

Tabloidi
Zvučni top: Šta sve režimski mediji prećutkuju
„Specijalnu emisiju“ o zvučnom topu izbacili su Pink, Prva, B92 i Informer TV. Šta se u njoj tvrdi, a šta se prećutkuje


Kako sada stoje stvari, Srbija propušta istorijsku šansu: Evropska unija raspoložena je za proširenje više nego ikad, ali “mudro rukovodstvo” naše zemlje umesto EU bira put represije i korupcije
U trenutku pisanja ovog teksta, u Narodnoj skupštini počinje sednica na čijem je dnevnom redu paket izmena izbornih zakona kako bi se, navodno, primenile preporuke ODIHR-a. Međutim, to je samo paravan za dalje komplikovanje i otežavanje izbornog procesa, kojim vlast pokušava da ostavi utisak kako nešto radi na putu evrointegracija.
Dodatno, ovi zakoni u žargonu poznati kao “Petrašinovićevi”, menjaju se u senci “Mrdićevih zakona”, paketa pravosudnih zakona zbog kojih je Srbija izazvala seriju negativnih reakcija Evropske unije, a trpi i posledice. Naime, komesarka za proširenje Marta Kos priznala je da od usvajanja Mrdićevih zakona Srbija nije dobila ni evro.
“Sada stalno proveravamo da li sve države koje dobijaju novac iz Plana rasta ispunjavaju kriterijume. Istina je da od pravosudnih amandmana od pre nekoliko meseci nismo isplatili ništa, ali nije doneta formalna odluka o tome da se ne isplaćuje”, rekla je Marta Kos 11. maja, uoči sastanka Saveta EU za spoljne poslove.
Ona je dodatno pojasnila da nije doneta formalna odluka o zamrzavanju fondova iz Plana rasta za Srbiju, ali da od usvajanja takozvanih Mrdićevih zakona nije bilo isplata. Sa druge strane, kad je reč o Planu rasta za Zapadni Balkan, komesarka Kos je istakla da isplata ide dobro i najavila još oko 100 miliona evra, ali, za Albaniju i Crnu Goru.
Plan rasta Evropske unije za Srbiju deo je šireg Plana rasta za Zapadni Balkan za period 2024–2027. koji predviđa ukupno 6 milijardi evra za region, od čega bi Srbija mogla da dobije oko 1,5 do 1,6 milijardi kroz kombinaciju bespovratnih sredstava i povoljnih kredita. Cilj ovog plana je da ubrza ekonomski razvoj i približi Srbiju članstvu u EU tako što će joj omogućiti raniji pristup delovima evropskog tržišta, podstaći regionalnu saradnju i obezbediti dodatna ulaganja u infrastrukturu, privredu, zelenu i digitalnu tranziciju. Međutim, sredstva nisu automatski dostupna, već zavise od sprovođenja reformi, posebno u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije, jačanja institucija i napretka u odnosima sa Kosovom, pa u slučaju izostanka reformi EU može usporiti ili obustaviti isplatu novca.
Ako Srbija mesecima ne dobija sredstva iz Plana rasta EU, to usporava investicije, infrastrukturne projekte i privredni rast, što dugoročno pogađa ekonomiju i smanjuje razvojne mogućnosti države. Za vlast to znači veći politički pritisak i slabiju poziciju prema EU, dok građani to osećaju kroz sporiji rast plata, manje novih radnih mesta i sporije poboljšanje životnog standarda.
Poslednji konkretan pomak u EU integracijama Srbije desio se u decembru 2021. kada je otvoren tzv. Klaster 4 (zelena agenda i održiva povezanost) u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom. Nakon toga nije bilo otvaranja novih klastera, uglavnom zbog zastoja u reformama u oblasti vladavine prava i političkih pitanja, pa se proces praktično nalazi u zastoju već nekoliko godina. Za to vreme, Rusija je izvršila invaziju na Ukrajinu, pa je EU, do sada tradicionalno tvrda i stroga kad je reč o proširenju, popustila i rešila da olabavi kriterijume. I tako smo došli do Zapadnog Balkana na kom je ulazak Crne Gore u EU skoro gotova priča, a sledeća koja može da se pripremi je Albanija.
Nadrljali smo jer ova vlast ne samo da nije prepoznala trenutak, nego je još i aktivno radila na smanjenju stepena demokratije u Srbiji gušenjem nezavisnosti pravosuđa i slobode medija, policijskom brutalnošću i svim čudima koja gledamo i doživljavamo već 17 meseci. O slobodnim izborima da ne pričamo.
Bojana Selaković, koordinatorka Nacionalnog konventa o EU, rekla je krajem aprila na predstavljanju publikacije “Stanje demokratije u Srbiji 2025” da srpske vlasti rade sve osim onoga što Brisel traži.
“Kada je trebalo da se kao država fokusiramo na tehničko usklađivanje, to nismo uradili. Umesto toga, vlasti u Srbiji su nudile transakcione aranžmane koje niko nije tražio. Sada, kada to više nije dovoljno, Vlada se okrenula tehničkim reformama koje su, da su sprovedene pre sedam ili osam Godina, mogle da odvedu proces pristupanja u potpuno drugačijem pravcu”, rekla je Bojana Selaković.
A šansu za proširenje imamo jer je, upravo 11. maja, baš kad je govorila o tome da Srbija ne dobija novac iz Plana rasta, Marta Kos rekla da se zalaže za izmenu metodologije proširenja kako bi princip postepene integracije bio primenjen i na druge oblasti osim onih koji imaju veze sa zajedničkim tržištem i kao primer navela bezbednosnu politiku, dodajući da se o tome intenzivno pregovara sa državama članicama EU.
“I dalje koristimo metodologiju koja je stara 40 godina. A to znači da živimo u drugačijem vremenu. Ovo nije vreme mira, mi nemamo mnogo vremena.”
A ako EU nema mnogo vremena, Srbija ga ima još manje, ali se namerno odlučuje da ide unazad.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


„Specijalnu emisiju“ o zvučnom topu izbacili su Pink, Prva, B92 i Informer TV. Šta se u njoj tvrdi, a šta se prećutkuje


Šta poručuje režim koji slavi čoveka osuđenog za genocid i zločine protiv čovječnosti? Zašto je Rasim Ljajić jedini na derbiju reagovao kako dolikuje? Zbog čega Vučić više nije mogao odlagati narodno izjašnjavanje? Gde su tu opozicija i studenti? I kako je Srbija postala umorna od lidera


“Nisam ravnodušna prema tome što neko može da me vidi, čuje ili fotografiše, ali prva reakcija mi je bila bes”, kaže za “Vreme” studentkinja Milica čiji je telefon napadnut špijunskim softverom. “Mogli su da upale kameru dok se tuširamo, pričamo privatne stvari. Nije normalno ovo što se dešava... Mislim da je takvom sloju ljudi čak neshvatljivo da nešto može da funkcioniše bez ucene, bez potplaćivanja, nego samo uz čistu volju, želju i entuzijazam da uspemo u našoj borbi”


Kada se BIA (na slici) zainteresuje za nekoga, tvrde izvori “Vremena”, preko svojih spavača u medijima ili političkim strankama pusti neku optužbu, najčešće da taj i taj sarađuje sa tajnim službama druge zemlje, da je izdajnik, strani plaćenik i slično. Na osnovu toga, od tužioca se pribavi potrebna dozvola za nadzor komunikacija, što onda predstavlja pravno pokriće za špijuniranje svake vrste


Srbija se u Evropi sada i javno naziva “žarištem” na kojem se vrbuju i za sabotaže obučavaju ruski ljudi. O tome se u Beogradu samo ćuti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve