Festival nauke

05.децембар 2007. Slobodan Bubnjević

Magija jednog novog Exita

Tokom dva dana, tu je bilo više od sto mladih naučnika, na desetine uglednih stručnjaka, dvanaest naučnih programa, petnaest predavanja i prezentacija, čitav splet zabavnih štandova, stotine čudnih prirodnih pojava i, neverovatno, osam hiljada radoznalih posetilaca

Veštačka inteligencija

28.новембар 2007. Slobodan Bubnjević

Roboti u šesnaestercu

Da li će posle Brazila, Nemačke, Francuske i drugih fudbalskih sila, jednog dana svetski prvaci u fudbalu zaista biti – roboti

Poslednji pioniri u SFRJ

28.новембар 2007. Jovana Gligorijević

Inicijacija pred fajront

Prijem u Savez pionira Jugoslavije izgledao je tako što su nam pokupili pare za kape i marame, odveli nas u svečanu salu, okačili nam iste, hor je nešto otpevao, a onda su poslali svakoga tamo gde su mislili da mu je mesto: decu kući, a titovke, crvene marame i Jugoslaviju u zaborav

Treća Srbija

26.новембар 2007. Prvoslav Karanović

Život na planini

Da bi se došlo do Kremića na zapadnim obroncima Kopaonika, treba preći sedam kilometara jakog uspona po neravnom i blatnjavom šumskom putu za koji ne važi XXI vek. Ovde ni reli vozač Markus Gronholm ne bi poželeo avanturu

Ruma – radikalsko-demokratski klinč

26.новембар 2007. Dragan Todorović

Vlast i pečati

Demokrate, sa radikalskim prebezima, imaju većinu u rumskoj SO, to potvrdilo i Ministarstvo, urađen i novi pečat, ali džaba bilo kad radikalski predsednik opštine drži banku

In memoriam – TOMOS, poslednji YU brend

26.новембар 2007. Zoran Majdin

„Kolibrijev“ let u večnost i zagrobni život

Svi Tomosovi mopedi, od "Kolibrija" do "klasika", po zvaničnom popisu ih je skoro pedeset, mogu se svesti svega na četiri tipa: "poštarski", "radnički", "momački" i "dečji". Pogonila su ih svega dva tipa motora, Puhov sa prinudnim i Tomosov sa prirodnim vazdušnim hlađenjem, kombinovana sa tri tipa menjača: ručnim, nožnim i automatskim. Koncept proizvodnje "jednog-te-istog" osnova je Tomosove uspešnosti i popularnosti, ali je i razlog njegovog gašenja

Intervju – Dragan Tomić, Majkrosoft Razvojni centar

15.новембар 2007. Marija Vidić

Povratnik iz velikog sveta

"Obično je pravo vreme za menjanje posla na svake četiri godine. Ovaj posao je za mene veliki izazov jer sam u Redmondu mogao sam da izaberem samo jedan deo tima s kojim ću raditi, a ovde kompletan. Važan razlog za moj povratak u Srbiju je i što mi ovde žive roditelji, a hteo bih da moja deca takođe dobro nauče srpski jezik i običaje"

Fudbalski klub Crvena Zvezda

15.новембар 2007. Slobodan Georgijev

Sećanje na uspomene

Od svega što je nama naša borba dala samo je fudbalska sekcija Crvene zvezde u jednom trenutku bila deo onoga što je u svetu najbolje. Nastala u trenucima kada se vatromet Drugog svetskog rata još nije okončao, svoj najznačajniji trenutak doživela je kada su vatre ponovo počele da gore. Od supernove do patuljka put je bio kratak i dramatičan

Devedeset godina Oktobarske revolucije

07.новембар 2007. Filip Švarm

Sjaj crvenog fenjera

U samoj izvedbi, Peti oktobar u Beogradu je bio mnogo spektakularnija manifestacija od Oktobarske revolucije. Grupe vojnika bi dolazile redom pred određene objekte ili institucije poput železničke stanice ili pošte u Petrogradu, tu su se malo natezale sa stražom, ova bi se potom razišla i boljševički komesar bi javio da je zauzimanje završeno. Tramvaji su za to vreme normalno vozili, a narod, više ili manje zainteresovano, gledao kroz prozore šta se dešava

Svet iz vazduha

01.новембар 2007. Sonja Kovacs

Nevidljive granice

Svet Roberta Hasa je skoro savršen i kao takav odgovara trendu ignorisanja loših vesti i "teških" slika

Istorija u sudnici

01.новембар 2007. Milan Milošević

Rehabilitacija Slobodana Jovanovića

Osuđen u odsustvu 1946, rehabilitovan 2007, rođen u emigraciji i umro u emigraciji, počiva u Londonu, njegovom imenu ranije vraćen značaj velikana u našoj maloj kulturi

Istorija kinematografije

24.октобар 2007. Živorad Milić

Helga na poslednjem mostu

Kako je u bivšoj Jugoslaviji snimljen prvi koproducentski film, ko je ocenio da je reč o delu koje "poboljšava međunarodni položaj naše zemlje, posebno u zapadnom svetu", šta je bilo posle

Sinergija 07

24.октобар 2007. Marija Vidić

Brzina promene

Sinergija je za sedam godina ugostila ukupno oko 20.000 ljudi. Zanimljivo je da i posle toliko vremena interesovanje posetilaca nije opalo, pa je između 16. i 19. oktobra u novosadskom Master centru bilo nekoliko stotina IT stručnjaka više nego prošle godine

Crna Gora

24.октобар 2007. Sonja Kovacs

Pošto, sinko, đedovina

Šta se radi sa nekoliko hektara u nasledstvu, podeljenih na nekoliko delova, rasutih na nekoliko mesta, sa nekoliko pogleda na Kotorski zaliv i Herceg Novi? – Mašta se i eksponencijalno postaje milioner

Na licu mesta – najveći akcelerator na svetu

24.октобар 2007. Slobodan Bubnjević

Poslednji krug pred veliki prasak

Kako izgleda mesto gde će obični protoni juriti jedni ka drugima kao vozovi teški 400 tona pri brzini od 150 kilometara na čas, da bi se potom sudarili

Tehnika narodu

17.октобар 2007. Marija Vidić

Da li šutirate kućnog robota

Peglaju, brinu se o deci, pronalaze i uništavaju termite, prenose stvari, napravljeni su čak i čajnici koji obaveštavaju rođake i-mejlom da je "baka popila čaj"

Zemlja, ljudi – Tibet

17.октобар 2007. Seška Stanojlović

U podnožju neba

Tibetanski plato je postao jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija u Kini. Polovinom septembra, putnica koja je vozom stigla u Lasu registrovana je kao trimilioniti posetilac ove godine

Internet kriminal

11.октобар 2007. Dr Saša Marković

Jedan evro ili 220.000 dolara

U želji da se što pre domognu velikog novca, kompanije nisu mnogo razmišljale o tome kako da efikasno zaštite autorska prava ili bar otežaju nelegalnu redistribuciju sadržaja. Sada je za to, ipak, kasno – duh je pušten iz boce, i teško se u nju može vratiti čak i uz pretnju još težim kaznama

Izložba – "Primarna umetnost", Muzej afričke umetnosti

11.октобар 2007. Sonja Ćirić

I slika i pismo

U priči o primarnoj umetnosti iz Muzeja afričke umetnosti najrečitiji su sami eksponati. Svejedno je koji od izloženih uzmete za primer: sliku iz Tin Aboteka ljudi na kočijama u koje su upregnuta dva konja, ili lice Marokanke istetovirano simbolima pripadnosti i zaštite od urokljivog pogleda

Feljton (2)

03.октобар 2007. Stanko Cerović

Tri hiljade godina kasnije

U Đilasu je bila plamena duša. Ništa osim smrti nije moglo sprečiti da izgori do kraja to što bi se u njoj začelo. Oko takvih ljudi buja nesreća, uvlačeći u sebe i njih i njihovu okolinu. I otkriva se uvek neka istina koja se inače retko pojavljuje. Ko voli da gleda, sve je iskupljeno

Pola veka Sputnjika

03.октобар 2007. Dr Saša Marković

Pobednik jedne stare trke

"Vrlo prost satelit" je imao i repliku koja se koristila uglavnom za testiranje. Sergej Koroljev je neprekidno insistirao da i kopija bude doterana do perfekcije, a kada ga je jedan saradnik pitao zašto se ulaže toliki trud u šminkanje satelita koji verovatno nikad neće poleteti, odgovorio je u svom stilu: "Zato što će ova kopija jednoga dana biti eksponat u muzeju"

Feljton

27.септембар 2007. Stanko Cerović

Koliba u istoriji

Erik Hobzbaum napisao je "skraćenu istoriju dvadesetog vijeka", od Prvog svjetskog rata do kraja Hladnog rata, dobro uočivši da je to cjelina. Cjelina u znaku Gavrila Principa. Kroz cio vijek će se ponavljati u bezbroj varijanata njegov juriš na prijesto Zla