Na Međunarodni dan sećanja na genocid u Srebrenici ministarka Srbije Snežana Paunović izjavila je da bi etnički očistila Kosovo. Ona je ekonomistkinja rodom iz Peći, koja je bila i članica Odbora za Kosovo i Metohiju
Na Međunarodni dan sećanja na genocid u Srebrenici, ministarka u Vladi republike Srbije
„Da sam bila Slobodan Milošević, etnički bih očistila Kosovo 1998. godine“, izjavila je ministarka državne uprave i lokalne samouprave i funkcionerka SPS-a Snežana Paunović u intervjuu za TV Kurir, koji je, simbolično ili ne, emitovan 11. jula, na dan sećanja na genocid u Srebrenici.
Izjavu je najavila kao deo „naših nedostataka i naše gluposti“, misleći verovatno na državni vrh Srbije i dodala da je „ovo najgrublja kvalifikacija koju je ikad u životu rekla“.
Izjava ministarke iz redova SPS-a može se tumačiti i kao ulazak ove stranke u predizborni period, a oni se po pravilu obraćaju biračima koje posebno zanima situacija na Kosovu. Pogotovo nakon što su studenti u proteklom periodu u nekoliko navrata objavili svoj stav o Kosovu. Socijalisti verovatno brinu da bi im mogli oduzeti deo biračkog tela.
Članica Odbora za KiM, ponosna na zalaganje u ženskim pravima
Snežana Paunović je članica Socijalističke partije Srbije od 1992. godine, a potpredsednica od 2024. godine, navodi se u zvaničnoj biografiji na sajtu Ministarstva. Na funkciju narodne poslanice prvi put je izabrana 2013. godine, a u dva mandata je obavljala funkciju potpredsednice Skupštine.
Rođena je 1975. godine u Peći, a diplomirana je ekonomistkinja. Članica je Socijalističke partije Srbije od 1992. godine.
Među osnivačima je Ženske parlamentarne mreže i bila je aktivna članica ovog skupštinskog foruma, kao i više parlamentarnih delegacija na međunarodnim konferencijama i forumima. Aktivno je učestvovala u brojnim inicijativama koje su imale za cilj unapređenje položaja žena i promociju njihovih prava u društvu, dodaje se.
U dva mandata obavljala je funkciju potpredsednice Narodne skupštine Republike Srbije i predsednice poslaničke grupe Ivica Dačić – Socijalistička partija Srbije (SPS).
Bila je članica stalne delegacije u Interparlamentarnoj uniji i predsednica Poslaničke grupe prijateljstva sa Japanom.
Obavljala je funkciju predsednice Odbora za privredu, regionalni razvoj, trgovinu, turizam i energetiku, članice Odbora za Kosovo i Metohiju i Odbora za prava deteta, i zamenice člana Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava i Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja.
U nekoliko mandata bila je članica Glavnog odbora Socijalističke partije Srbije, a od 2012. godine obavlja funkciju sekretarke Foruma žena Srbije. Od 2017. godine obavlja funkciju članice Predsedništva SPS, a od 2024. godine nalazi se na funkciji potpredsednice Socijalističke partije Srbije.
Miloševiću u Hagu se jeste sudilo za etničko čišćenje
FoNet/inicijativa mladihPlakati sa likom Slobodana Miloševića izlepljeni svojevremeno širom Beograda
Paunović je dodala kako Albance ne bi „likvidirala onako kako se oni trude da do danas očiste etnički Kosovo, nego na način da svako onaj ko se oseća manje kao stanovnik Savezne Republike Jugoslavije, napusti istu i ide u svoju matičnu zemlju“.
Dodala je, međutim, kako Milošević i SPS prema toj temi nikada nisu imali odnos koji ima ona, a još i da iz nje danas, „u zrelim godinama, govori i tuga, i bes, i razočarenje“. Pričala je još i tome kako je Slobi bilo teško jer su ga proglasili za koljača, iako, eto, nije uradio ono što bi ona.
Iako Paunović kaže da Milošević nije uradio ništa slično, bivšem predsedniku SR Jugoslavije Slobodanu Miloševiću se pred Haškim tribunalom, sudilo i za ratne zločine na Kosovu. Prema navodima iz optužnice Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Milošević je na Kosovu vodio zaveru čiji je cilj bio da se protera znatan deo stanovništva kosovskih Albanaca da bi se osigurala srpska kontrola nad ovom pokrajinom.
U optužnici se tvrdi da su snage pod njegovom kontrolom proterale oko 800.000 civila kosovskih Albanaca, ubile na stotine muškaraca, žena i dece kosovskih Albanaca, seksualno zlostavljale mnoge žene i uništile i opljačkale imovinu kosovskih Albanaca. Optužnica je tvrdila da su snage pod Miloševićevom kontrolom ove zločine na sistematski način počinile širom Kosova.
Suđenje Miloševiću nije završeno sudskom presudom pošto je bivši predsednik Srbije i SRJ u martu 2006. godine preminuo u pritvorskoj jedinici Tribunala, od posledica infarkta. Na dugogodišnje zatvorske kazne zbog zločina na Kosovu osuđeni su mnogi drugi, poput Nebojše Pavkovića, Dragoljuba Ojdanića, Sretena Lukića, Vladimira Lazarevića.
Bivši predsednik Republike Srbije Milan Milutinović pravosnažno je oslobođen po svim tačkama optužnice.
Bez pokajanja
Ministarka Snežana Paunović oglasila se saopštenjem, pošto je deo opozicije i NVO, zatražio njenu hitnu ostavku, zbog govora mržnje prema Albancima. U pisanoj izjavi je navela da se ne odriče sebe ni Socijalističke partije Srbije.
„Javnost ima pravo da zna, zato želim da otklonim svaku sumnju u vezi sa svojim izjavama podrške politici SPS-a devedesetih godina, od kojih je, različitim interpretacijama, napravljena propaganda i o meni i o samoj temi. Ni prvi, a verovatno ni poslednji put kada je SPS u pitanju. Srbija je moja kuća, a SPS je moja soba u toj kući. Tako je oduvek bilo i tako će zauvek ostati“, navela je Paunović.
Ne odričem se, kaže, politike SPS-a.
„Mi smo stranka koja je vodila Srbiju u neopisivo teškim istorijskim okolnostima, stranka koja je podnela velike žrtve, stranka čije se ime najčešće pominjalo u Hagu, stranka koja nije molila nikoga ni za šta da bi ostala uspravna i verna svojim idejama“, dodala je. „Ne odričem se ni strategija svoje stranke koje su bile izabrane za okolnosti oružane pobune na delu kuće koja se zove Srbija. Istovremeno, ne odričem se ni svog prava da govorim o greškama koje smo činili, kao ni da analiziram šta je, eventualno, moglo biti drugačije“, izjavila je Paunović.
Potpredsednik Vlade i predsednik SPS Ivica Dačić ocenio je da su napadi na ministarku državne uprave i lokalne samouprave i funkcionerku njegove stranke Snežanu Paunović sramni i licemerni.
On je istakao „da oni koji je optužuju za navodno pozivanje na etničko čišćenje istovremeno godinama ćute o etničkom čišćenju Srba sa Kosova i Metohije“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je na poziv svog francuskog kolege Emanuela Makrona prisustvovao danas u Parizu vojnoj paradi povodom Dana pada Bastilje. Režimski tabloidi su na svoj način protumačili ovaj događaj
„I ako si već, po sopstvenim postupcima, nadležan za sve, hoćeš li jedog dana biti i odgovoran za sve“, upitali su studenti predsednika Srbije Aleksandra Vučića
Posle usvajanja žalbe Višeg javnog tužilaštva, Apelacioni sud u Novom Sadu preinačio je odluku Višeg suda i potvrdio optužnicu protiv Gorana Vesića, Jelene Tanasković i još četvoro okrivljenih
U Savetu REM-a vlada pat pozicija – četiri nezavisna kandidata i četiri sa spiska režima. Deveti član, koji će biti jezičak na vagi, još uvek je neizvestan. Nerešene prijave na rad elektronskih medija gomilaju se više od godinu i po dana
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.