img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Posete papi

»Dan otvorenih vrata« – Tadić, Mesić i Thompson

18. novembar 2009, 17:59 Tatjana Tagirov
foto: reuters
Copied

Jasno je zašto je papa Benedikt XVI primio predsednike Srbije i Hrvatske. Ali, kako se kod poglavara Rimokatoličke crkve našao notorni desničar i promoter ustaštva

Papa Benedikt XVI imao je prošloga tjedna priličnu gužvu s posjetiteljima „sa naših prostora“: u svega dva dana razlike kod njega su se ukazali odlazeći hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i aktualni srbijanski predsjednik Boris Tadić.

Hrvatski predsjednik, kako su nas izvijestili, s papom je zborio – prije no što mu prođe drugi mandat (izbori su zakazani za 27. decembar) – o nekim presudnim katoličkim i regionalnim temema, što su neki hrvatski mediji pretočili u navodnu Mesićevu poruku papi: „Sveti Oče, obuzdaj hrvatske biskupe.“ Usput je ponovio svoju tezu da nitko iz Srbije nije bosanskim Srbima poručio da im je domovina Bosna i Hercegovina, a ne Srbija, iako će i njegovi sunarodnici iz BiH uskoro u Hrvatskoj birati i vrlo utjecati na izbor njegovog nasljednika.

NEPOŽELJNI PAPA: Srbijanski predsjednik, također po izvještajima medija, bio je pun zahvale zato što Vatikan dosad nije priznao neovisnost Kosova, a naglasio je i potrebu ekumenske suradnje; za posjet Vatikanu, uostalom, dobijen je i blagoslov Svetog sinoda Srpske pravoslavne crkve, iako nije jasno što će mu za međudržavni politički posjet blagoslov bilo koje crkve, ako je država već sekularna po vlastitom Ustavu. Ipak, nije uslijedio poziv za povratni posjet pape Beogradu, usprkos tome što je Tadić podsjetio da će 2013. godine biti održana godišnjica Milanskog edikta i da će ta međunarodna proslava biti održana upravo u našoj zemlji.

Čuli smo i da je ambasador Srbije pri svetoj Stolici Vladeta Janković uoči Tadićevog posjeta Vatikanu izjavio da je poziv papi da posjeti Srbiju upućen još prije nekoliko godina i da papa Srbiju može posjetiti kao državnik, ali da praksa Svete stolice nalaže da on u posjete odlazi kao vjerski poglavar, a ne kao šef države i da je za njegovu posjetu nekoj zemlji presudno važna odluka većinke vjerske zajednice u toj zemlji. A u Srbiji, zna se, prevladavaju deklarirani pripadnici pravoslavne vjere.

Mesić je, dakle, odlučio da i ovog papu upozna prije no što mu istekne mandat, nakon što se s prethodnim papom vidio u nekoliko navrata; Tadić je papu posjetio u okviru službenog posjeta Italiji, ostavivši papi otvorena vrata da u nekom manje ili više skorom vremenu dođe i u Srbiju, koja je jedina zemlja regije koju još nije posjetio.

AUDIJENCIJA: Predsednik Hrvatske Stjepan Mesić,…

MAKSOVI MESARI: Neupućeni bi rekli da je sve to diplomacija, upućeni kažu: zašto je prije Mesića, u prvom redu, a potom i Tadića, Vatikan i papu vidio notorni desničar i slavitelj ustaških ideja Marko Perković Thompson? Taj se, pak, sa sve trudnom ženom i troje već rođenih nasljednika samo dan prije Mesića pojavio kod pape u okviru redovnog prijema vjernika srijedom. Tome su, prema tvrdnjama njegovog menadžera Zdravka Barišića, posredovali „hrvatski crkveni krugovi“. „Markova je velika želja uslišana, i on i njegova obitelj su bili presretni zbog časti koja im je ukazana vatikanskom audijencijom. Marko je Papi na dar dao izdanja svojih CD-ova i DVD-ova u luksuznom kožnom uvezu, te prijevode pjesama na engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku“, veli Barišić.

„Što je ovom papi, je li promijenio politiku prethodnika ili Boga? Vjernik ne može biti istovremeno i rasist“, kaže saborski zastupnik iz Istre Damir Kajin i dodaje: „A i papa svakog prima. I to prije predsjednika Mesića. To je još jedna odmetačina hrvatskog klera. Samo ne znam kako je došao do Vatikana, ako mu je zabranjen ulazak u zemlje Šengena, osim ako je to prizemna igra naših biskupa jer Sveta stolica nije u tom režimu. Bilo bi dobro pitati papu Nijemca bi li on primio nekog njemačkog deklariranog fašistu koji javno izjavljuje ‘Sieg Heil’ i pjeva u Aušvicu. Pitanje je prihvaća li ovaj papa politiku svog prethodnika, pape Ivana Pavla Drugog, koji je kazao kako je fašizam ideologija protiv Boga, ili jedan i drugi nemaju istog Boga.“

…Marko Perković Thompson

Ostali hrvatski političari uglavnom nisu komentirali činjenicu da je papa primio Thompsona, a nema niti odgovora na pitanje koji mu je to CD i prijevode svojih uradaka poklonio, da li onih video-snimaka koncerata na kojima diže desnicu ruku na ustaški pozdrav „Za dom spremni“ i onih tzv. stihova „Jasenovac i Gradiška stara, Jasenovac i Gradiška stara, to je kuća Maksovih mesara“ i „Sjajna zvijezdo iznad Metkovića, sjajna zvijezdo iznad Metkovića, pozdravi nam Antu Pavelića“.

NEUPUĆENI: Mesić, kažu, nije znao da će neposredno dan prije njega papi u posjet stići Thompson: njegov je posjet dogovoren državnim protokolom između Hrvatske i Vatikana, a na opću audijenciju, koja se održava srijedom, na Trgu svetog Petra i u Dvorani Pavla VI, može doći tko hoće. Nema tu namještaljke ili tajnog plana, suglasni su većinski hrvatski glasovi tim povodom.

Iz svega ispada da je papa ispao neobaviješten od svojih hrvatskih svećeničkih podanika o tome tko mu stiže na rukoljub, a da je Thompsona taj rukoljub ipak, makar i verbalno, prosvijetlio. Dva dana po povratku ugostio ga je u svojoj „VIP“ muzičkoj emisiji državni HRT, kojem je objasnio da je njegova karijera posljednjih godina „kantautorska s pjesmama u kojima se obraća Bogu, obitelji i domovini“, kao i da ne isključuje nastup u Srbiji, jer on kao potpuno apolitičan tip nema „žešćeg problema s drugom nacionalnošću“, pa valjda ima i publike u susjedstvu, iako nastupa „isključivo u mjestima gdje ima Hrvata i ljudi dobre volje“. Pa makar bili i Srbi ili ostali nehrvati!

Fašista Thompson, dakle, može u Vatikan, iako mu je Italija kao šengenska zona zabranjen teritorij, nakon što su ga već odbili u Holandiji i Švicarskoj (zbog čega su hrvatske vlasti napravile „žešći diplomatski problem“). Osim te zemlje, problem mu je jedino još Pula u vlastitoj, gdje ga uporno ne žele, jer se diče antifašizmom i neće nikoga tko slavi „Maksove mesare“ i Pavelića.

Hrvatski predsjednik očito je otišao objasniti papi svoju inicijativu da se krstovi skinu sa zidova javnih prostora i škola, jer je Hrvatska sekularna država. Kao i predsjednik Tadić, koji je dobio crkveno odobrenje da ode kod pape, ali ne i da papu napokon pozove u Srbiju, u kojoj ipak ne žive samo pravoslavci.

U svemu, jedino papa ne može birati: k njemu može tko hoće, ali on u Srbiju i dalje ne može.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Samit u Tivtu

EU i Zapadni Balkan

06.jun 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Samit je završen, a može li Crna Gora da počne odbrojavanje do članstva u EU

Vodeće članice EU snažno podržavaju pristupanje Crne Gore zajednici do 2028. godine potvrdila su dešavanja na Samitu Evropska unija - Zapadni Balkan u Tivtu

Lovac F/A-18E Super Hornet sleće na nosač aviona USS Džerald R. Ford

Rat na Bliskom istoku

06.jun 2026. A.I.

Kršenje primirja: Pogođeni ciljevi u Iranu, vazdušna uzbuna u Kuvajtu i Bahreinu

Američka vojska je saoštila da je presrela iranske dronove u Ormuskom moreuzu pa potom gađala radarska postrojenja u Iranu. Nekoliko sati kasnije Teheran je ispalio balističke rakete na Kuvajt i Bahrein

Samit EU - Zapadni Balkan

05.jun 2026. B. B.

Antonio Košta: Crna Gora na korak od članstva u EU, a hita i Albanija

„Zaista odbrojavamo dane do proširenja, da Crna Gora postane članica do 2028. godine“, rekao je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta

pruga

Železnice Srbije

05.jun 2026. Anja Mihić

Peter Mađar: Da se preispita ulaganje u prugu Budimpešta-Beograd

Mađarska vlada preispitaće ulaganja u železničku prugu Budimpešta–Beograd, projekat koji već godinama prate kašnjenja i kontroverze. Putnički saobraćaj još nije uspostavljen, uprkos višestrukim najavama otvaranja

Lideri u Tivtu

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Non–pejper: Francuska i Nemačka nude novi model približavanja EU

Predlog Francuske i Nemačke na samitu EU - Zapadni Balkan u Tivtu zemljama kandidatima za članstvo omogućava pristup određenim sednicama Saveta za spoljne poslove. Postoje i drugi uslovi

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure