img
Loader

Sonja Ćirić

Za "Vreme" radi od šestog broja. Dvaput je bila urednica kulturne rubrike, poslednjih godina uređuje Mozaik. Bila je stalna saradnica časopisa poput "Statusa", "Prestupa" i "Scene" i nedeljnika "Zabavnik" i "Bazar". Objavila je devet romana i za "Neću da mislim na Prag" dobila četiri važne nagrade.

Intervju: prof. Ivan Rašković

Konkursi čuvaju javni interes

“Udruženje arhitekata Srbije nije odredilo niti sadržaj plana niti temu javnog arhitektonskog konkursa za Ušće, pa stoga ne snosi odgovornost za nešto što mu jedan deo javnosti zamera. Primedbe treba uputiti donosiocima odluka”

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

“Nas u kulturi je 10.500. U celoj državi. To nije ni promil od ukupnog broja stanovništva. Ali, prepoznati smo i kao takvi, važni smo i bodemo oči”

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', title: 'Zašto Filmski centar Srbije nije učestvovao na regionalnom forumu u Podgorici', pubdate: '2026-04-05 18:45:23', authors: authors, sections: "Kultura", tags: "FCS,Film,Podgorica,Region,Srdan Golubović", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Zašto Filmski centar Srbije nije učestvovao na regionalnom forumu u Podgorici', 'pageContent': 'U Podgorici u Crnoj Gori, 30. i 31. marta održan je Regionalni kreativni evropski forum. Učestvovali su predstavnici Crne Gore, Severne Makedonije, Albanije, te predstavnici Sarajevo film festivala i Montenegro film festivala Herceg Novi. Srbije nije bilo. Niko iz Filmskog centra Srbije nije svratio na forum čak ni privatno. Šteta, zato što se na panelima u okviru ovog foruma govorilo o filmovima, regionalnoj saradnji, festivalima, ulaganjima države i resornih ministarstava u kinematografije balkanskih država. Odsustvo Srbije Kao da je FCS sam sebe isključio iz sveta i kao da ga ništa ne zanima osim sopstvenog mira iz koga može da govori šta hoće pa i da filmski autori ništa ne rade i sve samo očekuju od države, evo na primer, Srbija ima 53 nezavršena filma u koje je uloženo 13 miliona državnih evra a filmadžije su ih potrošile, bez da navede koji su to filmovi. Zato je FCS doneo odluku da pauzira sa raspisivanjem konkursa. Konkursi FCS-a već nisu raspisivani 14 meseci. Odsustvo Srbije na forumu gde se razmenjuju iskustva i ideje o budućnosti regionalnog filma tumači se kao potreba da se bude najgori. Jer, sve ono što se na filmskoj sceni Crne Gore, Severne Makedonije i Albanije ima i može, u Srbiji nema i ne može. O regionalnoj saradnji Reditelj i producent Srdan Golubović bio je u Podgorici, i za Novu.rs rekao da se tamo čulo svašta korisnog u vezi regionalne saradnje, proizvodnje filmova, odnosa države prema filmu, a pre svega da je „postojala ozbiljna namera da se sarađuje u regionu i da se, pored saradnje, razmenjuju i iskustva, kako pozitivna tako i negativna u svim segmentima filmske delatnostijni“. Čak su čuli, rekao je, da „Filmski centar Albanije pokriva školarinu mladima na najboljim fakultetima u svetu kako bi proizveo novi kadar profesionalaca“. Sav taj optimizam i konstruktivne ideje još oštrije su istakle aktuelnu sliku o srpskom filmu. Crna Gora Sve tri zemlje učesnice panela mogle su da se podiče da svaki filmski centar ima sjajnu podršku nadležnog ministarstva kulture i samih vlada. U Srbiji to nije slučaj. Stevan Koprivica, umetnički direktor Montenegro film festivala Herceg Novi, naveo je da se „kroz koprodukcije dolazi do značajnih stvaralačkih rezultata“, prenela je Nova.rs. FCS-u kao da to nije potrebno. Pomenuo je i da je Crna Gora najmlađa i najmanja na čitavom prostoru bivše Jugoslavije u kojoj je do pre nekoliko godina kinematografija bila „na nivou incidenta“, a sada ima „permanentnu i kontinuiranu proizvodnju, što bi se moglo okarakterisati kao malo kulturološko čudo“. Severna Makedonija U Severnoj Makedoniji doneti su zakonski akti kako bi se budžet ustalio. Od tad se uvećava svake godine. Tri procenta od prihoda Nacionalne lutrije, što je oko 70 miliona godišnje, ide u nacionalni filmski fond. Želeći da zaštiti film kao nacionalni interes Ministarstvo kulture je propisalo da filmovi koji dobijaju novac treba da ispune bar pet od devet kriterijuma - da se naslov snima u Makedoniji, da ima makedonske glumce, više žanrova… Albanija Nova. rs je predela da je direktor Filmskog centra Albanije Jonid Jorgji  naveo da se „godišnje finansira pet filmova, a 15 iz nezavinsih izvora. „Razvoj te nezavisne industrije je sjajan“, rekao je. Osim što imaju nedovoljno filmskih profesionalaca pa ih zato školuju u inostranstvu, problem, Albanije su i bioskopi. Osim u Tirani, u drugim delovima države gotovo da ih nema. Zato trenutno investiraju u oživljavanje sedam bioskopa, od severa do juga zemlje. Srbija ima i profesionalce i bioskope. Ali zato nema potrebu da svoju filmsku industriju razvija. Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', 'pageDate': '2026-04-05 18:45:23', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });