

Intervju: Vladimir Arsenijević
„Mogu deda da im budem“
„Našao sam se okružen poražavajuće mladim ljudima“, kaže pisac Vladimir Arsenijević za novi broj „Vremena“. Pričao je o tome kako je pretučen i ima li ikakvih pouka




Broj zaključenih brakova u Srbiji je u 2025. godini opao za 3,2 odsto u odnosu na 2024. godinu i skoro za petinu u odnosu na 2011. godinu. Broj razvoda je velik, ali zato godinama stabilan
Republički zavod za statistiku (RZS) objavio je da su u Srbiji 2025. godine zaključena 29.402 braka, a da je 10.148 razvedeno.
To znači da je broj zaključenih brakova u 2025. godini za 3,2 odsto manji od broja zaključenih brakova u 2024. godinu, kada je broj zaključenih brakova bio 30.376.
Istovremeno, 24.309 zaključenih prvih brakova pokazuje pad od 2,8 odsto u odnosu na 2024. godinu.
Broj zaključenih brakova na 1.000 stanovnika je 4,5, a prosečna starost pri zaključenju braka za mladoženje je 34,4 godine, a za neveste 31,4 godine.
Prema statistici, najzastupljeniji su brakovi koje su zaključili supružnici iste nacionalnosti – 24.258 (82,5 odsto).
U najvećem broju zaključenih brakova supružnici imaju isti stepen obrazovanja, i takvih brakova je 20.180, odnosno 68,6 odsto.
U 21.734 zaključena braka, odnosno 73,9 odst, oba supružnika su ekonomski aktivna lica.
Najveći broj brakova zaključen je između državljana Republike Srbije, i to 26.687, odnosno 90,8 odst, objavio je RZS.
Osim pada broja zaključenih brakova, u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu opao je i broj razvedenih brakova i to za 4,4 odsto, pošto je broj razvedenih brakova u 2024. bio 10.611.
Broj razvedenih brakova na 1.000 stanovnika iznosi je 1,5, a prosečna starost muža pri razvodu braka je 45,6 godina, a žene 42,1 godinu.
Najveći broj razvedenih brakova su brakovi s decom – 5 318 , odnosno 52,4 odsto, a u ukupnom broju razvedenih brakova s decom, najčešći su razvedeni brakovi s jednim detetom – 2 647, odnosno 49,8 odsto.
Nakon razvoda, izdržavana deca najčešće su dodeljena ženi, i to u 3.487 razvedenih brakova, što je 65,6 odsto. Prosečno trajanje razvedenog braka u 2025. godini iznosi 13,9 godina.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je pad broja zaključenih brakova dugoročan trend u Srbiji.
Tako je 2011. godine sklopljeno 36.542 brakova, a 2025 godine gotovo petina manje – 29.402.
Istovremeno, broj razvoda nije beležio tako izražene promene, pa se broj razvoda u periodu od 2011 do 2025. godine kretao oko 9.000 do 10.000 godišnje, uz rekordnih 10.611 razvoda u 2024. godini.
Izuzetak predstavlja 2020. godina, kada je zbog pandemije koronavirusa broj venčanja pao na svega 23.599, što je najniži zabeleženi nivo u poslednjih petnaest godina.
Ne postoji zvanična analiza RZS koja ukazuje koji su razlozi za neprestani dugogodišnji pad broja zaključenih brakova, ali se u navodima demografa i sociologa već godinama prepliće nekoliko faktora.
Jedan od najuočljivijih trendova je stalno pomeranje starosti pri sklapanju prvog braka. Prema RZS-u prosečna starost mladoženja danas je oko 34 godine, a nevesta oko 31 godinu, što je nekoliko godina više nego pre dve decenije. Pošto ljudi kasnije ulaze u partnerske zajednice, deo njih uopšte i ne zaključi brak.
Demografi ističu smanjenje broja mladih jedan od ključnih razloga za konstatno smanjenje broja zaključenih brakova. Srbija ima ozbiljan dugogodišnji negativan prirodni priraštaj, a manje mladih automatski znači i manji broj potencijalnih brakova. Tu su i migracije zbog kojih Srbiju godinama napušta veliki broj mladih radno sposobnih ljudi.
Kao još jedan od faktora koji utiču na smanjenje broja zaključenih brakova demografi navode i ekonomsku nesigurnost, jer mladi odlažu brak zbog nestabilnog zaposlenja, visokih cena stanova, skupih stambenih kredita i nesigurnih prihoda, što sve dovodi do toga da čekaju „bolji trenutak“.
Naravno, vremenom su se promenile i društvene i životne vrednosti pa brak više nije društvena norma kao pre nekoliko decenija, i često je zamenjen dugotrajnim vanbračnim partnerstvom i zajedničkim životom bez venčanja, uz veći fokus na obrazovanje i karijeru.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


„Našao sam se okružen poražavajuće mladim ljudima“, kaže pisac Vladimir Arsenijević za novi broj „Vremena“. Pričao je o tome kako je pretučen i ima li ikakvih pouka


Reč je o optužnici kojom se Milutinu Savoviću i Biljani Krstić na teret stavlja nesavestan rad u službi i teško delo protiv opšte sigurnosti, a Slobodanu Kataniću zlupotreba službenog položaja i teško delo protiv opšte sigurnosti


Vlada Srbije je krajem novembra prošle godine usvojila odluku da obilaznica oko Beograda preimenuje u „Milutin Mrkonjić“


Rok za diplomiranje starim studentima, koji su fakultet upisali pre uvođenja Bolonje, ističe krajem septembra. Dok ih pojedine visokoobrazovne ustanove već obaveštavaju o mogućnosti da izgube studentski status, dekan Učiteljskog fakulteta Danimir Mandić za „Vreme“ kaže da je to nepravedno


Rezultati javnog poziva autorima nacionalnih udžbenika za istoriju i geografiju pokazaće da li su prosvetari u pravu kad smatraju da je na delu politički pristup naučnoj istini
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve