Socijalna mobilnost mladih

13.jun 2018. Jovana Prešić

Nepokretno društvo

Jedan od osnovnih razloga male društvene pokretljivosti u Srbiji je što potomci deprivilegovanih društvenih grupa danas sve teže dolaze do visokog obrazovanja koje je ključno za društveni uspon

Intervju – Jelena Vasiljević, antropološkinja

13.jun 2018. Ivana Milanović Hrašovec

Solidarnost kao politički projekat

"Pitanje koje mene najviše interesuje jeste da li su građani voljni, da li postoji potencijal za to da se solidarnost ugradi u neki politički projekat. A ne da uvek moraju iznova da se organizuju, prave akcije kako bi deo javnosti usmerili na neki problem. Zanima me i da li će politički akteri u Srbiji, trenutni ili koji su tek u nastajanju, imati želju da formulišu takvu politiku"


13.jun 2018. Redakcija Vremena

 

Intervju – Dr Zorica Crnogorac, stručnjak u lečenju steriliteta

16.maj 2018. B. Vasić

Genetske anomalije u porastu u Srbiji

"Prema nekim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije, godišnje se u našoj zemlji rodi oko 2000 dece sa nekom od anomalija. Najviše je anomalija srca, ekstremiteta, zatim urinarnog trakta i hromozomskih aberacija. Često ne možemo uticati na pojavu anomalija, ali možemo raditi na prevenciji"

Seksualno i reproduktivno zdravlje

16.maj 2018. Dragana Stojanović

Ko je neplodan, a ko sterilan

Čak je i jezik prilagođen tim terminima koji ističu muškost: za žene se uvek kaže da su "neplodne", a za muškarce koji ne mogu da se ostvare u ulozi roditelja kaže se da su "sterilni". U izolovanoj fokus grupi, kada smo mlade ljude pitali kakva je razlika između sterilnog i neplodnog, većina je rekla da sterilno ima prizvuk čistog, belog, nevinog, a neplodno je označeno crnom bojom, sušom, nedostatkom života

Intervju – Slavica Đukić Dejanović, ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku

16.maj 2018. Biljana Vasić

Nadoknada za bolje roditeljstvo

"Pravo žena na rađanje je neotuđivo pravo žene i samo ona može odlučiti kada i koliko će rađati. Ali, u 21. veku žene u Srbiji ne bi trebalo da planiraju porodicu prekidima trudnoće", kaže ministarka objašnjavajući postojanje komisija za prekid trudnoće iz nemedicinskih razloga, koje su meta kritike. "Ta komisija postoji već godinama, ali za sada ona samo formalno potpisuje abortus, a da pri tome uopšte ne vidi ženu. Nije ideja da se žene ubeđuju da rode, već da se iznesu činjenice i da je posavetuju o planiranju porodice"

Populaciona i demografska politika

16.maj 2018. Redakcija Vremena

Nestaje li Srbija

Da li je seksualnost i dalje tabu tema u porodici i u obrazovnom sistemu? Da li se žena i dalje anatemiše kao karijeristkinja koja neće da rađa? Da li nam preti bela kuga ili je odliv mozgova u porastu, ko će da rađa ako sva pamet ode iz Srbije? Šta su komisije za prekid trudnoće iz nemedicinskih razloga, strašni sud ili savetodavno telo? Zašto se čeka na usvajanje Zakona o rodnoj ravnopravnosti? Zašto se za žene kaže da su "neplodne", a za muškarce da su "sterilni"? Muški sterilitet, ma nije valjda da i to postoji u Srbiji? Da li smo kao država i društvo spremni da preuzmemo odgovornost za decu koja su tu, među nama, ili nam je kvantitet važniji od kvaliteta? Kako imati četvoro dece i biti zaposlena majka? Da li će Strategija za podizanje stope nataliteta rešiti sva ova pitanja po njenom usvajanju prvog dana jula?

 
 

11.april 2018.  

 

 

O pojmu

11.april 2018. Ivan Milenković

Iskustvo solidarnosti

Reč solidarnost potiče od latinskog solidus koje je, u starom Rimu, bilo oznaka za kovanicu, odnosno čvrst novac, ali se, s vremenom, kroz imenicu solidarnost sve više vezuje za kolektivnu veličinu, te upućuje kako na čvrstinu tako i na celinu. Kaže se da je solidno ono što je čvrsto i celovito

Siromaštvo dece i mladih

11.april 2018. Jovana Prešić

U začaranom krugu

Jedna trećina dece u Srbiji je izložena siromaštvu i nema mogućnost da odraste u uslovima pogodnim za razvoj. Drugim rečima, mogli bismo reći da će jedna trećina srpskog stanovništva sutra biti ljudi koji nisu dostigli svoj puni razvojni potencijal