Knjige
U odbranu liberalizma
Slobodan Divjak: Teror uma ili teror nad umom. Karl Šmit ikona postmodernizma, Službeni glasnik 2012.
Slobodan Divjak: Teror uma ili teror nad umom. Karl Šmit ikona postmodernizma, Službeni glasnik 2012.
"Imam nekoliko gradova koji su mi na sudbinski način važni, a jedan od njih je, razumljivo, Beograd, glavni grad države u kojoj sam rođen. Beograd je meni toliko zakomplikovao život da ja ništa drugo svih ovih opsadnih i emigrantskih godina ne radim, već pokušavam tu komplikovanost razmontirati i krenuti živjeti iz neke nulte tačke. Po intenzitetu, prisutan je u ovome životu, skoro kao i Sarajevo. Ili Zagreb. Ili Vašington. To su, rekao bih, moji gradovi... Objavljivanje moje knjige u Beogradu meni je važno kao znak harmoniziranja moga odnosa s gradom, ili s mojom idejom tog grada"


U Beogradu je u toku reprezentativna izložba savremene kineske umetnosti na kojoj je zastupljeno šezdesetak dela nastalih u Kini tokom poslednje tri decenije u ključu političkog pop-arta i pravca koji se naziva "cinični realizam"
Problemi u izdavaštvu su se poslednjih godina samo nagomilavali, prepuštali stihiji te samim tim doveli do izuzetno teške, loše i ružne situacije


"Jezik muzike se uvek širi, uvek samog sebe preformuliše. Ali u njemu postoje skriveni prastari kodovi. U slučaju naše muzike, oni dolaze iz bluza"


Ključ uspeha celog serijala Jua Nesbea o inspektoru Hariju Huleu krije se u ličnosti glavnog junaka. Po mnogo čemu Hari je klasični romantičarski (anti)junak, autodestruktivac sa sopstvenim osebujnim sistemom vrednosti. Već od prvog romana, čim ga upoznamo, on je alkoholičar što je namerio da prestane da pije. Što se pušenja tiče, Hari puši ko Turčin, što se kaže, samo što od pušenja i ne planira da odustane




Iako su u programu ovogodišnjeg Beogradskog džez festivala isturenija imena savremene američke pevačice i mlađeg pijaniste, glavni događaj za upućene bez sumnje trebalo bi da bude jedan: na festival dolazi i osamdesetšestogodišnji alt-saksofonista Li Konic


Evo gde smo: rokenrol je malopre bio lajt-motiv dečije ’Radosti Evrope’ (odrasli, još nismo dobili datum D za tu radost), a kad s radija naleti jedna balada B. Dugmeta – uključim SoundHound na svom ChuckBerry pametnjaković-telefonu, i on mi na displeju ispiše Here Comes The Flood Peter Gabriel.
Ova temeljita, a prijemčivo napisana studija bavi se promenama – uglavnom ne baš sjajnim – koje u našem mozgu proizvodi "digitalizacija" čitanja i praćenja informacija, i teksta uopšte


Izdavačka kuća Geopoetika objaviće uskoro roman libanskog književnika Rebija Džabira Beogradski Druzi, koji je nedavno ovenčan Međunarodnom nagradom za arapski roman, poznatom i kao arapski Buker. Ovo sjajno ostvarenje nudi neočekivano nadahnutu sliku Beograda kojom podseća na neke možda zaboravljene ili malo poznate činjenice iz naše istorije, te otkriva neke nove književno-umetničke horizonte koji u punom sjaju potvrđuju bogatstvo, zrelost i savremenost arapske romaneskne književnosti


Andrzej Stasiuk: Taksim
preveo Siniša Kasumović
Fraktura, Zaprešić 2012.
Dino Batalja je bio autentični genije stripa i istovremeno jedan od najvećih grafičkih umetnika u stripskom mediju. U izdanju beogradskog "Makonda" upravo je izašla zbirka njegovih stripova, integral jedinstven u svetu po tome što se u njemu nalaze sve Bataljine interpretacije književnih dela – od Hofmana, Poa i Stivensona do Lovkrafta, Mejrinka i Bihnera – u formi kratke priče, a u žanru fantastike i horora
Mnoge pozorišne predstave viđene na ovogodišnjem BITEF-u pomerale su granice pozorišta ka stranputicama, koje su bile ne samo nemušte nego i neinteligentne


U izdanju beogradske "Geopoetike" upravo je izašla zbirka priča američkog pisca Dona DeLila pod naslovom Anđeo Esmeralda.Uz dozvolu izdavača, "Vreme" donosi jednu od priča iz ove knjige


U Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti prošle sedmice otvorena je reprezentativna izložba velikog crnogorskog slikara Voja Stanića upriličena u čast njegovog devedesetog rođendana. Na izložbi je predstavljeno 47 Stanićevih slika u njegovom izboru, od kojih je veći deo nastao u prethodnih četvrt veka tokom kojih Stanić nije izlagao u Beogradu, uključujući i platna naslikana ove godine. Po slikarevoj želji u katalog izložbe uvršten je tekst Branka Kukića "Život je umetnost jer je umetnost život" objavljen u "Vremenu" br 1095/96, kao i tekst istog autora napisan povodom ove izložbe koji u ovom broju prenosimo. Izložba slika Voja Stanića trajaće naredna dva meseca i jedan je od najlepših kulturnih događaja koji su se ove godine desili u Beogradu


Predsednik je iznenađujuće sitan i nežan. Kratke ručice i noge, mala glava i lice. Nosi blago zatamnjene naočale pa nisam siguran za boju njegovih očiju. Ima prilično veliki trbuh, ali ostatak tela je mršav – nema krupnu pozadinu ni debela prsa, a noge su mu vitke. Hoda polako kratkim koracima. Kad sedi za stolom izgleda najopasnije
Iako je od njegove smrti prošlo više od trideset godina, malo je istorijskih ličnosti koje drastično poput Tita polarizuju ovdašnju javnost. Nedavne vesti o bolesti Jovanke Broz vratile su i Maršalovu udovicu u centar pažnje. U tom kontekstu može biti zanimljiv pogled sa strane, i to ne bilo čiji. Krajem prošle godine u Americi su objavljeni Dnevnici Ričarda Bartona, u kojim slavni glumac piše, između ostalog, i u druženju sa Titom i Jovankom Broz


Šta je tajna uspeha serijala popularnog daleko izvan matičnog vojvođanskog prostora? Kreativnost i subverzivnost, naravno


"Revizionisti, kao i između dva rata, pokušavaju da relativizuju krivicu Nemačke i Austrije za izazivanje Prvog svetskog rata i da podjednako optuže druge za taj rat. Njihova meta su Rusija, Britanija, Francuska i Srbija. Te knjige su napisane da bi se poručilo da su svi krivi, a ne samo Nemci, a u toj priči mi smo samo crtica na čaši drugih mera. Razumljivo je zašto Nemačka hoće da smo svi podjednako krivi za taj rat, ali s pozicije istorije i žrtava, to nije prihvatljivo. Čak i ako je takav zahtev poslat u cilju pomirenja, što je naravno pozitivno, pomirenje ne znači menjanje istorijske istine..."
Džonatan Letem, Tvrđava samoće, Booka, Beograd, 2012, sa engleskog preveo Oto Oltvanji


Zašto se Mađari plaše da u brzi voz Soko smeste putnike? Bezbrojnim testiranjima, nova vlast sve više pokazuje da ne veruje Kinezima, a ni Srbima


Smrt zaposlene na Institutu za borbu protiv kuge u Irkutsku dobila je političku dimenziju zbog istorije sovjetskog programa biološkog oružja. Vašington je odmah reagovao


Na aerodromu „Nikola Tesla" u Beogradu ove srede 7. oktobra je u popodnevnim časovima došlo do propusta u radu jedne kompanije koja pruža usluge zemaljskog opsluživanja zbog čega je došlo do greške u obavezenom toku kretanja putnika



