Terorizam

05.maj 2005. Marko Savić

Napada i žrtava sve više

Posle velikih terorističkih akcija, počev od atentata na čečenskog predsednika Ahmata Kadirova, preko napada u Ingušetiji, obaranja dva putnička aviona i kulminacije u Beslanu (gde je poginulo više od 350 osoba), Rusija je godinu završila sa neslavnim bilansom od preko 700 žrtava terorističkih akcija

Slovenija i EU

05.maj 2005. S.V.M

Sve u svemu – dobro

Godišnjica je obeležena u duhu prvomajskih uranaka – širom države podignuti su "mlajevi" (posečen bor, okićen i postavljen na vidno mesto, najčešće na važnim raskrsnicama)

EU – godinu dana posle

05.maj 2005. Duška Anastasijević

Usporavanje evropskog voza

Mnogi će pohrliti da glasaju protiv evropskog ustava u želji da Francuska održi primat u EU-u, kakav je imala bezmalo pola veka. Oni koji će glasati "za" shvatili su da je Berlinski zid pao pre više od 15 godina, i da tek danas sagledavamo posledice tog čina. Kakav god bio ishod, Evropa će ostati tu gde jeste. Uostalom, preživljavala je tu i tamo, neko "non", "nein", "nej" i "no" mnogo puta do sada

Kina–Japan

27.april 2005. Seška Stanojlović

Strateške i druge igre

Sve u svemu, sa izuzetkom međusobne trgovine, svi parametri međusobnih kinesko-japanskih odnosa idu u zabrinjavajućem smeru. Tokiju, koji se nije na pravi način suočio sa sopstvenom prošlošću (osim Kineza to isto misle i drugi azijski narodi koji su tokom Drugog svetskog rata iskusili japansku okupaciju), sada kao da je bliža "američka" nego "azijska" budućnost. Sa druge strane, Kina koju objektivno tišti nemoderni, okoštali politički sistem, umesto istinskih reformi priklanja se nacionalizmu kao "novoj ideologiji"

Jedno lično sećanje

20.april 2005. Ivan Ivanji

U Buhenvaldu, kraj Vajmara…

Niz velikih manifestacija, koje obuhvataju celu Nemačku, podseća generaciju koja rat nije doživela pre svega na užasne zločine nacističkog režima

Rusija

20.april 2005. Marko Savić

Putinov put

U periodu koji je obeležen usporavanjem ekonomskih reformi, suđenjem Mihailu Hodorkovskom i protestima zbog ukidanja povlastica penzionerima, predsednikova popularnost prvi put je dovodena u pitanje

Španija - Izbori u Baskiji

20.april 2005. Vladimir Stanković

Povratak komunista

Takozavni plan Ibareće, koji za cilj ima nezavisnu Baskiju, izgubio je gotovo sve opcije posle nedeljnih izbora

Irak

20.april 2005. Duška Anastasijević

Ladenova ili Sadamova „ruka“

Vašington i CIA odavno za ove napade krive jordanskog teroristu Abu Musada al Zarkavija. Po omrazi koju pomen njegovog imena izaziva u Americi, prestonicama Zapada i određenim zemljama iz regiona, Al Zarkavi je stao rame uz rame sa američkim neprijateljem broj 1, Osamom bin Ladenom

Irak

13.april 2005. Duška Anastasijević

Osveta Kurda

Za Sadama Huseina prenos ceremonije morao je biti nalik na reprizu najstrašnije noćne more, jer je njegovo mesto zauzeo čovek koga je smatrao najvećim neprijateljem

Interegnum u Vatikanu

13.april 2005. Predrag Ilić

Čekajući naslednika

Opšta kongregacija kardinala već je donela odluku da početak izbora novog pape bude 18. aprila 2005. Sada im još preostaje da pripreme Sikstinsku kapelu, u kojoj će se održati konklava i da organizuju smeštaj za 117 kardinala koji imaju pravo glasa. I, naravno, da oni koji to pravo imaju, glasaju i izaberu svog novog poglavara

Na licu mesta - Nagorno Karabah

07.april 2005. Nenad Bumbić

Čisto i – pusto

Strane firme su tokom 2002. investirale oko 1,4 milijarde dolara u Azerbejdžanu (14 puta više nego u Jermeniji), a enormno povećanje direktnih budžetskih prihoda očekuje se u 2008, kada će naftovod biti u funkciji

Jovan Pavle Drugi (1920–2005)

06.april 2005. Slobodanka Ast

Čovek od mermera

Papa Vojtila bio je politički aktivista, pacifista, antiglobalista i apsolutista, branitelj teološkog konzervativizma

Reforma svetske organizacije

30.mart 2005. Duška Anastasijević

Gvozdena metla

Za reforme su neophodni jaki saveznici, ali i finansijska sredstva. Ananu trenutno manjka i jednih i drugih

Nemirna Kirgizija

30.mart 2005. Boris Varga

Ruže, narandže i tulipani

U bivšim sovjetskim republikama Gruziji, Ukrajini i Kirgiziji za nešto više od godinu dana opozicija je svrgnula režime s prepoznatljivim scenarijem – putem takozvanih mirnih revolucija

Zavičaji

Imati i nemati

Nikola Bertolino (1931) važno je ime među remboistima i prevodilac velikih francukih pesnika. Rođen je u Buenos Ajresu gde su mu otac, poreklom Italijan, i majka, oboje rodom iz Dalmacije, otišli za boljim životom. Detinjstvo i prvu mladost, do 1947. godine, proveo je u mestima Dalmacije, u Vukovaru, Zagrebu, Sremu i Beogradu. U Zavičajima je zabeležio sećanja na lične doživljaje iz tih mesta tog vremena

Latinska Amerika i mit o Čeu

24.mart 2005. Sonja Kovacs

Don Kihot bez Sanča

Najkasnije kada je Mario Terano, u drugom pokušaju, izrešetao Čeovo telo, nastao je mit o romantičnom ratniku, nežnom borcu, ljubavniku i internacionalisti. Če, koji je sebe rado poredio sa Don Kihotom, nemirnog duha i nepokolebivog u borbi za pravdu, ima sve odlike koje ga danas čine besmrtnim – hrabar, dobar, lep, mlad i mrtav

Španija

24.mart 2005. Vladimir Stanković

„Beli kit“ i crne pare

U jednoj od najvećih operacija protiv pranja novca španska policija u Marbelji uhapsila je 41 osobu, zaplenila 251 nekretninu, 42 luksuzna automobila, dva aviona i jednu jahtu objavivši rat mafiji

Rusija

24.mart 2005. Marko Savić

Čubajs na udaru

Zbog svega toga, motive za njegovo ubistvo teško je ograničiti samo na ekonomiju ili politiku

Amerika i obaveštajci

24.mart 2005. "Ekonomist"

Metež i misterije

Nakon nedavnih potresa, u toku je reforma obaveštajnih službi s obe strane Atlantika. Zadatak je zastrašujuće težak. Pored novostvorenog Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma (NCTC), u čijem radu učestvuju predstavnici različitih službi i čija će ovlašćenja biti šira od već postojećih (baviće se prevashodno Kinom i suzbijanjem proliferacije naoružanja) – DNI predstavlja najveći prodor u reorganizaciji sveta špijuna u Americi od 1947.

Slovenija i "bauk ABCHMS"

16.mart 2005. Svetlana Vasović-Mekina

Manjine – državna tajna

Službena Ljubljana je još za vakta Drnovšekovih liberala stavila "na led" istraživanje koje je naručila vlada tadašnjeg premijera Antona Ropa, zato što je to dokazalo da su pripadnici naroda nekadašnje Jugoslavije u Sloveniji diskriminisani te da im vlast sistematski krši kolektivna prava