Za "Vreme" radi od šestog broja. Dvaput je bila urednica kulturne rubrike, poslednjih godina uređuje Mozaik. Bila je stalna saradnica časopisa poput "Statusa", "Prestupa" i "Scene" i nedeljnika "Zabavnik" i "Bazar". Objavila je devet romana i za "Neću da mislim na Prag" dobila četiri važne nagrade.
U Beogradu je Osmi mart obeležen skupom sa koga je poslata poruka da žene treba da se bore za svoja prava, i da treba raspisati vanredne parlamentarne izbore
Javni uvid u PDR Platoa Hrama svetog Save je do 13. marta. Građani upozoravaju da će parohijski dom zauzeti veliki deo parka, da se zidaju višespratnice na zaštićenoj površini, ali i da je Plato proširen do Slavije
Filmski centar Srbije je odlučio da ne raspisuje konkurse, zato što filmovi kojima je dao 13 miliona evra još nisu završeni. Ovom odlukom, FCS gubi svoju misiju i razlog zašto postoji
Do kraja marta a od početka godine, biće deset jubilarnih izvođenja pozorišnih predstava. Od toga u dve glumi Voja Brajović, a tri su u „Zvezdara teatru“
Skupština grada Beograda je odlučila da u novom Odboru Sajma knjiga ne budu izdavači, kao što je to bilo do sad. Jelena Medaković, sekretarka za kulturu grada, kaže da je samo smanjen broj članova radi boljeg funkcionisanja. Udruženje izdavača i knjižara Srbije traži nov izbor Odbora
Sekretarijat za saobraćaj je ponovio osporeni tender za beogradske semafore, ali sa gotovo istim uslovima koji upućuju na kompaniju Yunex Traffic – opet upozorava Beograd u pokretu
Najava ministra Nikole Selakovića da će na Kosančićevom vencu biti rekonstruisana uništena zgrada Narodne biblioteke, podsetila je na staro pitanje o korisniku te parcele
Za ovogodišnje radove na manastiru Hilandar, Ministarstvo kulture će odvojiti 138,5 miliona dinara, a zatim i još koliko bude trebalo za početak radova na depou
Gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura je najavio da će u zgradi Doma sindikata biti održana izložba o Dragiši Brašovanu, kruna programa Prestonice kulture, iako o tome nije pitao korisnika zgrade
Vlast štancuje kulturu po svojoj meri. Teško umetniku koji ne može da se sabije u taj kalup - rekla je Radmila Stanković ovogodišnja dobitnica nagrade Fondacije Tanja Petrović
Na dva granična prelaza koja su danas blokirali poljoprivrednici traktorima, uhapšeno je više osoba. Među njima je i Zlatko Kokanović, koji je prebačen u bolnicu. MUP tvrdi da je probio zaštitnu ogradu
Vajfertova pivara u Pančevu uvrštena je na listu sedam najugroženijih lokaliteta kulturnog nasleđa u Evropi za 2026. godinu – šansa da se ovaj kulturni spomenik iz 18. veka neće urušiti
U Bujanovcu je organizovan skup povodom godišnjice pešačenja studenata na veliki skup u Nišu. Bujanovčanima su se pridružili i veterani i građani koji su pešačili iz Vranja među kojima je bio i glumac Gagi Jovanović
U združenim izraelsko-američkim vazdušnim napadima na Iran, koji za cilj imaju da "odrube glavu" Islamskoj republici, ubijen je ajatolah Ali Hamnei. Revolucionarna garda preti žestokom odmazdom
Na nedavnoj premijeri predstave „Samci“ u "Gaveli" u Zagrebu, koju su po jednočinkama Gordana Mihića postavili Bogdan Diklić i Nina Kleflin, otkriveno je da u "Kerempuhu" već 28 godina igraju predstavu po istim tim Mihićevim jednočinkama, samo se zove "Pljuska" i potpisao ju je Nenad Stazić bivši potpredsednik Sabora
Rebalansom budžeta grada Beograda za ovu godinu smanjen je budžet za kulturu za 18 odsto. Gradska sekretarka za kulturu kaže da ustanove to neće osetiti
Shodno Pravilniku o nagradi „Dr Špiro Matijević“, žiri je naknadno uvrstio u finale četiri knjige među kojima i studiju „Srpska kultura dvadesetog veka“ Petra Pijanovića, koju je i nagradio sa 15.000 evra
Festival dokumentarnog filma DOK je među malobrojnima koji su održani i prošle godine. U ovogodišnjem programu je 19 premijernih filmova, a među njima samo jedan domaći
Vojislav Šešelj je na TV Informer rekao da je Olivera Marković, majka "blokadera" Gorana Markovića, kako je nazvao ovog velikog reditelja, bila ljubavnica gestapovskih oficira. Da li će Narodno pozorište reagovati i odbraniti istoriju srpskog teatra, pita Željko Hubač
Bitef nije hteo da se ogradi od govora Mila Raua kojim je otvorio 58. festival kao što je vlast tražila od njega i posle toga je sve krenulo nizbrdo – tema je publikacije “Dosije” Bitef teatra
Putopis Viktora Lazića o Grenlandu objavljen je baš kad je Tramp saopštio da mora imati to ostrvo. Zato, iako u njemu ima malo politike, čitate ga misleći kako će jednog dana sva ta lepota postati Las Vegas
"Ibi i njegova supruga Mama Ibi sami po sebi nisu ni posebno moćni, ni posebno genijalni, ali njihov jeftini, do apsurda doveden populizam i demagogija vrte i zavode građane nestvarno efikasno“, kaže Staša Koprivica, rediteljka nove verzije „Kralja Ibija“
S obzirom na to da je Skupština grada odbila predlog Odbora Bitefa da Andraš Urban sačini program ovogodišnjeg festivala, da li to znači da Odbor zapravo nije na čelu Bitefa kao što piše u odluci te iste Skupštine grada
U toku je sistematsko gušenje slobode stvaralaštva i kritičkog mišljenja, kao i ugrožavanje egzistencije i osnovnog ljudskog prava na rad umetnika i radnika u kulturi – rezultat je istraživanja “Hronika represije u kulturi”
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
title: 'Kako se rađa taj još jedan dan',
pubdate: '2026-03-24 18:50:24',
authors: authors,
sections: "Kultura",
tags: "Izložba,Kristina Pirković,Salon Muzeja grada",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Kako se rađa taj još jedan dan',
'pageContent': 'Iz samog naslova izložbe Kraj sveta i još jedan dan aktuelne u Salonu Muzeja grada Beograda, krije se suština stvaralaštva mlade po godinama, a izuzetno značajne i autentične umetnice Kristine Pirković. Živimo u beznađu, u modernom Armagedonu, večito zapitani o sveopštoj ljudskoj odgovornosti, a nadu budi taj - još samo jedan dan.
[caption id="attachment_4982299" align="aligncenter" width="2560"] Kristina Pirković[/caption]
Njen svet je autentični univerzum metaforičnih prizora, pažljivo postavljenih mizanscena, kao i reminiscencija na Renesansu, anatomske i biblijske teme i narative. Ona je i plod višegodišnjeg promišljanja, istraživanja i strpljivog građenja takve poetike - nedefinisane u vremenu - kojom nas umetnica moralno osvešćuje. Uvek stilski dosledni, angažovani pogledi na prošlost, koju Kristina oblikuje i prilagođava po sopstvenim pravilima, kao i samorodna mitologija, prožeti su stalnom brigom za čoveka.
Dve etape
Skladnom postavkom su objedinjene dve etape Kristininog opusa, Veliki kreator i Šume, kojima dominiraju slike monumentalnih formata, crteži, kao i nekoliko (neočekivanih) apstraktnih skulptura - koje se tematski međusobno prožimaju a smeštene su u različite pejzaže - imaginarne i realne, devastirane i doživljene.
Umetnicu sam upoznala pre deceniju, kao svršenu studentkinju kragujevačkog FILUM-a. Skromna, nenametljiva, pokazala je neutoljivu žeđ za crtežom renesansnog i fantastičnog manira, koji će se kao krvotok, kao esencija postojanja, zadržati i u narednim godinama stvaranja. Posle crtačke monohromije, usledile su uljane slike, na početku smirenog kolorita, da bi poslednjih godina došlo do kolorističke zrelosti.
[caption id="attachment_4982300" align="aligncenter" width="2560"] Sa izložbe[/caption]
Likovna dela iz serije Veliki kreator imaju akcentovane izdeformisane fizionomije glavnih likova, koji su platili svoju humanost u apokaliptičnim pejzažima renesansne perspektive. Unose uznemirenost i zapitanost kod posmatrača, a prostorne raznolikosti i nesrazmernosti daju dinamiku naoko statičnim kompozicijama.
Pored tih vinovnika stradanja i nesvakidašnjeg pristupa sakralnoj tematici, kao i neizostavnog repetitivnog rekvizitarijuma detinjstva (kojim unosi nenadanu vedrinu), Kristina Pirković u kompleksne kompozicije figuralnog mnoštva uvodi i dominantne crne, katkad i manično istačkane likove i detalje, kao i apstraktne finese - ali time ne potišava prepoznatljivu ikonografiju. Te crne figure, nekad dominantne i u pokretu, a najčešće kao posmatrači - nose u sebi nešto suštinsko i bolno blisko.
U Kristininoj samorodnoj mitologiji nezaobilazani momenti su prepleti bestijarijuma kompleksnih hibrida - pacolikih s ljudskim glavama, oživljenih lutaka, insektoida i nadrealnih kreatura - dobroćudnih i zloćudnih, preobraženih, jedinstvenih. Precizni anatomski modeli su takođe bitni elementi svake slike.
Pomenuti atributi utkani su i u recentnu, nešto mirniju seriju slika Šume, gde mizansceni kao pozadinu imaju beli, brojgelovski snežni pejzaž, akcentovan crvenim detaljima. Šume su u psihologiji simboli nesvesnog dela ljudske ličnosti, što može da se poveže s Kristininim stvaralaštvom, ali bih pre rekla da su u ovom slučaju utočište, odraz čovekove veze sa prirodnim i animalnim. U toj atmosferi prepoznajem i vezanost za arhetipsko. Sintezom viđenog i imaginarnog, gradi kompozicije neočekivanih situacija, gde bića šume dobijaju posebne uloge. Ona su raznorodna, realistična i minuciozno naslikana. Lisice, zečevi i jeleni su prefinjenih čula, uglavnom nas direktno posmatraju, a neki su tihi pratioci i saučesnici.
Plavi i crveni zečevi
Posebno bih izdvojila plave i crvene zečeve, magične posrednike između pojavnog i onostranog.
Tu su i nezaobilazne lutke, umetničina stalna spona s detinjstvom, kojom sintetizuje čovekov apatični univerzum i dečje osećanje da je sve dozvoljeno i moguće.
U moru usamljenosti koje nas preplavljuje, u Kristininim šumama nismo samo posmatrači, već se poistovećujemo s naratorima, jer nam bude osećaje duboke ljudske žudnje za pripadanjem i povezivanjem.
Poseban kuriozitet postavke Kraj sveta i još jedan dan su dve apstraktne slike koje kao da su uvećani fragmenti figurativnih, a prate ih objekti-skulpture, skladnih a asocijativnih oblika.
U oba ciklusa vidljive su snažne paralele i parabole sa filmom i književnošću. Vilijam Blejk, Alehander Hodorovski, ali i Duško Radović samo su neka od imena na čije opuse Kristina promišljeno reaguje u kompleksnim kompozicijama.
Pulsirajuća snaga vizuelnog identiteta koju nosi pseudostvarnost i fantastika u višeznačnom stvaralaštvu Kristine Pirković je stalna igra perspektiva i simbolike. Onoga što je bilo i što bi moglo da bude. Ne posmatra prošlost kao nešto konačno, već je ona za nju aktivna sila koja prolazi metamorfoze... i rađa taj još jedan dan.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
'pageDate': '2026-03-24 18:50:24',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});