Za "Vreme" radi od šestog broja. Dvaput je bila urednica kulturne rubrike, poslednjih godina uređuje Mozaik. Bila je stalna saradnica časopisa poput "Statusa", "Prestupa" i "Scene" i nedeljnika "Zabavnik" i "Bazar". Objavila je devet romana i za "Neću da mislim na Prag" dobila četiri važne nagrade.
U Beogradu je medijsku i javnu pažnju okupiralo Narodno pozorište, pa se ne primećuje da ostala pozorišta ove sezone imaju po jednu do dve premijere, a to je tačan pokazatelj položaja kulture u ovoj Srbiji
Upravni odbor je odlučio da ne produži ugovore za tri emisije rađene kao inostrane franšize kako bi napravio mesta za nove projekte, dok Vladimir Kecmanović više neće uređivati Kulturno-umetnički program
Banke u Srbiji izgleda rutinski starijim ljudima odbijaju dozvolu da uđu u dozvoljeni minus. Valjda smo im rizični jer računaju da nam je vreme za umiranje. Osim što vrše starosnu diskriminaciju, svoje klijente ne poštuju ni toliko, da im to otvorenu kažu
Od prethodnog ročišta, u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture svakodnevno borave revizori Ministarstva kulture. Ne zna se da li traže nešto određeno
Nisu se družili 40 godina, a onda je slučaj hteo da se spoje zbog zajedničke izložbe „Generacija ’79“ - klasa sa Grafike Fakulteta primenjenih umetnosti
Nova v.d. direktorka Kulturnog centra Beograda, glumica Jovana Petronijević, poznata je po ulozi u „Kursadžijama“. Njeno iskustvo u vođenju ustanove kulture nije poznato
„Travel + Leisure", jedan od najuticajnijih svetskih magazina iz oblasti putovanja i kulture, uvrstio je Muzej Jugoslavije među svetske muzeje koje obavezno treba posetiti
Srna, glavni lik romana Nevene Milojević „Jednom ili dvaput“, ima sve osobine da postane nova junakinja sadašnjih devojaka u dvadesetim. I ne samo njima
Za sredu (15. april) zakazano je novo ročište ministru kulture u slučaju Generalštab. Jedan od njegovih advokata Vladimir Đukanović Đuka kaže za „Vreme“ da zasad ne zna ništa o imunitetu
Grad Zrenjanin nije zvanično objavio spisak planiranih a nerealizovanih projekta tokom upravo završene godine Prestonice kulture. Spisak uopšte nije kratak
Redovi ispred Somborskog i Jugoslovenskog dramskog, ali i ostalih pozorišta u Beogradu, najnoviji su dokazi da nije tačna ocena da niko ne ide u pozorište, koju javno izgovaraju čak i skupštinski poslanici
Rezultati prošlogodišnjih konkursa Ministarstva kulture za pozorišne delatnosti nisu objavljeni a ove godine nisu ni raspisani, pa je Sterijino pozorje moralo da odustane od međunarodnog programa „Krugovi“. Na programu ostaje samo nacionalna drama
Ove godine će Sterijino pozorje biti bez „Krugova“ , programa inostranih predstava, zato što je Pokrajinska vlada odlučila da štedi na ovom najvažnijem festivalu nacionalne drame
„Knjiga na (s)ceni“ je evropski književni festival zbog kog će u Beograd doći više od 20 autora, i koji će biti održan zahvaljujući pomoći inostranih kulturnih centara
Radi se na vraćanju Takmičenja Muzičke omladine u punom obimu, kaže Jelena Medaković sekretarka za kulturu Beograda, demantujući informaciju da je ono ukinuto
Darko Tomović, predsednik sindikata Singlus, ne očekuje da će se premijer Macut odazvati njihovom pozivu, mada je ministar Selaković čiju smenu traže, njegova odgovornost. Kao i gubici Narodnog pozorišta
Povodom obeležavanje 6. aprila 1941, ministar kulture Nikola Selaković je potvrdio informaciju da će na Kosančićevom vencu biti podignuta Narodna biblioteka i proširio je novim detaljima
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!
',
title: 'Da li su za propadanje pozorišta krivi samo Selak, Bokan i Baja',
pubdate: '2026-04-20 16:42:37',
authors: authors,
sections: "Kultura",
tags: "Nikola Selaković,pozorišta u beogradu,Premijera",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Da li su za propadanje pozorišta krivi samo Selak, Bokan i Baja',
'pageContent': '
Bitni diskursi u procesu formiranja repertoara kao okosnice razvoje jednog pozorišta su: analiza postojećeg stanja (trenutni repertoarski profil teatra, trenutni potencijali ansambla i trenutna percepcija publike), saobražavanje očekivanja publike sa strategijom razvoja umetničkog pozorišta (mogući dijapazon repertoarske politike i stupnjevitost u širenju postojećeg dijapazona), uticaj repertoara na razvoj ansambla (strategija prevazilaženja kreativnih limita, razvoj individualnih glumačkih potencijala, odabir gostujućih glumaca, uvođenje mladih umetnika u proces rada) odnos repertoara i aktulenih estetskih gibanja u teatarskom životu (targetiranje prostora uticaja, domaća i međunarodna saradnja, analiza festivalskog života targetiranih sredina i nivoi usaglašavanja repertoara sa postojećom festivaskom slikom), odnos razvoja repertoara i razvoja produkcionih budžeta teatara (optimizacija troškova, razvoj produkcionih kapaciteta kuće, potencijali realnog uvećavanja budžeta u odnosu na efekte razvoja).
Alarmantni podaci
Kakve ovo veze ima sa trenutnim stanjem u srpskim teatrima? Nažalost, ama baš nikakve, ako realno sagledamo alarmantne podatke o broju (ali i kvalitetu) premijera izvedenih u ovoj sezoni u beogradskim repertoarskim teatrima koji su objavljeni na portalu „Vremena“ (18. april) , posebno ako tome dodamo činjenicu da je stanje u teatrima van Beograda još gore, ne samo po broju novih predstava već i po broju izvedenih repriza koji je u proseku manji od deset na mesečnom nivou!
Ako pozorište definiše i razvija repertoarska politika, gde smo mi u tekućoj sezoni sa prosečno 1,7 izvedenih premijera u jedinom teatarskom centru u Srbiji koji ima više od tri pozorišta? Ja bih rekao na ivici ambisa, izvan svih iole relevantnih umetničkih tokova u Evropi.
Razlog ove očigledne i apsolutne devastacije pozorišnog života u Srbiji ne leži u nepostojanju umetničkih potencijala, oni su u bliskoj i daljoj prošlosti u nekoliko navrata dokazani, u zemlji, u regionu, a bilo je i svetlih trenutaka kada smo uspeli da se afirmišemo i na širem planu (SNP, JDP, NP...).
Uzroci propadanja
Uzroci propadanja, koje sada proživljavamo u nikad strašnijem obliku leže, između ostalog, u više puta apostrofiranom dugogodišnjem zanemarivanju specifičnosti procesa rada u pozorištu, smanjivanju broja zaposlenih i sredstava za produkciju. Pride, aktuelna vlast, pre svega na nivou Ministarstva kulture, ali uzročno-posledično i na nivou gradskih uprava, u poslednjih godinu dana pokušava da kroz apsurdna kadrovska rešenja, ili pak kroz ogoljeni politički i egzistencijalni pritisak, „bokanizuje“ srpska pozorišta targetirajući teatarske umetnike kao neprijatelje države.
Ali, da li su samo Selak, Bokan, Baja i njima slični krivi za ovakvu situaciju? Da li je naše dugogodišnje pristajanje na sve lošije uslove rada, puzeću cenzuru, nameštene konkurse za finansiranje kulture, ponižavajuće plate i zanemarivanje matičnih teatara zarad snimanja serija i filmova, ćutanje na to kada se godišnji repertoarski planovi usled nedostatka sredstava redukuju za više od 50 procenata, pristajanje na komercijalizaciju, na koketiranje sa uglavnom nepismenom pozorišnom kritikom, sumnjivim festivalskim selekcijama, sumnjivim žirijima i još mnogo toga, takođe uticalo na ovako poražavajuće stanje?
Pitanja
Nemam nameru da merim čija je krivica veća, a posebno ne želim da na bilo koji način aboliram vlasodršce, pre svega ove aktuelne, koji sve glasnije izgovaraju da teatar treba baciti na tržište i povlače sve konkretnije poteze u tom pravcu, pokazujući time da je za njih umetnost običan trošak, a ne važan deo identiteta jednog naroda.
Želim samo da pitam sve nas pozorištnike, koliko smo još poniženja spremni da istrpimo? Zašto i pored svega što nam se događa i što nam jasno ukazuje na perspektivu, i dalje učestvujemo u fingiranju teatarskog života u Srbiji?
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!
',
'pageDate': '2026-04-20 16:42:37',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});