
Kultura
Da li ste znali da sutra počinje Oktobarski salon
Na 61. Oktobarskom salonu koji u Beogradu počinje 7. novembra biće radovi 27 umetnika. Iz programa najavljenog u najavi moguće je naslutiti o čemu se ovde radi

Izložbom crteža Milana Milovanovića, Koste Miličevića i Mališe Glišića Narodni muzej nastavlja temu nacionalnog slikarstva. Nova izložba će biti o opusu slika Milana Milovanovića
Najnovija izložba Narodnog muzeja Srbije Prostor, trag, gest: crteži Milana Milovanovića, Koste Miličevića i Mališe Glišića, otvorena je 23. aprila.
Izloženo je više od 70 radova, svi su iz zbirke Narodnog muzeja. Autorka izložbe i kataloga je Evgenija Blanuša, kustos Zbirke crteža i grafika jugoslovenskih autora 20. veka.
Prvi put
Ovo je prvi put da su na jednom mestu izloženi crtački opusi ove trojice umetnika, naših najznačajnijih predstavnika impresionizma, ali istovremeno i umetnika koji su bili i svedoci i učesnici burnih istorijskih događaja.
Njihovi opusi otkrivaju snagu, neposrednost i intimu crteža kao umetničkog izraza – piše u najavi izložbe.
Značajan deo postavke predstavljaju ostvarenja nastala tokom Prvog svetskog rata i na Solunskom frontu, u okolnostima u kojima su autori, u svojstvu ratnih slikara beležili prizore svakodnevice – logore, vojnike, pejzaže, ali i trenutke predaha. Kroz liniju, gest i trag, pred publikom se nižu lični doživljaji umetnika – iskreni, snažni i duboko ljudski.
Svedoci događaja
Ova postavka predstavlja posebnu priliku da se sagleda kako umetnost nastaje u uslovima krajnje neizvesnosti, ali i da se oseti njena trajna moć koja se ogleda u tome da svedoči, pamti i povezuje.
U predgovoru kataloga, Bojana Borić Brešković direktorka Narodnog muzeja ističe sledeće:
„Milan Milovanović je prikazan kroz punu stvaralačku hronologiju od akademskih početaka do zrelih mediteranskih i posleratnih faza u kojima crtež postaje glavni nosilac umetničke energije, suvereni instrument za studiju svetlosti i proporcije. Kosta Miličević je interpretiran kroz karakterističan vizuelni jezik, u kojem linija postaje svojevrsno utočište, otvarajući prostor za lirski odnos prema prirodi koji nadrasta dokumentarnost. Naposletku, Mališa Glišić je osvetljen kroz prizmu nevelikog broja sačuvanih radova, koji nam otkrivaju utišani, duboko promišljeni segment njegovog stvaralaštva, sazdanog u procepu između snažnog temperamenta i stroge akademske discipline.
Nacionalno stvaralaštvo
Izložba crteža Milovanovića, Milićevića i Glišića deo je ovogodišnje teme Narodnog muzeja Srbije koja je fokusirana na nacionalno stvaralaštvo.
Prvo je na Sretenje otvorena izložba Pioniri realizma – slikar Miloš Tenković (1849-1891), a 10. maja, na Dan muzeja, najavljena je izložba u kojoj će biti predstavljen deo opusa Milana Milovanovića (1876-1946), povodom 150 godina njegovog rođenja.
Nazvana je Svetlost izvor života. Slikar Milan Milovanović.
Petar Petrović, autor ove izložbe, kaže da je Milan Milovanović bio „najtoplija i najlirskija priroda koju je srpski impresionizam iznedrio… Uprkos svim životnim tegobama, porazima i patnjama, svetlost i boja, život i stvaranje odneli su prevagu i dali smisao njegovom životu. Duboko je verovao, da ako umetnost ne može da promeni svet, ona ga zato može učiniti lepšim i humanijim.“

Dakle, uskoro će se, sigurno ne slučajno, u Narodnom muzeju naći dve izložbe na kojima su radovi Milana Milovanovića – jedna na kojoj su njegovi crteži a druga na kojoj su slike, što je mogućnost da se opus ovog umetnika sagleda gotovo u potpunosti.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Na 61. Oktobarskom salonu koji u Beogradu počinje 7. novembra biće radovi 27 umetnika. Iz programa najavljenog u najavi moguće je naslutiti o čemu se ovde radi

Budući da je prvi birao datume, Beogradski džez festival (BJF) svoje 42. izdanje nehotice je „nasadio“ pred same parlamentarne izbore. U senci nadolazećih društvenih promena, bez uobičajenog publiciteta i pratećih programa ostao je i zbog toga što su mu glavni pokrovitelji ustanove na čijem čelu vise A. Šapić i N. Selaković. Uostalom, možda i bolje - zar biste takve želeli da vidite pre svirke za koju ste kupili ulaznicu? Skupština grada ionako je predugo već pomoćna zgrada Ćacilenda. S druge strane, nikad jači razlozi za „dobro da je uopšte održan“, bar nije odgođen i nema ne:jazz alternaciju. Plus, Šapić nije stigao da im ugradi kružni tok

Nema zvanične potvrde da je Miroslav Lekić podneo ostavku na mesto predsednika UO Filmskog centra Srbije kao što je najavio, ali drugi čelnici čije se ostavke traže o tome se ni ne oglašavaju

Gradski sekretarijat za kulturu odbio je da sufinansira 30. Festival koreografskih minijatura, a Ministarstvo kulture im je dalo novac kojim su platili salu. Zato jubilej obeležavaju samo dva dana i bez inostranih takmičara

Marina Abramović, Balkanski erotski ep, “Berliner Festspiele”, oktobar 2026.
Vreme istražuje: Izgradnja Hrama Svetog Save
Da li je novac koji je Vlada uplatila SPC završio u Moskvi preko Alta banke Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve