Hoće li Evropska unija graditi centre veštačke inteligencije i šta to znači u tehnološkoj trci sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom
Plan Evropske unije, vredan 20 milijardi evra, za izgradnju ogromnih centara za veštačku inteligenciju nailazi na široke kritike uoči pokretanja, piše Politiko.
Plan za izgradnju veoma velikih računarskih centara za obuku moćnih modela veštačke inteligencije (AI), koji je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila pre više od godinu dana, biće najavljen ovog proleća kao evropski odgovor na ambiciozne napore Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da povećaju računarsku snagu.
Međutim, zakonodavci i stručnjaci dovode u pitanje da li u Evropi uopšte postoji potražnja za računarskim kapacitetima koje će ovi objekti obezbediti, i upozoravaju da EU rizikuje da uloži 20 milijardi evra u projekat koji neće uspešno parirati SAD-u i Kini.
S obzirom na to da blok već zaostaje za ovim zemljama zbog snažne usmerenosti na regulaciju ove tehnologije, neefikasan plan za razvoj računarske snage dodatno bi ga unazadio, dok veliki projekti poput ogromnog data centra Stargate kompanije OpenAI, vrednog 500 milijardi dolara, ubrzano napreduju, ocenjuje Politiko.
„Niko nije mogao da mi objasni koji je poslovni model koji planiraju sa tim gigafabrikama“, rekao je nemački poslanik Zelenih u Evropskom parlamentu Sergej Lagodinski na nedavnom događaju u Briselu.
Dodao je: „Razgovarao sam sa nekima koji kažu: ‘Nama samo treba više računarske snage u Evropi’. Ali onda, kada ih pitam: ‘Za šta?’ Oni odgovaraju: ‘Nije važno, samo nam treba više računarske snage’.“
Evropska komisija je u odgovoru navela da je Evropi potrebna računarska snaga kako ne bi bila previše zavisna od drugih kontinenata.
„Ovde nije reč samo o sirovoj računarskoj snazi, već o suverenoj računarskoj infrastrukturi“, rekao je portparol Evropske komisije Tomas Renije.
Foto: Pixabay/DeltaWorksEU ima ozbiljne planove za veštačku inteligenciju
Rival Stargate-u
Evropska komisija užurbano pokušava da obezbedi računarsku snagu za startapove i istraživače, u nastojanju da sustigne razvoj vodećih američkih velikih jezičkih modela (LLM), kao što su GPT kompanije OpenAI i Claude kompanije Anthropic.
Komisija je 2024. godine najavila planove za izgradnju 19 superračunara usmerenih na veštačku inteligenciju u 16 zemalja, poznatih kao AI fabrike. U februaru prošle godine Ursula fon der Lajen predstavila je sledeću fazu: gigafabrike.
Cilj je izgradnja četiri do pet mega postrojenja, od kojih bi svako bilo pokretano sa 100.000 grafičkih procesorskih jedinica (GPU), vrste čipova koji se koriste za obuku modela veštačke inteligencije.
Ta postrojenja bila bi četiri puta veća od AI fabrika i konkurisala bi nekim od vodećih svetskih projekata, poput Stargate data centra kompanije OpenAI u Norveškoj.
Projekti će biti finansirani kombinovanjem javnih i privatnih ulaganja, a EU je već uspostavila fond od 20 milijardi evra kako bi podržala plan sa svoje strane.
Šezdeset lokacija u 16 zemalja
Ukupno 76 prijava za uspostavljanje 60 lokacija u 16 zemalja podneto je tokom neformalne provere interesovanja koju je Komisija sprovela prošle godine, među kojima su i etablirane kompanije poput francuskog Scaleway-a.
„Ovo pokazuje da se pojavljuje značajna tržišna potražnja“, rekao je Renije.
Radi se na tome da se neke od tih prijava objedine i finalizuju, kao i da se razrade praktični detalji između zemalja EU koje podržavaju projekte i tela koje upravlja mrežom evropskih superračunara, nazvanog EuroHPC. Zvanični poziv za podnošenje predloga odlagan je dva puta i očekuje se da bude pokrenut ovog proleća.
Ideja je jasna: izgraditi veoma velika postrojenja za obuku veoma velikih modela veštačke inteligencije, što zahteva ogromne količine računarske snage.
Ko je ciljna grupa za gigafabrike
Međutim, kritičari navode da nije jasno koje će kompanije koristiti kapacitete tih mega postrojenja u odnosu na manja.
„Mnogo je manje jasno ko je ciljna grupa za gigafabrike“, rekla je Nikoleta Kjosovska, istraživačka asistentkinja u briselskom tink-tenku Centar za evropske političke studije.
Kjosovska je koautorka izveštaja o gigafabrikama pod naslovom: „Svetilišta inovacija ili katedrale u pustinji?“
„Nemamo toliko mnogo AI kompanija, imamo samo Mistral“, rekla je.
Foto: Pixabay/HUNGQUACH679PNGDa li će evropski planovi postati realnost?
Zavisnost Evrope
Osim francuskog AI lidera, Evropa nema kompanije koje su sposobne da razvijaju modele kojima je potrebna ovako velika količina računarske snage za obuku. Ipak, Mistral ne čeka pokretanje AI gigafabrika, već gradi sopstvenu infrastrukturu.
U februaru je kompanija najavila investiciju od 1,2 milijarde evra u data centre u Švedskoj. Krajem marta prikupila je 830 miliona dolara za finansiranje data centra sa skoro 14.000 GPU-ova u blizini Pariza.
To je podstaklo pozive da Komisija ne bude usmerena samo na obezbeđivanje računarske snage za razvoj velikih jezičkih modela koji mogu da se takmiče sa ChatGPT-jem, već da se više usmeri na svoje industrijske prednosti.
„Nikada ne možemo da se takmičimo sa investicijama koje su već napravljene u Sjedinjenim Državama. Postoji čitav svet izvan LLM-ova, gde leže naše strateške prednosti kao Evropljana“, rekla je bugarska poslanica u Evropskom parlamentu Eva Majdel na jednom panelu u februaru.
Ona je navela da LLM-ovi mogu da pišu tekst, ali nisu optimizovani za zadatke kao što je razvoj novih tehnologija baterija od kojih bi industrijska baza EU mogla da ima koristi.
Nije želela direktno da kaže da gigafabrike imaju pogrešan fokus, ali je pozvala Komisiju da razmotri „krajnji cilj“ projekta.
Mistral nije odgovorio na zahtev za komentar o tome da li planira da koristi gigafabrike.
Postoji i briga da će gigafabrike povećati zavisnost Evrope od američke tehnologije zbog dominacije kompanije Nvidia, proizvođača čipova sa sedištem u Silicijumskoj dolini, koja je vodeći svetski dobavljač GPU čipova.
Grupa od 18 poslanika Evropskog parlamenta upozorila je Komisiju da je tržište data centara „koncentrisano i dominirano od strane jednog dobavljača“ i pitala: „Kako Komisija planira da koristi inicijative AI gigafabrika, kako bi smanjila strateške zavisnosti Evrope?“
Renije nije želeo direktno da odgovori na zabrinutosti u vezi sa Nvidijom, ali je naveo da će gigafabrike ojačati evropski suverenitet time što će se izbeći oslanjanje na američku infrastrukturu.
„Evropska industrija i istraživači eksplicitno traže suverena okruženja u kojima su njihovi strateški podaci i vlasnički modeli u potpunosti zaštićeni evropskim zakonima, bez mogućnosti mešanja trećih zemalja“, rekao je on.
Drugi smatraju da je plan suviše mali i zakasneo, i da obim investicija EU od 20 milijardi evra nije ni blizu globalnim ulaganjima.
OpenAI je prošle godine pokrenuo plan od 500 milijardi dolara za računarsku infrastrukturu, sa početnim fokusom na Sjedinjene Države, dok je i Anthropic predstavio investiciju od 50 milijardi dolara u infrastrukturu u toj zemlji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kroz celokupan svoj stvaralački opus, Goran Babić je ispisivao ogroman hipertekst, koji se sastojao iz bezbroj poveznica, kroz koje se ulazilo u najrazličitije oblasti. Njegov će odlazak za sve one koji znaju da se pravo promišljanje stvarnosti dešava na margini – značiti veliku prazninu
Hrvatska bi u narednim godinama trebalo da dobije novi superkompjuter, čija investicija iznosi 50 milijardi evra. Gde su danas Srbija i Hrvatska na mapi superračunara
Francuska je pokrenula istragu zbog ponovnog pojavljivanja sajta „Koko“, platforme povezane sa slučajem Žizel Peliko i brojnim slučajevima silovanja, seksualnog zlostavljanja dece i ubistava. „Vreme“ u novom broju otkriva da slične zajednice aktivno funkcionišu i na Balkanu
Beogradski izlog, prodavnica suvenira praktične primene nastalih po dizajnu umetnika a po beogradskim motivima, upravo je napunio 35 godina. Ispostavilo se da će ti njegovi prvi dani postati važan deo istorije. Seća ih se Gorica Mojović, koja je sa Kulturnim centrom Beograda bila inicijator Beoizloga, jednog od toponima grada
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!