

Iskakanje iz šina
Šapić ćuti posle tramvajske nesreće, niko nije podneo ostavku
Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke




Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas umro je danas u 96. godini, potvrdila je izdavačka kuća Suhrkamp.
Habermas je bio jedan od najvažnijih mislilaca savremenog doba, a karijeru je počeo pedesetih godina prošlog veka na Institutu za društvena istraživanja kod filozfa i sociologa Teodora Adorna u Frankfurtu.
Posle nekoliko godina na Univerzitetu u Hajdelbergu, 1964. godine preuzeo je katedru Maksa Horkhajmera za filozofiju i sociologiju na Univerzitetu u Frankfurtu.
Tokom studentskih protesta 1968. godine Habermas je bio percipiran kao pristalica pokreta, ali je odbacivao radikalizaciju, prenosi Dojče vele.
Habermas se 1971. godine preselio u Starnberg kraj Minhena, gde je do 1981. godine vodio Institut Maks Plank.
U starosti, koju je provodio uz Starnberško jezero, oglašavao se o političkim pitanjima, verskim sukobima, kao i o Kosovskom ratu.
Habermas je smatrao da je NATO intervencija 1999. godine predstavljala neki oblik „legitimisane pomoći“, iako je sprovedena bez odobrenja Ujedinjenih nacija, navodi Dojče vele.
Šta je o NATO agresiji pisao Habermas, pročitajte u tekstu „Vremena“ Bestijalnost i humanost iz 2009. godine.
Izvor: FoNet


Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke


Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba


Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?


Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini


Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve