img
Loader

Sonja Ćirić

Za "Vreme" radi od šestog broja. Dvaput je bila urednica kulturne rubrike, poslednjih godina uređuje Mozaik. Bila je stalna saradnica časopisa poput "Statusa", "Prestupa" i "Scene" i nedeljnika "Zabavnik" i "Bazar". Objavila je devet romana i za "Neću da mislim na Prag" dobila četiri važne nagrade.

Dečji program RTS-a nekad i sad, uz upitnu budućnost

Deca su isto što i odrasli, samo nešto manji

Vladimir Manojlović je ceo radni vek proveo u Redakciji programa za decu. Kad je novom sistematizacijom programa RTS-a pripojena drugoj redakciji, napisao je pismo piscima i ostalim autorima za decu da to spreče. Ovo je njegova priča

Reagovanja

Pozorište na ivici ambisa

Oni koji kreiraju kulturu govore o brizi za njen opstanak, kao i o odgovornosti onih koji su svojim delima tu bojazan izazvali, a povodom teksta “Devet pozorišta u Beogradu realizovalo je prosečno 1,7 premijeru ove sezone”, koji je objavljen na portalu “Vremena”

Intervju: Rene Karabaš

O kćeri koja je želela da bude sin

“Polaganjem zaveta na nevinost i odevanjem u mušku odeću, žena dobija slobodu da nosi oružje, poseduje imovinu i donosi sopstvene odluke iako je cena toga odricanje od ženskog identiteta i prava na ljubav. Ali, da li je to stvarna sloboda – odreći se sebe da bi se preživelo?”

Reagovanje

Jovana Karaulić: Vlast ukida pojedince

Smena Ivane Nedeljković i Miloša Latinovića je uvod u nove oblike represije ovog režima u kojima se ne ukida samo budžet, ukidaju se pojedinci koji misle i rade slobodno u neslobodnom društvu – ocenjuje Jovana Karaulić

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

“Uživam u kreaciji, meni se luči hormon sreće kada stvaram, a njima kada nekoga potčine, učine neku zlobu, osvete se. I kada broje ukradene pare. Zato se ne možemo razumeti. Različiti smo ljudi”

Intervju: Dijana Milošević, rediteljka DAH Teatra

Vreme je za radikalnu solidarnost i nadu

“Protiv destrukcije se treba boriti smislom. Smisao je izaći iz svog malog kruga, gde smo izolovani, uplašeni i gledamo samo svoja posla, pa učestvovati u različitim akcijama koje vraćaju glas svakom građaninu i građanki”

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', title: 'Novosađani: Spomenik žrtvama podseća na ploču nadstrešnice kojom su ubijeni', pubdate: '2026-05-04 19:27:28', authors: authors, sections: "Kultura", tags: "Novi Sad,Spomenik žrtvama nadstrešnice,Žarko Mićin", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Novosađani: Spomenik žrtvama podseća na ploču nadstrešnice kojom su ubijeni', 'pageContent': '„Ubice prave spomenik ubijenima“ reakcija je koja dominira u javnosti povodom idejnog rešenja koje je izabrano za budući spomenik stradalima zbog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Autori idejnog rešenja koje je nagrađeno na konkursu sa 2,000.000 dinara su akademski umetnik Goran Čpajak i inženjer arhitekture Zoran Tucić. Konkurs je na inicijativu gradonačelnika Novog Sada Žarka Mićina raspisala Skupština grada. Zašto su građani protiv Upravo to, činjenica da novosadska vlast koja nije ništa učinila da se otkriju krivci za smrt 16 ljudi, podiže spomenik žrtvama – glavni je razlog zašto se građani protive ovom budućem spomeniku i svemu u vezi njega. Na konkursu je učestvovalo 8 projekata, a takmičilo se 6, zato što dva nisu odgovarala propozicijama. Druga nagrada od 750.000 dinara dodeljena je Evi Vaništi Lazarević, a treća od 500.000 dinara Borisu Ljubičiću. Obrazloženje žirija U obrazloženju prve nagrade piše da je to „asocijativna apstrakcija uz vešto korišćenje svedenih formi monolitno, horizontalno postavljene kamene strukture ispod koje 'lebdi' postolje sa jasnom asocijacijom na brutalnost težine. Celokupan doživljaj ovako postavljenih elemenata odiše dostojanstvom bez suvišnih, zbunjujućih elemenata koji odvraćaju pažnju od suštine, čime se obezbeđuje trajnost i postojanost sećanja i mogućnost tihe i duboke refleksije“. Spomenik je od belog kamena, dimenzija 5X5 metara i visine 138 centimetara. Kako je objasnio Goran Čpajak, po ivicama spomenika će biti ispisana imena stradalih, a na sredini ploče će biti datum njihove pogibije. Spomenik će se nalaziti na platou između železničke i autobuske stanice. U komentarima po društvenim mrežama se kaže da su baš na tom mestu 1. novembra 2024. padale ploče po ljudima, da spomenik podseća na jedan od blokova nadstrešnice koji su padali po ljudima, na grob što je, smatraju, neprimereno spomeniku.... Prvi konkurs je propao Ovo je drugi konkurs za spomenik novosadskim žrtvama. Prethodni, raspisan prošlog novembra, nije uspeo zato što dva pristigla rada (autori su Dalibor Crnčević, i "Gosi international") nisu ispunila sve potrebne kriterijume sa konkursa. Novčani iznosi nagrada bili su isti kao i sad, za drugi konkurs. Ni sastav žirija nije menjan: Maja Čeremidžić Šainović – predsednica žirija, inače profesorka srpskog jezika, njen zamenik je akademski umetnik Radovan Jokić, a članovi su Saša Janjić istoričar umetnosti, Vera Golubović diplomirani inženjer arhitekture, i umetnica Sunčica Markovi Žarko Mićin Nije isključeno da gradonačelnik Žarko Mićin ne bi inicirao podizanje spomenika da ga studenti nisu već bili postavili. Naime, prošlog 1. maja a povodom šest meseci od pada nadstrešnice, studenti su postavili spomen ploču na kojoj piše datum tragedije, vreme kada je nadstrešnica pala, kao i rečenica "Novi Sad pamti". Gradonačelnik Žarko Mićin je tada ocenio da je način na koji je ploča postavljena zloupotreba nesreće i obznanio da će u dogovoru sa predsednikom Vučićem pokrenuti "zvaničnu inicijativu da se stradanje na Železničkoj stanici dostojno obeleži spomen-obeležjem podignutim u skladu sa zakonom i svim propisima". "U konsultaciji sa porodicama žrtava, i stručnom javnošću, pokrenućemo javni konkurs za idejno rešenje spomen-obeležja, na koji će moći da se prijave arhitekte, vajari, dizajneri, ali i svi građani koji imaju viziju kako obeležje treba da izgleda. Ceneći razmere tragedije, važno je da u donošenju odluke učestvuje celokupna javnost", zaključio je Mićin u Instagram objavi tog 1. maja. Reakcija javnosti Skupština grada je, potom, usvojila predlog gradonačelnika Žarka Mićina, i u obrazloženju naglasila da je inicijativa njegova, kao i da će spomenik predstavljati „trajan materijalan trag u kulturi sećanja na stradale, tragediju koja nas je zadesila". Studenti, javnost i opozicija su odmah bili protiv da vlast podiže spomenik onima za čiju smrt niko nije odgovarao, tražeći da spomenik bude podignut tek kad dođe do sudskog epiloga. Opozicija je zahtevala i da na spomeniku bude napisano i ko je odgovoran za pad nadstrešnice. Dijana Hrka Međutim, Mićin i novosadska vlast su terali po svome, iako su najavili da će u donošenju odluke učestvovati celokupna javnost. Nisu poštovali ni sopstvenu odluku da će se konsultovati sa porodicama žrtava. Kako je preneo portal 021, nakon proglašenja pobednika drugog konkursa, Dijana Hrka majka jednog od stradalih, rekla je da nju niko ništa nije pitao i tražila je od članova porodica stradalih da se oglase o izabranom idejnom rešenju spomenika. Prema njenim rečima, onima "koji su ubili nečije najmilije" ne treba dozvoliti da im podižu spomenik. [caption id="attachment_4991405" align="aligncenter" width="960"] Prezentacija idejnog rešenja za spomenik Mileve Marić Ajnštajn[/caption] Uz objavljivanje imena pobedničkog rada Gorana Čpajka, novinari su dodavali da je krajem decembra njegov rad pobedio i na konkursu za spomenik Milevi Marić Ajnštajn koji će biti podignut na Beogradskom keju u Novom Sadu.. Predsednik žirija koji je tada odlučivao o radovima, bio je Radovan Jokić, potpredsednik u žiriju za idejno rešenje spomenika novosadskim žrtvama. Ko je Goran Čpajak Goran Čpajak je vajar, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu, gde je do decembra prošle godine bio i dekan. Veliki broj njegovih radova je realizovano, od čega  desetak u Kini, nekoliko ih je na Tajvanu, u Turskoj, Južnoj Koreji, Francuskoj, a u Beogradu jedan, na Zemunskom keju. Aprila 2021. javno je kritikovao izjavu Gorana Vesića da će naši vajari učiti od ruskog kolege Aleksandra Rukavišnjikova, autora spomenika Stefana Nemanje, dok bude pravio konceptualni park skulptura na Dunavskom keju i marini Dorćol. Da li zbog učešća na konkursu, tek, mediji smatraju da je blizak Srpskoj naprednoj stranci. Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', 'pageDate': '2026-05-04 19:27:28', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });