Pošiljka za tržište EU zaustavljena je na hrvatskoj granici zbog prisustva najtoksičnijeg mikotoksina. Od početka godine su već tri slučaja nebezbedne hrane iz Srbije registrovana na spoljnim granicama Unije
Hrvatska granična policija zaustavila je pošiljku kukuruznog skroba, odnosno gustina, iz Srbije zbog povećanog nivoa aflatoksina B1, opasne kancerogene supstance.
Evropski sistem za brzo uzbunjivanje o hrani (RASFF) izdao je novo upozorenje za proizvod izvezen iz Srbije na tržište Evropske unije, nakon što je na spoljnim granicama EU utvrđeno prekoračenje dozvoljenog nivoa ove štetne supstance.
Reč je o kukuruznom skrobu u kojem je hrvatska granična kontrola pronašla viši nivo aflatoksina B1 od zakonom dozvoljenog. Proizvod je označen kao potencijalno rizičan i prijavljen putem sistema RASFF.
Foto: RASFF windowHrvatska je izdala novo upozorenje o nedozvoljenoj supstanci u namirnici iz Srbje
Ovo je treći slučaj od početka 2026. godine da su namirnice iz Srbije na spoljnim granicama Evropske unije označene kao nebezbedne. Tokom januara prethodno su otkriveni nikl u kiselom kupusu i mikobakterije u korama za torte.
Koje su najčešće otkrivene neželjene supstance
Tokom 2025. godine izdato je čak 30 upozorenja za proizvode iz Srbije namenjene tržištu EU. Među utvrđenim nepravilnostima bili su hepatitis A i kadmijum u smrznutom voću, aflatoksin u sojinom brašnu, metalna žica u njokama, kao i listerija u dimljenom lososu.
Najčešći razlog za izdavanje upozorenja ostaje prisustvo aflatoksina B1 – najtoksičnijeg oblika ove grupe mikotoksina, koji se smatra kancerogenim i može izazvati ozbiljna oštećenja jetre i druge dugoročne posledice po zdravlje ljudi.
Ko je odgovoran za bezbednost hrane
Za kvalitet i bezbednost hrane koja se stavlja na tržište i izvozi, primarno su odgovorni proizvođači, odnosno subjekti u poslovanju sa hranom. Oni su dužni da obezbede da njihovi proizvodi ispunjavaju sve zakonom propisane uslove.
Kontrola bezbednosti hrane u Srbiji uređena je važećim Zakonom o bezbednosti hrane, a sprovode je Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravlja, preko nadležnih inspekcija, kao i ovlašćene i referentne laboratorije.
Zakonom je jasno propisano da su proizvođači odgovorni za bezbednost hrane za ljude i životinje i da moraju obezbediti usklađenost sa svim propisima donetim na osnovu tog zakona. Ipak, uprkos postojećem regulatornom okviru, u praksi se i dalje dešava da se u hrani pronađu nepoželjne ili zabranjene supstance.
Novi Zakon o bezbednosti hrane – još u pripremi
Postojeći Zakon o bezbednosti hrane trebalo bi uskoro da bude revidiran novim propisom, kojim bi se prvi put uveo sistem bržeg obaveštavanja i efikasnijeg reagovanja u slučaju pojave nebezbedne hrane na tržištu.
Cilj novog zakona je zaštita zdravlja potrošača, jačanje poverenja u sistem kontrole hrane u Srbiji, kao i dalje usklađivanje sa standardima Evropske unije.
Usvajanje ovog propisa predstavlja važan korak ka ispunjenju Merila 1 za otvaranje Poglavlja 12 – Bezbednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, u okviru pregovora Srbije sa EU, koje je deo klastera pet.
Radna verzija zakona dostupna je na sajtu Ministarstva poljoprivrede, ali konačan tekst još nije usvojen, te se i dalje primenjuje postojeći zakon.
Zakon o službenim kontrolama – već usvojen
Za razliku od Zakona o bezbednosti hrane, Zakon o službenim kontrolama usvojen je krajem 2025. godine. Njegov cilj je uspostavljanje jasnog i jedinstvenog sistema službenih kontrola i drugih zvaničnih aktivnosti u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije životinja i robe na koje se zakon odnosi.
Ovaj zakon primenjuje se i u oblasti bezbednosti hrane, u svakoj fazi proizvodnog i distributivnog lanca. Njegova puna primena očekuje se tokom 2026. godine, a trebalo bi da omogući strože, češće i efikasnije kontrole, naročito kada je reč o proizvodima namenjenim izvozu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Elektrodistribucija Srbije je izabrala novu firmu da joj uradi procenu vrednosti sopstvenih nekretnina, postrojenja i opreme. Prethodni put kada mu je procenjivana vrednost EPS je postao akcionarsko društvo, čime su odškrinuta vrata za prodaju
Većina zajmova je poskupela u drugom tromesečnu ove godine, dok i građani i privreda samo povećavaju zaduženost. Među novim kreditima dominiraju - gotovinski. Kako smo došli u ovu situaciju?
Trgovci od 1. septembra moraju da objavljuju cene na novi način što bi trebalo da zaštiti potrošače. Sistem je do sada funkcionisao kao da je iz prošlog veka
Rebalans budžeta Republike Srbije usvaja se u Skupštini. Predlog predstavlja brojna prekrajanja, pogotovo što se tiče Ekspa i nacionalnog stadiona. Opozicija misli da se ovim promenama kupuju birači
Da bi dobili 6.000 dinara, građani moraju da budu prijavljeni u Akcionarskom fondu. A ako nisu, procedura nije komplikovana, ali može da napravi redove na šalterima. Kako da proverite svoj status i po potrebi se prijavite. Treba znati da ovo nije državna pomoć koju je režim obezbedio, već novac koji po zakonu sleduje svim građanima iz privatizacija
Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.