Zašto SNS nakon lokalnih izbora liči na firmu koja pravi banket prikrivajući neizbežni bankrot, a Vučić na njenog vlasnika zaduženog do grla kako bi još malo izigravo velikog gazdu
Što je sinoć nakon lokalnih izbora zapravo rekao Aleksandar Vučić? Proglasio je sumnjive pobjede na izborima u deset lokalnih samouprava za istorijski i nebeski uspjeh. Inače, taj „trijumf“ je ostvario na nešto manje od ukupno četiri posto birača. Ali kako je došao do tih famoznih „10:0“?
„Vreme“ je čitavog 29. marta izvještavalo o do sada nezabilježenom režimskom nasilju u Boru, Kuli, Bajinoj Bašti i drugim mjestima. Na ovo treba dodati neviđenu funkcionarsku kampanju koja im je prethodila, sistematsko ucjenjivanje, zastrašivanje, kupovanje glasova i neopjevano aktiviranje batinaško-kriminalnih eskadrona.
Ako se neko još pita zašto je predsjednik Srbije besramno zloupotrebio funkciju pojavljujući se kao jedan jedini kandidat vlasti u svakoj u tih deset lokalnih zajednica, odgovor glasi da iz njegove perspektive nije imao alternativu – za naprednjačke glavešine ne bi glasala ni njihova šira porodica. To je prvi razlog zašto u kampanji nije bilo mjesta čak ni za SNS kao stranku.
Drugi je maskiranje naprednjačkog kaliranja u odnosu na prethodne izbore, pa su SPS i ostali koalicioni partneri utjerni na lokalne liste pod Vučićevim imenom. Ali i ovako – na nečem što niko ozbiljan ne može nazvati izborima – jasan je trend opadanja SNS-a.
Trijumfalističko obraćanje šefa države i cijelog Ćaciluka, zato je ispalo šuplje i neuvjerljivo. Totalna mobilizacija čitave stranke do posljenjeg batinaša zbog 250.000 birača nikog ne može ubijediti u stvarnu snagu režima. Naprotiv, SNS djeluje poput firme koja pravi banket prikrivajući neizbježni bankrot, a sam Vučić je nalik na njenog vlasnika do grla zaduženog kod zelenaša kako bi i dalje izigravo velikog gazdu.
Vučićevo obraćanje bilo je pokušaj bacanje pijeska u oči narodu kako su izlišni vanredni parlamentarni izbori pošto je on – je l’ te – toliko jak, nepobjediv i gospodar situacije. Teško da postoji išta dalje od istine.
Upravo slučajevi Bora, Kule, Bajine Bašte i drugih sredina dokazuju koliko je naprednjačka vlast nad Srbijom prevaziđena i podređena isključivo Vučićevom kultu ličnosti. Dakle, čovjeku koji nije u stanju razgovarati, deeskalirati duboku krizu u zemlji, relaksirati društvo, voditi odgovornu politiku u skladu sa Ustavom i zakonom… Jedino za što je još sposoban jeste gola represija.
Parcijalni lokalni izbori 29. marta datum su prelaska Srbije iz fasadne demokracije u izbornu autokratiju gdje uvijek pobjeđuje onaj koji je oteo sve poluge vlasti. Ali njihovo držanje biće za naprednjački režim sve skuplje i vrlo brzo neodrživo.
Ovo se i te kako osjetilo prilikom Vučićevog hvalisanja Pirovom pobjedom. I to ne po onom što je izrekao, već po toliko toga prećutanog. Disfunkcionalna, nasilna i tužna familija o svojim teškim problemima ionako ne priča po komšiluku, zar ne?
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!
Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“
Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?
Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu
Pokušaj debate Ane Brnabić i prof. Mirjane Nikolić na TV N1 pokazao je još jednom ono, što se slutilo: funkcioneri SNS-a ne žele, ili nisu sposobni da vode civilizovan dijalog
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?
Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“
Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?
Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve
