img
Loader

Sonja Ćirić

Za "Vreme" radi od šestog broja. Dvaput je bila urednica kulturne rubrike, poslednjih godina uređuje Mozaik. Bila je stalna saradnica časopisa poput "Statusa", "Prestupa" i "Scene" i nedeljnika "Zabavnik" i "Bazar". Objavila je devet romana i za "Neću da mislim na Prag" dobila četiri važne nagrade.

Sajam knjiga

Izdavači nisu izabrani u Odbor Sajma knjiga

Skupština grada Beograda je odlučila da u novom Odboru Sajma knjiga ne budu izdavači, kao što je to bilo do sad. Jelena Medaković, sekretarka za kulturu grada, kaže da je samo smanjen broj članova radi boljeg funkcionisanja. Udruženje izdavača i knjižara Srbije traži nov izbor Odbora

Skup u Bujanovcu

Gagi Jovanović: Mi hodamo u bolji život

U Bujanovcu je organizovan skup povodom godišnjice pešačenja studenata na veliki skup u Nišu. Bujanovčanima su se pridružili i veterani i građani koji su pešačili iz Vranja među kojima je bio i glumac Gagi Jovanović

Sukob na Bliskom istoku

U napadima na Iran ubijen ajatolah Hamnei

U združenim izraelsko-američkim vazdušnim napadima na Iran, koji za cilj imaju da "odrube glavu" Islamskoj republici, ubijen je ajatolah Ali Hamnei. Revolucionarna garda preti žestokom odmazdom

Nebriga države

Hronologija devastacije Bitefa

Bitef nije hteo da se ogradi od govora Mila Raua kojim je otvorio 58. festival kao što je vlast tražila od njega i posle toga je sve krenulo nizbrdo – tema je publikacije “Dosije” Bitef teatra

Kolektivno svedočenje

Vlast uništava kulturu svoje zemlje

U toku je sistematsko gušenje slobode stvaralaštva i kritičkog mišljenja, kao i ugrožavanje egzistencije i osnovnog ljudskog prava na rad umetnika i radnika u kulturi – rezultat je istraživanja “Hronika represije u kulturi”

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', title: 'Kako se rađa taj još jedan dan', pubdate: '2026-03-24 18:50:24', authors: authors, sections: "Kultura", tags: "Izložba,Kristina Pirković,Salon Muzeja grada", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Kako se rađa taj još jedan dan', 'pageContent': 'Iz samog naslova izložbe Kraj sveta i još jedan dan aktuelne u Salonu Muzeja grada Beograda, krije se suština stvaralaštva mlade po godinama, a izuzetno značajne i autentične umetnice Kristine Pirković. Živimo u beznađu, u modernom Armagedonu, večito zapitani o sveopštoj ljudskoj odgovornosti, a nadu budi taj - još samo jedan dan. [caption id="attachment_4982299" align="aligncenter" width="2560"] Kristina Pirković[/caption] Njen svet je autentični univerzum metaforičnih prizora, pažljivo postavljenih mizanscena, kao i reminiscencija na Renesansu, anatomske i biblijske teme i narative. Ona je i plod višegodišnjeg promišljanja, istraživanja i strpljivog građenja takve poetike - nedefinisane u vremenu - kojom nas umetnica moralno osvešćuje. Uvek stilski dosledni, angažovani pogledi na prošlost, koju Kristina oblikuje i prilagođava po sopstvenim pravilima, kao i samorodna mitologija, prožeti su stalnom brigom za čoveka. Dve etape Skladnom postavkom su objedinjene dve etape Kristininog opusa, Veliki kreator i Šume, kojima dominiraju slike monumentalnih formata, crteži, kao i nekoliko (neočekivanih) apstraktnih skulptura - koje se tematski međusobno prožimaju a smeštene su u različite pejzaže - imaginarne i realne, devastirane i doživljene. Umetnicu sam upoznala pre deceniju, kao svršenu studentkinju kragujevačkog FILUM-a. Skromna, nenametljiva, pokazala je neutoljivu žeđ za crtežom  renesansnog i fantastičnog manira, koji će se kao krvotok, kao esencija postojanja, zadržati i u narednim godinama stvaranja. Posle crtačke monohromije, usledile su uljane slike, na početku smirenog kolorita, da bi poslednjih godina došlo do kolorističke zrelosti. [caption id="attachment_4982300" align="aligncenter" width="2560"] Sa izložbe[/caption] Likovna dela iz serije Veliki kreator imaju akcentovane izdeformisane fizionomije glavnih likova, koji su platili svoju humanost u apokaliptičnim pejzažima renesansne perspektive. Unose uznemirenost i zapitanost kod posmatrača, a prostorne raznolikosti i nesrazmernosti daju dinamiku naoko statičnim kompozicijama. Pored tih vinovnika stradanja i nesvakidašnjeg pristupa sakralnoj tematici, kao i neizostavnog repetitivnog rekvizitarijuma detinjstva (kojim unosi nenadanu vedrinu), Kristina Pirković u kompleksne kompozicije figuralnog mnoštva uvodi i dominantne crne, katkad i manično istačkane likove i detalje, kao i apstraktne finese - ali time ne potišava prepoznatljivu ikonografiju. Te crne figure, nekad dominantne i u pokretu, a najčešće kao posmatrači - nose u sebi nešto suštinsko i bolno blisko. U Kristininoj samorodnoj mitologiji nezaobilazani momenti su prepleti bestijarijuma kompleksnih hibrida - pacolikih s ljudskim glavama, oživljenih lutaka, insektoida i nadrealnih kreatura - dobroćudnih i zloćudnih, preobraženih, jedinstvenih. Precizni anatomski modeli su takođe bitni elementi svake slike. Pomenuti atributi utkani su i u recentnu, nešto mirniju seriju slika Šume, gde mizansceni kao pozadinu imaju beli, brojgelovski snežni pejzaž, akcentovan crvenim detaljima. Šume su u psihologiji simboli nesvesnog dela ljudske ličnosti, što može da se poveže s Kristininim stvaralaštvom, ali bih pre rekla da su u ovom slučaju utočište, odraz čovekove veze sa prirodnim i animalnim. U toj atmosferi prepoznajem i vezanost za arhetipsko. Sintezom viđenog i imaginarnog, gradi kompozicije neočekivanih situacija, gde bića šume dobijaju posebne uloge. Ona su raznorodna, realistična i minuciozno naslikana. Lisice, zečevi i jeleni su prefinjenih čula, uglavnom nas direktno posmatraju, a neki su tihi pratioci i saučesnici. Plavi i crveni zečevi Posebno bih izdvojila plave i crvene zečeve, magične posrednike između pojavnog i onostranog. Tu su i nezaobilazne lutke, umetničina stalna spona s detinjstvom, kojom sintetizuje čovekov apatični univerzum i dečje osećanje da je sve dozvoljeno i moguće. U moru usamljenosti koje nas preplavljuje, u Kristininim šumama nismo samo posmatrači, već se poistovećujemo s naratorima, jer nam bude osećaje duboke ljudske žudnje za pripadanjem i povezivanjem. Poseban kuriozitet postavke Kraj sveta i još jedan dan su dve apstraktne slike koje kao da su uvećani fragmenti figurativnih, a prate ih objekti-skulpture, skladnih a asocijativnih oblika. U oba ciklusa vidljive su snažne paralele i parabole sa filmom i književnošću. Vilijam Blejk, Alehander Hodorovski, ali i Duško Radović samo su neka od imena na čije opuse Kristina promišljeno reaguje u kompleksnim kompozicijama. Pulsirajuća snaga vizuelnog identiteta koju nosi pseudostvarnost i fantastika u višeznačnom stvaralaštvu Kristine Pirković je stalna igra perspektiva i simbolike. Onoga što je bilo i što bi moglo da bude. Ne posmatra prošlost kao nešto konačno, već je ona za nju aktivna sila koja prolazi metamorfoze... i rađa taj još jedan dan. Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', 'pageDate': '2026-03-24 18:50:24', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });