Istraživanje portala 4zida pokazuje da visoke cene stanarina predstavljaju najveći problem podstanara u Srbiji. U Beogradu čak svaki četvrti zakupac izdvaja više od polovine zarade za kiriju
Preskupi stanovi, nesrazmerna visina kirije u odnosu na lokaciju, povećanje cene zakupa bez najave i dogovora, stari nameštaj i bela tehnika, prozori kroz koje duva vetar, samo su neki od najčešćih nedostataka na koje se žale podstanari u Srbiji, a na koje su ukazali u istraživanju koje je sproveo specijalizovani portal za oglašavanje nekretnina 4zida.
Podstanari u Beogradu uglavnom smatraju da se teško nalaze stanovi koji su renovirani, na pristojnoj lokaciji, sa pristojnim ljudima koji ih izdaju, a da je cena stanarine u skladu sa platama u Srbiji. Smeta im i zadiranje u privatnost, a kao posebne probleme navode diskriminaciju po pitanju kućnih ljubimaca. Podstanari koji iznajmljuju nekretnine van Beograda uglavnom se žale da su stanovi neuređeni i zapušteni, da stanodavci ne ulažu u njihovo renoviranje, kao i na neadekvatno grejanje i buku iz komšiluka, zbog loše izolacije, piše 4zida.
Kirija u Beogradu i u unutrašnjosti Srbije?
Visoke cene su dominantan problem podstanara u Srbiji, bez obzira da li nekrentinu iznajmljuju u Beogradu ili van glavnog grada i na to je ukazalo više od 80 odsto ispitanika.
Podstanari u Beogradu smatraju da su cene kirije previsoke i čak 60,7 odsto njih se izjasnilo da su potpuno nerealne u odnosu na plate. U unutrašnjosti je taj jaz malo manji, pa je 51,4 odsto, odnosno svaki drugi anketirani rekao da su stanarine preskupe.
Rezultati ankete 4zida su pokazali i da svaki četvrti podstanar (25 odsto) u Beogradu daje više od pola plate za kiriju, dok 23,6 odsto izdvaja do 30 odsto plate za stan, a 44,3 odsto do 50 posto svoje zarade. U unutrašnosti je situacija malo drugačija, pa čak 85,9 odsto podstanara izdvaja za kiriju do 50 odsto zarade.
Kada je u pitanju mesečna kirija, većina podstanara koji ne žive u glavnom gradu mesečni najam plaća do 300 evra, njih čak 69,2 odsto, dok beogradski podstanari imaju veće budžete, s obzirom da su i kirije značajno veće.
U Beogradu je 36,4 odsto podstanara u kategoriji građana koji kiriju plaćaju između 300 i 500 evra, a čak 10 odsto ispitanika ima budžet za kiriju koji je veći od 500 evra, dok 7,1 odsto stan plaća više od 700 evra mesečno. U mestima van prestonice, taj procenat je značajno manji i svega 7,6 odsto plaća kiriju više od 500 evra.
Foto: FoNet /021.rs / printscreenDa li stanodavci diktiraju pravila bez ograničenja
Kirija diktira životne planove
Koliko cena kirije utiče na one koji iznajmljuju nekretnine, pokazuje i podatak da se čak 90 odsto ispitanika u Beogradu i 83,2 odsto u ostatku Srbije izjasnilo da su bili primorani da zbog toga menjaju svoje životne planove.
Oko 60 odsto podstanara koji su učestvovali u anketi izjasnilo se da su potpisali ugovor o zakupu.
Međutim, zbrinjavajuće je što čak oko 40 odsto nema potpisan ugovor, koji bi trebalo da štiti i prava stanodavaca i podstanara. Anketa je pokazala i da većina podstanara smatra da zna svoja prava, ali nije zanemarljiv ni broj onih koji su se izjasnili da uopšte ne znaju koja prava imaju kao podstanari, čak 15 odsto zakupaca u Beogradu i oko 17 odsto u unutrašnjosti.
Pogledaju i 30 stanova da bi našli pravi
U Beogradu je dodatni problem nedovoljna ponuda kvalitetnih nekretnina za izdavanje, na šta se požalilo čak 31,4 odsto anketiranih građana, dok je u unutrašnjosti taj procenat manji i iznosi 24,3 odsto.
Podstanari u Beogradu u proseku duže traže odgovarajući stan, u odnosu na ljude koji iznajmljuju nekretnine u ostatku Srbije. Prema podacima iz ankete, 42,2 odsto ispitanika odgovorilo je da su u gradovima van Beograda pronašli odgovarajući stan za manje od mesec dana, dok je u prestonici tek 32,1 odsto onih koji su imali sreću da pronađu smeštaj kakav su želeli u prvih mesec dana. Beograd ima veći procenat dugih pretraga, jer gotovo svaki treći ispitanik, odnosno 29,3 odsto, je odgovarajuću nekretninu za iznajmljivanje tražio duže od šest meseci.
Foto: Tanjug/Branko LukićNovogradnja
Čak 29,3 odsto ispitanika odgovorilo je da su morali da pogledaju više od 30 nekretnina, pre nego što su izabrali odgovarajući stan. Tačno 35 odsto stanara pronašlo je odgovarajući smeštaj za iznajmljivanje, a da su pregledali do pet stanova, dok je u unutrašnjosti taj procenat malo veći i iznosi 38,4 odsto.
U nekim od odgovora na pitanja 4zida, vidi se da postoji ogroman jaz između visokih cena i kvaliteta koji su nudi. Zakupci većinom ukazuju da visina kirije i depozita nije srazmerna sa lokacijom, stanjem nekretnine i njenom opremom. Napominju da se dešava i da vlasnici u novi stan unesu stari nameštaj i aparate, a da traže kiriju kao da je sve potpuno novo.
Kada su u pitanju međuljudski odnosi, smeta im što stanodavac ne poštuje privatnost i u odsustvu podstanara ulazi u stan, što ne daju ugovor o zakupu i što ne prijavljuju stanare. Istraživanje je pokazalo da među podstanarima ima i onih koji su zadovoljni i nemaju primedbe, ni na gazde, ni na komšiluk, ali većina ističe da bi cene stanovanja svakako mogle biti niže i više usklađene sa platama.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Rat u Iranu izazvao je ogromne probleme u snabdevanju naftom, a kao rezultat toga cene avionskog goriva naglo rastu. Avio-kompanije počele su da ukidaju letove, povlače avione iz flote i povećavaju cene karata
Direktor Međunarodne agencije za energetiku upozorava da Evropa ima zalihe avionskog goriva za svega šest nedelja, dok rat u Iranu blokira ključne energetske tokove kroz Ormuski moreuz
Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa
Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!