Za "Vreme" radi od šestog broja. Dvaput je bila urednica kulturne rubrike, poslednjih godina uređuje Mozaik. Bila je stalna saradnica časopisa poput "Statusa", "Prestupa" i "Scene" i nedeljnika "Zabavnik" i "Bazar". Objavila je devet romana i za "Neću da mislim na Prag" dobila četiri važne nagrade.
U Sloveniji je po odluci Vlade dnevno moguće natočiti 50 litara benzina po osobi, a u Severnoj Makedoniji su smanji PDV na benzin i dizel gorivo pa sad imaju najjeftinije cene ovih energenata u regionu
Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture
Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi
Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina
Tužilac Miodrag Marković krši zakon jer advokatici oštećenih studenata ne dozvoljava uvid u spise predmeta, kaže za „Vreme“ docentkinja Fakulteta dramskih umetnosti Jovana Karaulić
Studenti Akademije umetnosti u Novom Sadu organizuju peticiju kako bi sačuvali zgrade Galerije i Ateljea koje gradska vlast hoće da im oduzme, tvrdeći da ih ne koriste
„Vreme“ je dobilo pismo koje je Zoran Stefanović, umetnički direktor Drame Narodnog pozorišta, uputio Darku Tomoviću, predsedniku glumačkog sindikata, povodom krivične prijave u kojoj nije imenovan
Čačak nije hteo da ugosti „Naše dane“ a Niš „Bilo jednom na Brijunima“ iako su obe predstave bile rasprodate. Razlozi nisu obrazloženi, ali je ipak jasno koji su
Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti
Iako je rok istekao 13. marta Viši sud u Negotinu nije doneo odluku o optužnici u slučaju ubistva male Danke Ilić, zato što se, kako su objasnili. radi o obimnoj dokumentaciji i osetljivom predmetu
Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Zborovi beogradskih opština u maršu „Svi u zborove“ obeležavaju godišnjicu građanskog udruživanja u zborove, a studenti razgovaraju sa stanovnicima mesta u kojima će biti održani lokalni izbori 29. marta
Unesko je potvrdio da su najmanje četiri kulturne i istorijske znamenitosti oštećene u napadima na Iran. U Ukrajini je oštećeno više od 500 znamenitosti
U novoj knjizi Svetislava Basare „Đinđić: memoari s onu stranu groba“, ubijeni premijer iznosi anatomiju uzroka i posledica čina koji mu je došao glave, ali i njegovih istorijski utemeljenih inspiratora
U polemičkim, svađalačkim, zajedljivim i diskvalifikatorskim tekstovima Miloša Crnjanskog nema ni traga eteričkog, sumatraističkog, poetskog, metafizičkog, što su ključne odlike njegovog pisanja, a skupljeni su u novom trobroju časopisa “Gradac”
Ministar Selaković je najavio obnovu zgrade Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu uništene u bombardovanju 6. aprila 1941. Tragovi o njoj, govore da je bila izuzetna
Sindikat glumaca Narodnog pozorišta u Beogradu podneo je TOK-u krivičnu prijavu protiv ministra kulture Nikole Selakovića, predsednika Upravnog odbora Dragoslava Bokana i v. d. upravnika Dragoljuba Bajića. Razlog: štetno delovanje po kolektiv
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin kaže da nije tačno da je Spens bio logor za Hrvate, kao što je naveo Toni Cetinski otkazujući koncert nekoliko sati pre početka
Saudijska Arabija je prijavila prve žrtve nakon napada, Izrael više od 3400 ciljeva, dok vlada u Bernu smatra da američki i izraelski napadi na Iran predstavljaju kršenje međunarodnog prava
Krajem februara Ministarstvo kulture je objavilo 11 konkursa za finansiranje ili sufinansiranje projekata u kulturi, uz nekoliko nejasnoća. Na primer, kad će biti završeni svi prošlogodišnji
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
title: 'Šta je planirano a nije urađeno u zrenjaninskoj godini Prestonice kulture',
pubdate: '2026-04-13 14:32:38',
authors: authors,
sections: "Kultura",
tags: "Leskovac,Maja Gojković,Ministarstvo kulture,Prestonica kulture,Zrenjanin",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Šta je planirano a nije urađeno u zrenjaninskoj godini Prestonice kulture',
'pageContent': 'U godini u kojoj je u okviru projekta „Zrenjanin – nacionalna prestonica kulture 2025“, sve trebalo da pršti od kulturnih sadržaja, mnogi događaji nisu realizovani.
Međutim, Grad o ovome još uvek ćuti iako je godina kulture u Zrenjaninu završena još 21. marta.
Spisak planiranih a nerealizovanih projekata u okviru zrenjaninske Prestonice kulture objavio je portal zrenjaninski.com. Odgovor zašto nisu realizovani je izostao. Skrećemo pažnju da su na ovom spisku samo manifestacije, bez planiranih infrastrukturalnih promena, kojih je, prema najavi Maje Gojković tadašnje ministarke kulture trebalo da bude - 10.
Odustalo se od:
Titulu nacionalne prestonice kulture Zrenjanin je poneo u martu 2025. godine. I već na startu – problem. Ceremonija otvaranja nije održana, zbog sveukupne situacije u zemlji.
Odustalo se i od uređenja javnih prostora za održavanje kulturnih sadržaja pod nazivom „Urbani džepovi“, kao i od manifestacije „Rastemo uz muziku“, koju je trebalo da realizuje Udruženje građana „Nova Barselona“.
Grad je odustao i od manifestacije „Deca sveta igraju za mir“, koju je trebalo da realizuje KUD „Pionir“, zatim od „Bine mira“ u realizaciji CEKOM-a, kao i od „Begej festa“, koji je trebalo da realizuje Gradski duvački orkestar.
Ni manifestacija „Na četiri točka – Kombinat“, koju je trebalo da realizuje udruženje „Foto ekspo“, nije se dogodila jer je od nje odustao grad.
Odustao je i od „Razmuljavanja“, u zamisli Asocijacije likovnih umetnika Zrenjanina (ALUZ), ali i od projekta „Zemljanim stazama od blata iz Banata“ u organizaciji Kluba finih zanata.
Jevrejska zajednica Zrenjanin imala je ideju da organizuje promociju jevrejskog kulturnog nasleđa, ali je grad i od toga odustao, kao što je, zbog nedostatka para, odustao i od izložbe posvećene Todoru Manojloviću i Savi Šumanoviću u Narodnom muzeju.
Odustalo se i od „Novog čitanja Perleza“, koju je planiralo da organizuje Udruženje građana „Baštinar“, a Gradska narodna biblioteka „Žarko Zrenjanin“ je odustala od projekta „Koji vam je andrak“.
Nije grad postao ni „Banatska prestonica filharmonije“, jer se i od tog projekta odustalo.
Najave već na početku PK
Da se planirano za Prestonicu kulture neće ostvariti u potpunosti, moglo se nasluti već prvog dana nakon početka: naslednici kompozitora, akademika i univerzitetske profesorke Isidore Žebeljan saopštili su da zahtevaju da se njeno ime, dela, citati, fotografije i njena muzika potpuno uklone iz programa zrenjaninske manifestacije.
„Ne možemo dopustiti da ime i delo Isidore Žebeljan bude deo mefistofelske šarade ove vlasti, koja napada narod na mirnim protestima, to nije Isidorin svet“, navedeno je u saopštenju.
Zatim je umetnički direktor Horskog festivala „Slobodan Bursać“ Vladimir Coka Stojković otkazao festival zato što nije želeo da učestvuje u „manifestaciji, finansiranoj od vlasti, koja je dokazala ko je i šta je“.
Onda je, polovinom aprila, gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura poništio konkurs za sufinansiranje programa od javnog interesa koji je trebalo da se realizuju u okviru projekta „Zrenjanin – prestonica kulture Srbije 2025“. Ispostavilo se da u gradskom budžetu nije bilo sredstava predviđenih za te namene, iako je prethodno izdvojeno 30 miliona dinara. Ni do danas nije objašnjeno gde je taj novac.
Zatim je letos odbijeno učešće Goblina na Danima piva, pa su izbačeni umetnici i njihove izložbe iz galerije u Narodnom muzeju, i na kraju je u oktobru otkazan Lazarus fest, festival koji okuplja izvođače iz zemlje, regiona i inostranstva, undergraund kulture i metal zvuka.
Budžet
Nije jasno ni koliko je zrenjaninska Prestonica kulture koštala Grad i Republiku.
Marta 2024. Maja Gojković je izjavila da će Ministarstvo novoj Prestonici kulture dati 300.000.000 dinara. Tokom trajanja projekta, nije bilo potvrde da je taj novac i uplaćen.
Tada je rekla i da i "Grad Zrenjanin učestvuje sa velikim iznosom novca u ovom projektu". Sad kad je sve završeno, u javnosti se čuje da nije bilo više od nekoliko miliona dinara.
Leskovac
Zrenjanin od 21. marta više nije Prestonica kulture. Kao što nije bilo svečanog otvaranja, tako nije bilo ni svečanog zatvaranja.
Aktuelna prestonica kulture je Leskovac.
Ni tamo nije bilo svečanog otvaranja, samo je ministar kulture Nikola Selaković otvorio izložbu „Srpski srednjovekovni spomenici u opasnosti“, i rekao da je to početak programa „Leskovac – prestonica kulture“. Da nije to rekao, bilo bi to otvaranje izložbe kao i svake druge na kojoj je prisustvovao, pogotovo što je u pitanju izložba iz 2024, realizovana povodom 20 godina od upisa Visokih Dečana na Uneskovu listu kulturne baštine.
Ali, Leskovac je tek na početku i ima prava da očekuje da će se sve odvijati po planu. Ministarstvo kulture je za Leskovačku godinu kulture odvojilo 298,1 milion dinara, dok je iz budžeta grada Leskovca za te namene opredeljeno dodatnih 100,2 miliona dinara.
Tri dosadašnje prestonice
Nacionalna prestonica kulture je program Ministarstva kulture Republike Srbije koji je najavljen 2021. godine. Čačak je 2023. bio prva Prestonice kulture, zatim su to bili Užice i Zrenjanin.
Od ova tri grada, titula Nacionalna prestonica kulture osetila se u Čačku gde su se cele godine odvijale važni kulturni programi osmišljeni povodom tog projekta koji su ostavili traga i u gradu i u Srbiji, dok je godina kulture kroz Užice i Zrenjanin prošla manje-više kao i svaka druga.
S tim što će Zrenjaninska biti ipak upamćena po neostvarenim projektima.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
'pageDate': '2026-04-13 14:32:38',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});