Izgleda da je nemačkog kancelara Fridriha Merca dobro uzdrmao težak izborni poraz njegovih konzervativaca u maloj nemačkoj pokrajini Saksoniji-Anhaltu. Njegova stranka je u ovoj istočnonemačkoj pokrajini između Labe i Harca, sa oko 17 odsto osvojenih glasova, prepolovila svoj rezultat, dok je ubedljivi pobednik Alternativa za Nemačku (AfD), sa gotovo 44 odsto glasova. Reč je o stranci koju pokrajinska služba za zaštitu ustavnog poretka svrstava u kategoriju „nedvosmisleno krajnje desničarskih“, piše Dojče vele.
Merc je potom u ponedeljak, dan posle izbora, izgovorio rečenice kakve se od njega ranije nisu mogle čuti: „To utiče na nas, pa i na mene lično. I moram da priznam da je to najteži poraz koji je CDU doživeo u poslednjih nekoliko decenija. Sve ovo će, naravno, morati da ima posledice.“
Merc javno kritikuje funkcionera CDU-a Milera
Ali kakve? Kancelar, u svakom slučaju, ne namerava mnogo da menja pravac delovanja svoje vlade. Iako njegova popularnost širom zemlje beleži nove rekordno niske vrednosti. Merc odbija svaku saradnju sa AfD-om, ali i sa Levicom i populističkim Savezom Sare Vagenkneht (BSW). Istovremeno, želi da nastavi sprovođenje svojih kontroverznih reformi, između ostalog i reforme posrnulog penzijskog sistema. Iako je protivljenje tim reformama bilo jedna od važnih tema predizborne kampanje u Saksoniji-Anhaltu.
Merc oštro napada i stranačke kritičare. Jedan od njih je Sep Miler, poslanik CDU-a iz Saksonije-Anhalta u Bundestagu. On je već pet godina zamenik šefa poslaničke grupe konzervativaca u Bundestagu.
Miler je nekoliko dana uoči izbora rekao da će, s obzirom na tadašnje rezultate istraživanja javnog mnjenja, AfD verovatno dobiti jasan mandat za upravljanje pokrajinom. To se na kraju i dogodilo. Merc je u ponedeljak rekao da je Miler time, neposredno pred izbore, „zabio nož u leđa“ premijeru Saksonije-Anhalta iz redova CDU-a Svenu Šulceu.
Miler želi da smeni Šulcea sa čela CDU-a u pokrajini
Miler se, međutim, ne da zastrašiti. Sada želi da Svena Šulcea smeni sa mesta predsednika CDU-a u Saksoniji-Anhaltu. Šulce je, pomiren sa porazom, najavio da se neće ponovo kandidovati. „Moramo da vratimo poverenje“, rekao je Miler u utorak televiziji RTL. Dodao je: „Birač mora da zna šta ćemo raditi posle izbora.“ Miler odbacuje svaku saradnju sa AfD-om, ali i sa Levicom. On se priprema za dug period u opoziciji.
Nema saradnje sa AfD-om i Levicom – to su oduvek naglašavali i Merc i Šulce, ali je ipak bila javna tajna da je Šulce smatrao mogućim formiranje manjinske vlade uz prećutnu podršku Levice. Do toga sada više neće doći. Posmatrači, međutim, smatraju mogućim da Ulrih Zigmund, vodeći kandidat AfD-a i ubedljivi pobednik izbora, računa na pojedinačne glasove iz redova CDU-a koji bi mogli da mu omoguće da bude izabran za pokrajinskog premijera. On, naime, nema apsolutnu većinu, pa ne može sam da formira vlast.
Boris Rajn više ne veruje u protivpožarni zid
Prema mišljenju mnogih posmatrača, Merc će se tokom narednih nedelja naći pod pritiskom u dva pitanja: da li još može da sprovede svoje ambiciozne reforme i da li će istrajati na takozvanom protivpožarnom zidu. Reč je o politici koja podrazumeva da nema razgovora i saradnje sa Alternativom za Nemačku. Ali može li se takav stav i dalje održati imajući u vidu veliki izborni uspeh koji je postigao AfD?
Premijer savezne pokrajine Hesen Boris Rajn (CDU), koji ima znatan uticaj u svojoj stranci, smatra da ne može.
On je televiziji „Velt TV“ rekao da metafora protivpožarnog zida „nije hrišćansko-demokratska“. Mnogi birači AfD-a su, prema njegovim rečima, samo nesigurni i strahuju od društvenog pada. Njegov CDU sada mora „da razgovara sa svima, o svemu, da gradi mostove prema političkom centru, a ne da ih gura iza protivpožarnih zidova. Jer to je zaista najpogrešniji put kojim možemo da krenemo“.
SPD oprezno odstupa od reformskog kursa
U međuvremenu, iz redova manjeg koalicionog partnera konzervativaca u nemačkoj vladi, Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD), stižu prvi oprezni nagoveštaji odstupanja od strogog reformskog kursa. Još tokom leta CDU, CSU i SPD bili su saglasni: brojni predlozi za reformu državnog penzijskog sistema, koje je iznela stručna komisija, biće sprovedeni onako kako su i predloženi – i to u celosti. Ali u izbornoj noći ministarka rada i predsednica SPD-a Berbel Bas zvučala je drugačije.
Bas je najpre naglasila: „Sada, kada je sve gotovo, da nemačku vladu još gurnemo u haos – to ne može biti naš put.“ Ali je istovremeno rekla: „Ipak moramo nešto da promenimo.“ Bas već dugo muči prevremeno penzionisanje za dugogodišnje osiguranike, poznato pod skraćenim nazivom „penzija sa 63 godine“. Prema procenama stručnjaka, ono obveznike doprinosa godišnje košta oko četiri milijarde evra i zapravo bi trebalo da bude ukinuto. Bas je sada rekla: „Kada ljudi čuju da treba da rade više i duže, da treba manje da budu bolesni i da će stvari u osnovi postati teže, to stvara nesigurnost.“
Dakle, sasvim je moguće da će socijaldemokrate, uprkos izričitom protivljenju Merca, insistirati na zadržavanju „penzije sa 63 godine“. Za to su se, naime, zalagali brojni pokrajinski premijeri iz istočne i zapadne Nemačke, kako iz redova CDU-a, tako i SPD-a. Pre svega premijerka Meklenburga-Zapadne Pomeranije iz SPD-a Manuela Švesig, koja se za nepune dve nedelje na pokrajinskim izborima bori za novi mandat.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!