img
Loader
avatar

R. V.

Tribina “Vremena”

Beograd: grad svojih građana ili privatnih investitora?

O tome kako se Beograd menjao u poslednjih deset godina, kako danas izgleda odnos između gradnje, javnog interesa i struke, kao i o tome šta ove promene znače za identitet glavnog grada i kvalitet života u njemu, razgovarali su učesnici tribine “Šta se gradi, a šta ruši u Beogradu” u organizaciji nedeljnika “Vreme”

Američko-izraelski napad na Iran

Rat u Iranu

BLOG Tramp: Nema dogovora sa Iranom do bezuslovne predaje

Posle gotovo nedelju dana intenzivnih udara i uzajamnih pretnji između Izrael i Iran, region ulazi u fazu opasne neizvesnosti - nastavljaju se napadi, diplomatski kanali pokušavaju da se ponovo otvore, a strah od šireg regionalnog sukoba sve je prisutniji. Dok se broj žrtava povećava, a civili u više gradova provode noći u skloništima, međunarodna zajednica pokušava da spreči dalje širenje rata koji već sada menja političku i bezbednosnu mapu Bliskog istoka

Bombardovanje Irana

Šesti dan sukoba

BLOG Iran spreman za svaku akciju, Tramp da podrži Kurde

Rat na Bliskom istoku ušao je u novu fazu. Nakon koordinisanih udara Sjedinjenih Država i Izraela na ciljeve u Iranu, Teheran odgovara raketama i dronovima širom regiona. Broj žrtava u Iranu popeo sa na 1.230. Globalna tržišta reaguje na nestabilnost energetskih tokova, zapadne zemlje evakuišu svoje državljane iz regiona i razmatraju slanje vojnih snaga u region

Vremeplov podkast

Podkast

Vremeplov: Đorđe Balašević i Teofil Pančić

Pre 28 godina u Sarajevu se dogodila istorija: tog februara 1998. Đorđe Balašević održao je prvi posleratni koncert u ranjenom gradu. Teofil Pančić bio je na licu mesta, a mi donosimo njegovu reportažu odande. Jedan drugi februar, 19.02.2021. doneo nam je gubitak: umro je Đole. I opet, in memoriam mu je pisao Teofil

Podkast

„Ova situacija“: Šibicari gube poslednju kuglicu

U novoj epizodi podkasta „Ova situacija“ predsednik NUNS-a Željko Bodrožić, direktor vesti TV Nova Slobodan Georgijev i glavni urednik „Vremena“ i ove nedelje za sve prijatelje zdravog razuma tumače, analiziraju i komentrarišu najvažnije događaje, pojave i procese

Srpsko narodno pozorište

Odgovor

Odgovor Nataše Tasić Knežević na objavljene informacije

Na internet stanici nedeljnika „Vreme“, dana 4. oktobra 2025. u 19.31 časova, pod naslovom „Sindikat SNP: Kritika koleginicinog pevanja nije govor mržnje“, objavljen je tekst koji sadrži niz netačnih, nepotpunih i neproverenih informacija o ličnosti Nataše Tasić Knežević, operske umetnice i soliste Opere Srpskog narodnog pozorišta

Novi broj „Vremena“

Majka protiv Ćacilenda

Najmoćniji čovek u državi, Aleksandar Vučić, potpuno je nemoćan pred Dijanom Hrkom, ožalošćenom ženom čija je pojava još ogolila čemu služi Ćacilend. To je naslovna tema novog „Vremena“

Iz novog broja

Vladan Joler: Ostavka iz etičkog otpora

Vladan Joler, vizuelni umetnik svetskog ugleda i profesor na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, podneo je ostavku posle 25 godina rada. U intervjuu za „Vreme” govori o pritiscima, lažnoj nastavi, upadu policije u Rektorat i svojoj odluci da ostavkom iskaže otpor

Podkast

„Ova situacija“: Slučaj United Media – skandal koji je zatresao režim

U novoj epizodi podkasta „Vremena“ „Ova situacija" о tajnim dogovorima države i vlasnika UM, o smeni Aleksandre Subotić, nasilju na ulicama, „čudesnim“ ekonomskim merama, uznemirenom predsedniku i velikoj nervozi vlasti govore predsednik NUNS-a Željko Bodrožić, direktor vesti TV Nova S Slobodan Georgijev i Filip Švarm

Novi podkast „Vremena"

„Šira slika“: EXPO – najskuplja srpska reč

Da li treba zaustaviti izložbu EXPO, kako se boriti protiv netransparentnosti i korupcije, kako primena lex specijalisa utiče na bezbednost i kvalitet izgrađenih objekata? O tome u novom podkastu „Vremena” „Šira slika” govore predsednik Narodnog pokreta Srbije Miroslav Aleksić, predsednik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović i lider Incijative Beograd ostaje Đorđe Miketić

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da barem deset odsto prednosti studenata u odnosu na vlast

Novi broj „Vremena“

Ankete pokazuju: Vučića neće narod

Studentska lista danas ima ubedljivu podršku u odnosu na vlast, otkrivaju istraživanja javnog mnjenja koja objavljuje „Vreme“ u novom broju. Ali, uslov je da takva lista bude jedina opoziciona

PR

Euromoney: Raiffeisen najbolja banka u Srbiji

Renomirani svetski ekonomski časopis „Euromoney“ proglasio je Raiffeisen najboljom bankom u Srbiji. Za nagradu za izvrsnost (Awards for Excellence) svake godine se prijavi više od 600 banaka iz preko 100 zemalja, navodi „Euromoney“

Arlemm

Festivali

Počinje 16. Arlemm

U subotu 19. jula, Arilje postaje epicentar kreativnosti i zvuka. U gradu na Rzavu počinje festival Arlemm i trajaće do 27. jula

', title: 'Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha', pubdate: '2026-03-28 08:32:05', authors: authors, sections: "Svet", tags: "Bejrut,Bliski istok,Hezbolah,Iran,Izrael,Izrael i Hezbolah,Liban,Rat na Bliskom istoku", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha', 'pageContent': 'Borbe između Izraela i grupe Hezbolah, koju podržava Iran, još uvek traju. Prema libanskim zdravstvenim vlastima, za manje od mesec dana ubijeno je 1039 ljudi, a 2876 povređeno. „Situacija je katastrofalna", rekla je za DW Sukaina Hemadah, 37-godišnja majka iz Bejruta. Otkad je u ranijem izraelskom vazdušnom napadu uništena njena kuća u južnom predgrađu Bejruta, ona i njeno četvoro dece žive u šatoru u centru grada. „Nemamo dovoljno hrane i oslanjamo se na dostavu vode od humanitarne organizacije", rekla je, dodajući da se „plaši da će se uskoro proširiti bolesti jer postoji samo jedan toalet na oko 900 ljudi". Hemadah je jedna od više od 1,2 miliona Libanaca za koje se procenjuje da su raseljeni otkako je Liban uvučen u širi rat na Bliskom istoku. „Hezbolah ne mari da li smo u ratu ili miru", rekao je za DW Abas Sada 32-godišni stanovnik Bejruta. „Nisam samo protiv toga što Hezbolah radi, već sam u principu protiv toga da oni uopšte imaju oružje u rukama". On smatra da je za to što su libanski građani sada ugroženi - krivi Hezbolah. David Vud, iz Međunardne krizne grupe takođe veruje da će libanski civili platiti najvišu cenu – ljudi „koji nemaju moć da okončaju katastrofalni sukob".
Eskalacija posle ubistva Hamneija
Hezbolah pjačao napade na Izrael nedugo pošto je Izrael ubio iranskog vrhovnog vođu Alija Hamneija 28. februara 2026. godine. Izraelske snage proširile su svoje kopnene operacije u južnom Libanu, tradicionalnom uporištu Hezbolaha. U utorak je izraelski ministar odbrane Izrael Kac rekao da je „dignuto u vazduh svih pet mostova koje je Hezbolah koristio za prolaz terorista i oružja, a IDF (izraelska vojska) će kontrolisati ostatak mostova i bezbednosnu zonu do reke Litani". On je dodao da se stotine hiljada stanovnika južnog Libana, koji su raseljeni zbog borbi ovog meseca, „neće vratiti južno od reke Litani dok se ne garantuje bezbednost za stanovnike severnog Izraela". Poslanik Hezbolaha: 'Izraelska okupacija je egzistencijalna pretnja Libanu' Reagujući na to, poslanik Hezbolaha Hasan Fadlalah rekao je u utorak Rojtersu da će Hezbolah nastaviti borbu kako bi sprečio izraelsku vojsku da uspostavi tampon zonu na jugu Libana: „Izraelska okupacija južnog Libana je egzistencijalna pretnja Libanu kao državi". Zato Lorenco Trombeta, politički analitičar sa sedištem u Bejrutu i autor knjige o Siriji „Moć i pregovori na Bliskom istoku", predviđa da će se kratkoročno borbe nastaviti na privremenoj i spornoj granici između Izraela i Libana. „Izraelski napadi na mostove, električnu i vodovodnu infrastrukturu imaju za cilj da pretvore jug u surovo okruženje za održavanje civilnog života i organizovanog prisustva", rekao je Trombeta za DW. „Rušenje takođe doprinosi izolaciji fronta, posebno jer se libanska vojska povukla prema severu kako bi izbegla da bude odsečena."
Mirovne snage UN i libanska vojska
Nakon ranijeg primirja između Izraela i Hezbolaha u novembru 2024. kojim je okončano 11 meseci sukoba i dva meseca rata, uključujući veliku izraelsku kopnenu ofanzivu i masovna razaranja u Bejrutu i na jugu zemlje, libanska vojska i trupe UN bile su raspoređene na jugu kao deo sporazuma o primirju. Sporazum je takođe predviđao razoružanje Hezbolaha. Međutim, Hezbolah odbija da se razoruža, navodeći potrebu za odbranom zemlje od izraelskih napada i izraelske vojne okupacije pet položaja duž granice. Izrael tvrdi da Hezbolah predstavlja pretnju sve dok zadržava svoje oružje. Hezbolah, čije vojno krilo SAD, Nemačka i druge zemlje klasifikuju kao terorističku organizaciju, deo je takozvane „Osovine otpora" koju sponzoriše Iran. To je čitav niz naoružanih grupa na Bliskom istoku koje su protiv Izraela i SAD - uključujući Hamas u Gazi, Hute u Jemenu i milicije u Iraku.
Libanska vlada nema mnogo uticaja
Predsednik Libana Džozef Aun i premijer zemlje Navaf Salam izjavili su da rade na tome da se rat što pre zaustavi. U utorak je Bejrut povukao akreditaciju iranskom ambasadoru u Libanu i proglasio ga personom non grata. Ranije u martu, libanska vlada zabranila je sve vojne i bezbednosne aktivnosti Hezbolaha. „Sama, bez značajnih ustupaka Irana i Hezbolaha, libanska vlada će se teško snaći da ponudi Izraelu bilo kakvu značajnu vrednost u pregovorima", rekao je za DW David Vud, iz Međunardne krizne grupe i dodao: „Bejrut se pokazao nesposobnim da sam obuzda vojne aktivnosti Hezbolaha".
Može li se bes pretvoriti u građanski rat u Libanu?
Posmatrači sumnjaju da bi bes običnih građana mogao eskalirati u unutrašnji sukob. „Možda ćemo videti lokalizovan bes... a kao rezultat toga što je 1,2 miliona Libanaca proterano iz svojih domova, možda i određeni nivo demografskog sukoba. Ali ne vidim to kao realan scenario sličan građanskom ratu", rekao je za DW Roni Čata, politički posmatrač iz Bejruta. Trombeta deli ovo mišljenje. „Nijedan veći libanski akter ne deluje spremno da uđe u takav sukob, s obzirom na cenu prošlih ratova", rekao je on, dodajući da su Hezbolah i libanska vojska deo istog društvenog tkiva i imaju jake motive da izbegnu direktan sukob. Međutim, Vud upozorava da iako „vođe Hezbolaha znaju da bi grupa preuzela ogroman rizik pucanjem na libanske vojnike, što bi grupu potpuno sukobilo sa većinom drugih Libanaca, Hezbolah se trenutno suočava sa onim što smatra egzistencijalnom pretnjom i mogao bi odlučiti da nema mnogo toga da izgubi."
Opsnost od haosa i talasa izbeglica
Štaviše, Keli Petilo, šefica programa za Bliski istok i severnu Afriku pri Evropskom savetu za spoljne odnose, upozorava da Liban tone u haos. „Za mnoge raseljene osobe, Evropa bi sve više mogla postati opcija, što podstiče strah od novog izbegličkog talasa", napisala je nedavno u članku. Po njenom mišljenju, Evropljani bi trebalo da podrže poverenje libanskog naroda u funkcionalnu vladu promovisanjem otpornosti i obnove, posebno na teško bombardovanom jugu. „To bi pomoglo u jačanju sposobnosti libanske države da zadovolji potrebe građana", smatra Petilo, dodajući da bi to pomoglo u „obnovi legitimiteta države – za razliku od Hezbolaha". Izvor: DW   Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!
', 'pageDate': '2026-03-28 08:32:05', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });