img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Energetika

EPS je potrošio sto miliona evra na kupovinu struje samo u oktobru

28. oktobar 2026, 11:53 Marija L. Janković
Struja, dalekovod, trafo-stanica Foto: Tanjug / Nebojša Raus
Ilustracija
Copied

Srbija trenutno mora da uvozi ogromne količine struje, a samo u oktobru je čak četvrtina električne energije došla iz uvoza, izjavio je stručnjak za energetiku Željko Marković. To je Srbiju koštalo oko sto miliona evra

Predstavnici Elektroprivrede Srbije nedavno su saopštili da su remonti završeni i da je sistem u tom pogledu spreman za zimu.

Ivan Gajić, pomoćnik izvršnog direktora za proizvodnju uglja i termoenergije u termoenergetskom sektoru u „Elektroprivredi Srbije“, rekao je nedavno da je završen remont bloka A1 u TE „Kostolac“ i da je spreman za snabdevanje građana i privrede toplotnom energijom.

„I na najstarijim  blokovima u ogranku TENT, A1 i A2, urađeni su produženi remontni i radovi povećanog obima, radi pripreme blokova, posebno cevnih sistema kotlova kao najkritičnije opreme, za predstojeću grejnu sezonu“, rekao je Gajić 8. oktobra.

Ipak, taj spreman sistem se trenutno izgleda drži – na uvozu struje.

Tako stručnjak za energetiku Željko Marković ističe da, prevashodno zbog smanjene proizvodnje u hidrosektoru, Srbija trenutno mora da uvozi značajne količine struje.

„U oktobru je preko 25 odsto električne energije namenjene potrošnji došlo iz uvoza“, naveo je Marković za RTS.

Za „Vreme“ je pojasnio da ta količina struje na berzi sada košta oko sto miliona evra, što je tri miliona na dnevnom nivou. U ovoj računici ipak treba imati u vidu da je EPS možda napravio sa nekim bilateralni sporazum po kojem je kupovao struju van tržišnih okvira, pa tu postoji mogućnost da su nešto uštedeli.

Veliki finansijski problem

On objašnjava da je to pre svega finansijski problem, jer su cene električne energije na evropskim berzama visoke. Dodatni pritisak na cene predstavlja i skup prirodni gas, koji se koristi za proizvodnju struje u elektranama koje pokrivaju periode najveće potrošnje.

Marković ukazuje na značaj reverzibilne hidroelektrane Bajina Bašta, koja omogućava racionalnije korišćenje električne energije. Ova hidroelektrana treba da obezbedi čuvanje struje, kako bi ona mogla da se koristi u trenucima nestašice.

Ipak, to nije dovoljno jer je kapacitet Bajine Bašte dosta mali, nešto malo više od 600 megavata.

Srbija već četiri decenije čeka nove hidroelektrane koje bi omogućile da zemlja skladišti struju u pogodnim uslovima.

U hidro sektoru su dva najvažnija projekta u razvoju – RHE ’Bistrica’ i RHE ’Đerdap 3’“, rekla je ministarka Đedović Handanović za Radio Beograd 1 sredinom juna 2026. godine.

Ipak, njihovu izgradnju prati čitav set neregularnosti i nejasnoća – od stranih partnera koji isključivo traže da samo njihove kompanije učestvuju u poslu, preko dupliranja vrednosti posla, do nameštanja posla na koji se čeka 40 godina da se potpiše baš u okviru velikog projekta režima – izložbe Ekspo 2027.

Kad ćemo moći da čuvamo struju

„Bistrica nam je veliki projekat, nekada smo mislili da će biti 700 miliona, ali sada vidimo da će izaći 1,2 milijarde evra”, izjavio je Aleksandar Vučić 31. jula 2023. godine. To „nekada” je bilo samo šest meseci ranije, a godinu dana ranije Ministarstvo infrastrukture je, u okviru Prostornog plana reverzibilne hidroelektrane (RHE) „Bistrica“ navelo da je orijentaciona vrednost investicije 560 miliona evra, pisalo je „Vreme“.

Po tome ispada da je inflacija najviše od svega pogodila baš reverzibilne hidroelektrane, pošto je investiciona vrednost RHE „Bistrica“ za samo godinu dana povećana 114 odsto, daleko više od, recimo, hrane i energenata. Od tada cena izgradnje vrtoglavo raste, iako suštinski nije došlo do bilo kakvog unapređenja tehnologije ili tržišnih poremećaja koji bi to opravdali.

Već u oktobru 2022. EPS je izneo novu procenu od 625 miliona evra, u junu 2023. Ministarstvo rudarstva i energetike (MRE) podiže cenu na 835 miliona evra u okviru „Plana razvoja energetske infrastrukture i mera energetske efikasnosti za period do 2028.”, da bi Vučić prilikom posete Priboju 2023. još jednom podigao letvicu na neverovatne 1,2 milijarde evra za elektranu kapaciteta 650 megavata.

Izgradnja hidroelektrana: Jedna duplo skuplja, u drugu ulaze samo Amerikanci

Sa Kineza na Japance

RHE „Bistrica“ je zapravo stari projekat za koji je EPS još u martu 2012. potpisao Memorandum o razumevanju sa kanadskim Lavalinom i kineskim China Nuclear Power Engineeringom, nakon čega je izgleda pao u zaborav, sve dok nije aktuelizovan posle serije havarija u EPS-u u decembru 2021. godine.

Ipak, geopolitička dešavanja i rat u Ukrajini, te često nezavidni rezultati kineskih kompanija na raznim projektima u Srbiji, netransparentnost, korupcija, niski ekološki standardi, kao i kašnjenja radova i plaćanja podizvođačima, naveli su srpske vlasti da promene odluku i da za „Bistricu“ izaberu japanske komapnije kao pouzdanije partnere, pisao je Demostat 2023. godine

Za projektantski deo posla trebalo bi da bude zadužena Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA), dok bi Japanska banka za međunarodnu saradnju (JBIC) obezbedila finansije. 

Ovog leta su iz Ministarstva energetike i Japanske agencije za međunarodnu saradnju rekli da će zvaničan ugovor o zajmu sa Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju, koja je ključni partner na ovom poslu – biti svečano sklopljen tokom Ekspa 2027.

Foto: EPS
HE Bistrica
Samo Amerikanci mogu u „Đerdap 3“

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je početkom jula 2026. da je šest kompanija na javnom pozivu izrazilo zainteresovanost za izgradnju reverzibilne hidroelektrane „Đerdap 3“.

Plan je megalomanski – da projektovani kapacitet od 2.400 megavati bude proširen za dodatnih 400 megavata iz obnovljivih izvora vetra i sunca, čime bi „Đerdap 3“ postao hibridni energetski gigant i zvanično najveća baterija Evrope sa planiranim završetkom do 2038. godine.

Potencijalno je sporan izbor partnera, odnosno firmi koje će graditi ovako veliki energetski kompleks. Sprovodiće se po Sporazumu između Vlade Srbije i Vlade SAD o strateškoj saradnji u oblasti energetike koji je na snazi od marta 2025, a Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji objavila je javni poziv za iskazivanje interesa za učešće u projektu izgradnje Reverzibilne hidroelektrane (RHE) „Đerdap 3“.

Strateškog partnera će birati Radna grupa Vlade, što nije u skladu sa propisom o javnim nabavkama, a iz Sporazuma se vidi i da će se on birati iz redova američkih kompanija koje budu na osnovu pisma o zainteresovanosti iskazale interesovanje. Drugim rečima, pravo da učestvuje u ovom postupku neće imati kompanije izvan SAD-a.

Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!

Tagovi:

EPS Struja Energetika
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Biznis

16.novembar 2026. M. L. J.

Sukob interesa u stečaju Alta banke: Porodica direktorke AOD povezana sa kreditima

Dever direktorke Agencije za osiguranje depozita u Alta banci podigao je tri kredita ukupne vrednosti 1,6 miliona evra, za koje garantuje i njen suprug, piše Forbs. Agencija je imenovana za stečajnog upravnika banke

Putnički voz Soko na stanici

Voz

15.novembar 2026. M. L. Janković

Brzi voz Beograd–Budimpešta: Hoće li Mađari ikada pustiti u rad kinesku prugu

Putnički vozovi između Beograda i Budimpešte trebalo je da krenu još u februaru 2026. godine, ali su rokovi više puta pomerani. Ko je nepoverljiv? Da li Mađari „dlaku u jajetu“ ili samo ukazuju na brojne nepravilnosti u kineskom poslu?

Dva traktora sa tanjiračom na njivi

Poljoprivreda

15.novembar 2026. M. L. J.

Glamočić: Nema novca za drugu ratu subvencija po hektaru

Ministar poljoprivrede u tehničkom mandatu tvrdi da raspisivanje poziva bez obezbeđenog novca ne bi bilo u skladu sa zakonom, dok Studentska lista navodi da subvencije za ratarsku proizvodnju nisu isplaćene

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Vesti

15.novembar 2026. M. L. J.

Studenti objavili ekonomski plan: Šta će menjati?

Studentska lista objavila je program „Privreda i finansije“, u kojem najavljuje velike promene

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure