Bez impresuma i registracije u Srbiji, portal Eagle Eye Explore, koji pokušava da izgradi međunarodni uticaj, objavljuje proruske narative i intervjue sa evropskom krajnjom desnicom. Digitalni tragovi portala prate obrasce tipične za medijske operacije povezane sa Kremljom
Za nešto više od godinu i po poslovanja, na portalu Eagle Eye Explore objavljene su stotine tekstova kojima se šire dezinformacije, antiliberalni i proruski narativi i promoviše krajnja desnica, najčešće partija „Alternativa za Nemačku“ (AfD), koju u Nemačkoj nazivaju strankom koju „Kremlj vodi na povocu“, piše BIRN.
Iako Zakon o javnom informisanju Srbije propisuje da podaci o izdavaču i urednicima medija moraju biti objavljeni u impresumu, na ovom portalu tih podataka nema.
Nedostatak podataka o izdavaču, odnosno vlasništvu i urednicima, jedna je od odlika medija koje plasira Moskva širom Evrope.
Ruslan Trad, saradnik DFRLab-a, koja se bavi dezinformacijama, kaže da ovaj portal ima sve karakteristike propagandnih kanala Kremlja, od skrivenog vlasništva, preko saradnje sa novinarima ruskih medija i AfD-om, do deljenja tekstova preko Telegram kanala i drugih portala povezanih sa Moskvom.
„Obrazac koji ste identifikovali predstavlja karakterističan potpis medijskih ekosistema koje podržava Kremlj, a koji je opsežno dokumentovan“, kaže Tard.
Na uticaj Moskve na medije na Balkanu upozoravala je Evropska komisija još 2023. godine. Tada su iz Brisela ocenili da je narativ Kremlja u Srbiji posebno delotvoran u poređenju sa drugim zemljama u regionu.
U studiji „Rusija utire put autokratijama”, koju je Fondacija Fridrih Nauman objavila 2025, istraživači su utvrdili da Srbija služi kao centralno čvorište za širenje uticaja Rusije širom regiona, putem ispostava državnih medija poput Sputnika i RT Balkan.
Krajnji cilj ovih operacija je podrivanje poverenja građana u demokratske institucije, izazivanje društvenih podela i usporavanje evroatlantskih integracija regiona.
Eagle Eye Explore i zakonske odredbe
Portal Eagle Eye Explore nema impresum i nije upisan u registar medija u Srbiji, pa nije poznato ko je izdavač i vlasnik, niti odakle dolaze sredstva za njegov rad.
Nataša Jovanović, dugogodišnja novinarka portala Pečat, Večernje novosti, Sputnjik i Rusija Danas, govorila je u više navrata za bugarski medij Efir.info kao glavna urednica Eagle Eye Explora.
Na pitanja poslata mejlom od strane BIRN-a, o tome ko je izdavač, urednik, kako se finansira portal i da li sarađuje ruskim medijskim organizacijama i programima odgovorila da su „pitanja toliko jednoobrazna, da ne zahtevaju dodatna objašnjenja“.
„Očekivala sam novinarska pitanja, a dobila ona koja mogu postaviti samo organi bezbednosti, i tužilac, ali i oni u okvirima važećeg medijskog zakonodavstva Srbije. Bićemo na vezi, a uverena, i u prilici da se bolje upoznamo”, napisala je Jovanović.
Međutim, Zakon o javnom informisanju Srbije medijima nameće obavezu da objavljuju impresum, koji mora da sadrži podatke o izdavaču, glavnom i odgovornom uredniku i drugim urednicima.
„Impresum je ključni instrument transparentnosti i odgovornosti medija iz više razloga. On omogućava publici da proceni verodostojnost i moguće interese, najčešće političke ili ekonomske, koji stoje iza sadržaja“, objašnjava za BIRN Ana Martinoli, teoretičarka medija, producentkinja i profesorka Fakulteta dramskih umetnosti.
Kazne za izdavače medija bez impresuma, ili pravilno objavljenog impresuma kreću se između 100.000 do 1.000.000 dinara.
Šta je poznato o portalu Eagle Eye Explore?
Domen portala Eagle Eye Explore je registrovan 28. maja 2024. godine kod kanadskog registrara Tucows, putem kompanije Adriahost iz Srbije, koja prodaje usluge registracije domena i nudi web hosting i druge IT usluge. Sajt je smešten na serverima kompanije LeaseWeb iz Holandije, koja obezbeđuje njegov web hosting.
Tucows je ovlašćeni registrar i pruža dodatnu uslugu zaštite identiteta registranta preko svoje firme Contact Privacy, tako što su svi podaci o vlasniku domena – imenu, adresi i mejlu – namerno zamenjeni generičkim podacima kako bi se prikrio pravi identitet registranta.
Ova praksa je legalna i često se koristi u slučajevima kada vlasnici domena žele da ostanu anonimni.
Iz ove kompanije za BIRN kažu da podatke o tome ko je registrovao domen mogu da otkriju samo na osnovu zvaničnog naređenja nadležnih institucija Kanade, Danske, Nemačke ili Sjedinjenih Država.
Sa kim Eagle Eye Explore sarađuje?
Vesna Veizović, urednica portala Vaseljenska i autorka Eagle Eye Explora, i Dragan Petrović, takođe jedan od autora i naučni savetnik u Institutu za međunarodnu politiku i privredu, imali su značajnu ulogu u početnom promovisanju portala, kako je pokazala platforma Rolliapp koja koristi veštačku inteligenciju za analizu širenja narativa.
Ubrzo po osnivanju portala, Veizović je na svom Telegram kanalu objavila da „su krenuli sami i iznova i da veruje da će kao takvi uspeti“, kao i da će istraživati NVO i čitav civilni sektor koji naziva „ispostavom stranih agentura u Srbiji“.
Za Eagle Eye Explore je u međuvremenu pisalo oko 40 autora, a među najaktivnijima su Veizović, Dževad Galijašević, Branko Žujović i Zoran Čvorović. Tekstovi se objavljuju na srpskom i engleskom.
Sajt je napravljen na platformi WordPress, a nalozi koji imaju mogućnost da rukovode, među njima su i imena dvojice političa nemačkog AfD-a. Naime, pod rednim brojem 29 otvoren je nalog na ime Artura Abramoviča, a pod brojem 33 na ime Antona Friesena.
Oba nemačka političara kažu za BIRN da nikada nisu imali urednički pristup sajtu. Na portalu Eagle Eye Explore je objavljen po jedan njihov tekst.
Abramovič za BIRN kaže da je tekst zapravo napisao za nemačke novine Junge Freiheit, a da ga je na srpski preveo njegov poznanik, kao i da nikada nije ni imao urednički pristup sajtu.
„Ne govorim tečno vaš jezik – zašto bi mi iko dao takav pristup? Ali najvažnije, ne sarađujem i nikada nisam sarađivao sa ruskim državnim organizacijama, zvaničnicima, niti medijima. Sarađujem isključivo sa ruskom opozicijom; i ako želite da vaši čitaoci znaju ko sam i čime se bavim, trebalo bi da ih obavestite da godinama kritikujem rusku vladu“, napisao je Abramovič.
On je dodao da nije dobio „autorski honorar od Eagle Eye Explore“ i da „čak ni ne zna ko ga vodi“.
Anton Friesen, s druge strane, u odgovoru na pitanja BIRN-a je napisao da „ne radi sa ruskim akterima, da ne planira da objavi više nijedan tekst u srpskim medijima i da nema administrativni pristup portalu Eagle Eye Explore”. Na pitanje ko ga je prvo kontaktirao u vezi ovog sajta, Friesen je odgovorio: „Niko“.
Povezanost sa AfD-om
AfD je druga najveća stranka u Nemačkoj i najveća opoziciona stranka u zemlji. U maju prošle godine Savezna kancelarija za zaštitu ustavnog poretka, nemačka obaveštajna služba, klasifikovala je stranku kao „potvrđenu desničarsku ekstremističku organizaciju“.
Sud u Kelnu nedavno je doneo privremenu meru navodeći da do kraja sudskog postuka – koji je pokrenuo AfD – taj termin ne može da se upotrebljava za opis ove stranke.
Foto: Soeren Stache/DPA via APAlis Vajdel, kopredsednica AfD-a
Politički protivnici redovno optužuju AfD da radi u interesu Kremlja i da je „uspavana ćelija lojalna Rusiji“, što AfD negira. Pojedini poslanici opisali su AfD kao stranku koju „Kremlj vodi na povocu“ i „marionetu ruskih interesa“.
Pored autorskih tekstova, na portalu se često objavljuju intervjui sa krajnjim desničarima. Čak četvrtina objavljenih intervjua je upravo sa političarima iz AfD-a, uključujući i Bjorna Hokea. Hoke je lider lokalnog AfD-a jednoj od nemačkih saveznih država, za kog je odlukom suda navedeno da nije kleveta što je nazvan “fašistom”.
Intervjuisani su i desničari iz Mađarske, Francuske, Italije, Rumunije, Gruzije, Moldavije i drugih zemalja.
Ruska medijska škola
Pored portala Eagle Eye Explore, Natašu Jovanović, Zorana Čvorovića i Nemanju Stojanovića, koji je administrator Fejbuk stranice ovog portala, povezuje i učešće na medijskoj školi koju je tokom 2024. u Rusiji i Srbiji organizovana uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Rusije.
Organizatori škole su bili ruska nevladina organizacija АNО „Producerski centar Krasnaja Lodka“ i izdavačka kuća „Bitije”.
Učesnici su prvo u julu te godine boravili u Rusiji, a zatim u novembru u Srbiji. Dok je Stojanović bio jedan od polaznika škole, Čvorović je bio jedan od predavača.
Stojanović je inače istoričar i autor na portalu, a piše geopolitičke analize o SAD, Velikoj Britaniji i Istočnoj Evropi.
Kako se širi sadržaj sa Eagle Eye Explore?
Eagle Eye Explore svoje tekstove promoviše na društvenim mrežama na kojima ima ukupno oko 18 hiljada pratilaca.
Pored profila na Fejsbuku, Instragramu, Threads-u i Tviteru, portal ima i kanal na mreži Telegram, gde ima 1.634 člana.
Linkove sa kanala najčešće prenose kanali Srpski ugao, Milan&Zurka | Guide, Bunt je stanje duha, kao i dobro poznati pro-ruski kanali Васељенска, Балканарь, Сербский Вестник, Восток вести, Dejan Berić, DD Geopolitics i Балканская сплетница.
U krugu prenosilaca se nalazi i jedan od najuticajnijih ruskih vojnih kanala, Rybar (Рыбарь).
Foto: AP Photo/Pavel BednyakovKremlj / Ilustracija
Pored Telegram distribucije, sadržaj Eagle Eye Explore šire i brojni mediji, među kojima su prorežimski tabloidi Informer i Alo, kao i Novi Standard, Vaseljenska, Novi Vesnik, Odbrana i bezbednost, Pokret za odbranu Kosova i Metohije, Poredak i Srpski Ugao.
Sadržaj sa ovog sajta prenosi se i u regionu. U Republici Srpskoj tekstove Eagle Eye Explore objavljuju se na portalu javnog servisa RTRS-a, kao i online izdanju najčitanijih dnevnih novina Glas srpske.
U Crnoj Gori sadržaj prenosi portal IN4S. U novembru 2019, ambasada SAD u Podgorici optužila je portal da je pod direktnim uticajem Kremlja.
Sadržaj ovog portala pojavljuje se i u ruskim medijima, poput državnih dnevnih novina Ruske novine [Российская газета], Geopolitika.RU, kao i bugarskom na sajtu Efir.info za koji je govorila i Nataša Jovanović.
Efir.info su istraživači DFRLab-a identifikovali kao deo mreže bugarskih propagandnih kanala povezanih sa Kremljom.
Mreža sajtova pod nazivom Pravda, pokrenutih u sklopu jedne od, kako je objavio Radio Slobodna Evropa, većih ruskih dezinformacionih operacija koji prenose sadržaj čiji je izvor Kremlj, takođe promoviše Eagle Eye Explore sa pozivom svojim čitaocima da zaprate ovaj portal na društvenim mrežama.
Deo hibridnog rata
Ruslan Trad navodi da portal Eagle Eye Explora ima brojne karakteristike koje su istraživači ruske propagande videli mnogo puta.
On objašnjava da „propagandni sajtovi koje podržava Kremlj funkcionišu kroz nekoliko prepoznatljivih karakteristika“: preko lokalno pokrenutih medija objavljuju sadržaj koji se zatim širi preko više medija i društvenih mreža i na više jezika, kako bi se stvorila iluzija „nezavisnog lokalnog novinarstva dok zapravo plasiraju centralno koordinisane poruke“.
„Intervju glavne urednice Eagle Eye Explora za bugarski medij Efir, deo proruskog ekosistema, predstavlja primer sofisticirane strategije unakrsnog legitimisanja unutar regionalnih propagandnih mreža. Ovakva prekogranična saradnja postoji zbog međusobnog legitimisanja, gde mediji iz različitih zemalja međusobno intervjuišu svoje predstavnike i tako im daju kredibilitet“, kaže Trad.
Angažovanje novinara koji pišu za ruske medije poput Sputnjika i RT-a je takođe već viđeni obrazac i „predstavlja prepoznatljivu karakteristiku medijskih ekosistema povezanih sa Kremljom“.
„Dvostruke uloge između ruskih državnih medija (RT i Sputnik) i navodno nezavisnih lokalnih portala imaju ključnu stratešku ulogu. Oni omogućavaju direktno uređivačko usmeravanje i koordinisanje narativa iz ruskih državnih medija ka lokalnim platformama uz zadržavanje ubedljivog poricanja formalnih međusobnih veza“, opisuje Trad.
On objašnjava da i deljenje sadržaja preko Telegram kanala poput DD Geopolitics i Rybar ukazuje na to da je portal deo „šire infrastrukture ruskog uticaja“.
Njihov cilj je, navodi on, „podrivanje zapadne kohezije i integracije u NATO/EU, promovisanju evroskepticizma, destabilizaciji prozapadnih vlada i stvaranju političkih baza naklonjenih Rusiji“.
Mediji u mreži Kremlja sprovode koordinisane kampanje destabilizacije u pojedini zemljama, izvrću činjenice i utiču na izborne kampanje.
„U ciljnim državama, cilj je i oblikovanje budućih političkih elita koje će normalizovati proruske narative i promovisati strateške interese Moskve“, zaključuje Trad.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Objava potpredsednika Skupštine Vojvodine Nemanje Zavišića o Toniju Cetinskom izazvala je reakcije u Srbiji i Hrvatskoj, nakon što je pevač otkazao koncert na Spensu zbog spornih tvrdnji o događajima iz 1991. godine
Predizborni skup Srpske napredne stranke održaće se 21. marta u Beogradskoj areni, saznaje Vreme. Naprednjaci nakon skupa u Beogradu planiraju i miting u Vranju, 24. marta, gde će biti održano centralno obeležavanje 27. godina od početka NATO bombardovanja. Sve to se dešava pred lokalne izbore u deset gradova
Ivica Dačić posle dve nedelje lečenja napustio je Kliniku za pulmologiju Kliničkog centra Srbije u pratnji supruge i sina, zahvalivši se lekarima i medicinskom osoblju
Prema analizi Biro za društvena istraživanja, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u javnim nastupima u Sivcu i na televizijama Kula i Pink kršio preporuke ODIHR o razdvajanju državne funkcije i izborne kampanje.
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti. Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao
Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!