srbija zauzima 101. poziciju, a Rusija 143; po vladavini demokratije Srbija je na osrednjem 65. mestu, a Rusija na ne baš uverljivom 107; po indeksu korupcije Srbija je na prosečnom 78, a Ruska Federacija na znatno slabijem 154. mestu od 178 zemalja sveta. Ko tu, zapravo, ima "složenu i eksplozivnu društveno-političku situaciju"

Inženjeri na razmeđi

23.јун 2011. Zoran Majdin

Majstori, majstori

Da li zbog megalomanskih planova da Jugoslavija/Srbija bude industrijska sila, da li zbog stavljanja nacionalnog ispred funkcionalnog, da li zbog oba, tek već dve decenije "inženjer" se više ne izgovara sa velikim "I"

Tribina – »Čekajući kapitalizam – Uloga krupnog kapitala u demokratizaciji srpskog društva«

23.јун 2011. Priredio: D. Žarković

Tri mita i druge zablude

Fondacija "Fridrih Ebert" i nedeljnik "Vreme" organizovali su tribinu na kojoj su učestvovali biznismeni Milan Beko i Branislav Grujić (predsednik kluba "Privrednik") i Miša Brkić, urednik "Novog magazina". Objavljujemo izvode iz razgovora koji je uzburkao javnost

Restitucija, još jednom

23.јун 2011. Ivana Milanović Hrašovec

Vaga za pravdu

Podaci kažu da je najveći deo otete imovine zemljište (97 odsto), što vraćanje u naturi još i čini realnim, ali da će veći problem nastati kod procene ostale imovine

Post-YU kulturna scena

22.јун 2011. Muharem Bazdulj

Snaga neformalne integracije

Dvadeset godina otkad se Jugoslavija i formalno počela raspadati, zajednička kulturna scena življa je i zajedničkija, bar po nekim procenama, nego u vreme postojanja zajedničke države. Vredi to, u različitim razmerama, i za književnost i za pozorište i za film i za medije

Lični stav – Dvadeset godina od raspada Jugoslavije (III)

22.јун 2011. Nebojša Krstić

Koloplet sličnosti i različitosti

Ono što je zajedničko svima nama, u državama nastalim raspadom SFRJ, jeste da svi zajedno moramo da promenimo diskurs. Da zločine i zločince prestanemo da delimo na naše i njihove i da ih upoređujemo jer je to put kojim smo jednom već išli i koji nas je i odveo u ponor

Iz ličnog ugla – Dvadeset godina od raspada Jugoslavije (II)

22.јун 2011. Dejan Jović

Kako su propali socijalizam i država

Rat je bio potreban onima koji su tvrdili da su se jugoslavenski narodi "oduvijek mrzili" i da "nikada nisu mogli živjeti zajedno". Da bi se to postiglo, trebalo je iz kolektivnog i privatnog sjećanja izbrisati epizode mira i suradnje. Zabranjeno je bilo prisjetiti se istine. Prisjećanje na mir je postala subverzivna akcija, jedna vrsta provokacije. To se počinje mijenjati tek nakon 2000, i to samo djelomično

Ekonomija bivše Jugoslavije

22.јун 2011. Dimitrije Boarov

Pet polja saradnje

U kojim sektorima se može očekivati ekspanzivniji napredak privrednih odnosa bivših jugoslovenskih zemalja

Dvadeset godina od raspada Jugoslavije (I)

22.јун 2011. Tim Džuda

Šta je to Jugosfera

Razmislite o sledećem: Srbija, Hrvatska itd. jedva da se po stanovništvu mogu meriti sa nekom kineskom opštinom, a Crna Gora ima stanovnika koliko jedan kineski stambeni blok. Gledano iz svetske perspektive u kojoj je Evropa grad, preostaju vam samo dve opcije: možete da se okupite i iskoristite prirodne komparativne prednosti kao što su zajednička kultura, istorija, jezici (više-manje), tržište itd., ili da sa svojom sve starijom populacijom nastavite da venete, kao umiruće predgrađe iz koga beži svako sa trunkom mozga i talenta

Sudbina Ante Markovića

22.јун 2011. Stojan Cerović

Zamiranje smeška

Ante Marković neće se više smejati. Dugo je pokušavao da nas sve zarazi optimizmom; do poslednjeg trenutka uspevao je da ulije bar malo nade, ali sada se neko vreme niko više ovde neće smejati, a on će biti ozbiljniji od svih.

Dvadeset godina od početka rata u Sloveniji

22.јун 2011. Momir Turudić

Oni kao hoće da se otcepljuju, a mi im kao ne damo

Reči iz naslova pripadaju tadašnjem vojniku JNA Bahrudinu Kaletoviću i emitovane su na Yutelu. Olakšavajući smeh je širom bivše Jugoslavije propratio ove reči, verovatno iz potrebe da se usred ludila u koji je zemlja tonula nađe nešto normalno, ali malo ko nije bio svestan da je to smeh na stratištu koji je zastajao u grlu

Rat u Sloveniji, posle dvadeset godina

22.јун 2011. Miloš Vasić

Spasavanje vodnika Grujovića

Svaki rat u sećanju novinara nekako teži da se – mnogo godina kasnije – grupiše oko ljudi, a ne oko "operacija", "strategije", "taktike" i sličnih budalaština. Gde smo i s kime bili tad i tad; i već to, razumete. Meni je kao glavni utisak od slovenačkog rata ostao čovek kojega nisam nikada upoznao, ali sam ga video na vrhuncu njegove slave na televizijskom snimku. Nekako mi se čini da je njegov lik – Bahrudina Kaletovića – najbolje oličenje suštine te nepotrebne i blesave sramne avanture