





Zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture smatraju da je krivična prijava protiv njihove koleginice Estele Radonjić Živkov revanšizam zbog nepokolebljivog stručnog stava u vezi sa statusom kompleksa Generalštaba
Većina stručnjaka zaposlenih u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture reagovala je javnim saopštenjem zbog krivične prijave protiv svoje koleginice Estele Radonjić Živkov.
O krivičnoj prijavi su saznali u saopštenju Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije koje je objavljeno na sajtu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu. Saopštenje je objavljeno 22. aprila povodom ulaska pripadnika UKP u Republički zavod za zaštitu spomenika kulture kako bi prikupili potrebna obaveštenja u „cilju provere navoda krivične prijave podnete protiv bivše direktorke i zamenice direktorke Zavoda za zaštitu spomenika kulture D.Đ. i E.R.Ž. zbog krivičnog dela Zloupotreba u vezi sa javnom nabavkom iz člana 228. Krivičnog zakonika“.
Institucionalni revanšizam
Zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture smatraju da je „ovaj postupak izraz direktnog političkog pritiska i institucionalnog revanšizma, koji je usledio kao posledica nepokolebljivog stručnog stava zaposlenih u Republičkom zavodu u vezi sa statusom kompleksa Generalštaba“.
„Duboko je zabrinjavajuće, pa i nedostojno državne uprave, da se krivični progoni intenziviraju upravo u trenutku kada se resorni ministar suočava sa sudskim postupcima i ozbiljnim optužbama javnosti“, piše u saopštenju, pogotovo što su, kako ocenjuju, „mete ovog postupka ključni nosioci stručnog otpora protiv nezakonitog skidanja zaštite sa kompleksa Generalštaba“.
Smatraju da to „jasno ukazuje na to da primarni cilj nije ispitivanje javnih nabavki, već pokušaj preventivne diskreditacije svedoka i kažnjavanje profesionalaca zbog beskompromisne odbrane javnog interesa“.
Namera da se kompromituju stručnjaci
„Zaposleni u Republičkom zavodu nikada nisu bežali od kontrole, inspekcijskog nadzora ili revizija poslovanja. Naprotiv, smatramo da su redovne kontrole neophodan instrument za jačanje institucija i zaštitu javnog interesa.
Međutim, kada se ti mehanizmi pokreću selektivno i sa očiglednom namerom da se kompromituju pojedinci koji su bili najsmeliji u odbrani struke, onda to više nije kontrola, već zloupotreba državnog aparata u svrhu lične i političke odmazde.“
Naglašavaju da bi „Ministarstvo kulture, kao nadležni organ u čijem smo resoru, trebalo bi da bude garant naše nezavisnosti, a ne izvor pritisaka kojima se pokušava uticati na svedoke i zastrašiti kolektiv.
Naglašavaju da su radovi na arheološkom nalazištu Caričin grad i manastiru Manasija, koje proverava VJT, „kapitalni projekti koji se izvode po najvišim standardima zaštite i pod stalnim su nadzorom Ministarstva kulture i Ministarstva finansija kao i stručnih komisija.“
„Pokušaj da se ovi projekti kriminalizuju, dok se istovremeno van očiju javnosti donose političke odluke o trajnom uništavanju drugih kulturnih dobara, predstavlja skretanje pažnje sa suštinskih problema.“
Ministar nije podneo ostavku
Podsećaju da „u demokratskom i pravno uređenom društvu, ministri podnose ostavke već pri samoj pojavi sumnje na sukob interesa, a naročito kada se nalaze pod teretom javne odgovornosti u vezi sa odlukama koje direktno ugrožavaju kulturno nasleđe. Nasuprot tome, ovde svedočimo situaciji u kojoj resorni ministar, umesto preuzimanja odgovornosti, pokreće revizije i inspekcije kao instrumente lične osvete.“
Na kraju saopštenja kažu da ostaju „privrženi etičkim kodeksima svoje profesije“ i da neće dozvoliti da se legitimitet njihovog rada „urušava kroz politički motivisane istrage“.
„Pozivamo nadležne organe da svoj posao obavljaju nezavisno od političkih naloga, a stručnu javnost da prepozna ovaj trenutak kao odsudnu bitku za očuvanje institucionalne samostalnosti u Srbiji“, poručuju zaposleni Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!






Jedne večeri su nemački avioni sravnili ulice Bredforda, ali je, začudo, kuća porodice Hokni ostala netaknuta. Pod stepenicama se skrivao i dečačić po imenu Dejvid, koji se naredne osamdeset četiri godine prema životu odnosio sa dubokom i neodoljivom radošću. U međuvremenu je postao karijatida umetnosti dvadesetog veka i verovatno poslednji vizuelni umetnik čiji će odlazak biti zabeležen širom sveta


Vicko Krstulović, Neretva i Sutjeska; memoari 1942–1943; Most Art Jugoslavija, Zemun, 2026.


Dragan Prole, Pećinski zaokret, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci/ Novi Sad, 2024.
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slućaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve