img
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bezbednost hrane

Ko kontroliše namirnice u Srbiji i zašto se roba vraća sa granica EU

09. februar 2026, 13:08 K. S.
Trešnje u gajbicama Foto: Tanjug
Voće se često vraća s granica EU
Copied

Još dve namirnice iz Srbije vraćene su sa granice zato što ne ispunjavaju zdravstvene kriterijume. Šta je najproblematičnije za izvoz i ko kontroliše prehrambene proizvode

Nije retka pojava da se namirnice izvezene iz Srbije vraćaju sa granica Evropske unije zbog prisustva nebezbednih supstanci. Od početka 2026. godine tako su sa granice sa Hrvatskom vraćene kore za torte i pošiljka kiselog kupusa – kore zbog prisustva mezofilnih bakterija, a kiseli kupus zbog povećanog sadržaja nikla.

Upozorenja o nebezbednim proizvodima objavljena su na portalu Evropskog sistema za brzo uzbunjivanje o hrani (RASFF), koji služi za razmenu informacija između zemalja članica EU o rizicima po zdravlje potrošača.

Tokom 2025. godine, prema podacima sa tog portala, čak 30 puta izdata su upozorenja za proizvode koji su iz Srbije bili upućeni ka tržištu Evropske unije. Najčešći razlog za ovakva upozorenja bilo je prisustvo aflatoksina B1 u prehrambenim proizvodima.

Ko je odgovoran za bezbednost hrane

Za kvalitet i bezbednost hrane koja se stavlja na tržište, uključujući i onu namenjenu izvozu, najodgovorniji su proizvođači, odnosno subjekti koji posluju hranom. Oni su dužni da obezbede da proizvodi ispunjavaju sve zakonom propisane uslove.

Kontrola bezbednosti hrane u Srbiji uređena je važećim Zakonom o bezbednosti hrane, a sprovode je Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravlja, preko nadležnih inspekcija, kao i ovlašćene i referentne laboratorije.

Zakonom je jasno propisano da su proizvođači odgovorni za bezbednost hrane za ljude i životinje i da moraju da obezbede usklađenost sa svim propisima donetim na osnovu tog zakona. Ipak, uprkos postojećim pravilima, u praksi se i dalje dešava da se u hrani pronađu nepoželjne ili zabranjene supstance.

Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Igor Jajić ranije je za Newsmax Balkans izjavio da su za kvalitet namirnica prvenstveno odgovorni proizvođači, odnosno oni koji hranu stavljaju u promet, jer su dužni da sprovode sopstvene kontrole u skladu sa zakonom.

On je naveo i da deo odgovornosti snose inspekcije Uprave za veterinu i Uprave za zaštitu bilja, koje su zadužene za kontrolu kvaliteta hrane, ali da bi njihova nadležnost i učestalost kontrola morale da budu veće.

Novi Zakon o bezbednosti hrane – još u pripremi

Postojeći Zakon o bezbednosti hrane trebalo bi uskoro da bude revidiran novim, kojim bi se prvi put uveo sistem bržeg obaveštavanja i efikasnijeg reagovanja u slučaju pojave nebezbedne hrane na tržištu.

Glavni cilj ovog zakona je zaštita zdravlja potrošača i jačanje poverenja u sistem kontrole hrane u Srbiji, kao i dalje usklađivanje sa standardima Evropske unije.

Usvajanje ovog propisa predstavlja važan korak ka ispunjenju Merila 1 za otvaranje Poglavlja 12 – Bezbednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, u okviru pregovora Srbije sa EU. Ovo poglavlje deo je klastera pet.

Radna verzija zakona dostupna je na sajtu Ministarstva poljoprivrede, ali konačan tekst još nije usvojen, te se i dalje primenjuje postojeći zakon.

Zakon o službenim kontrolama – već usvojen

Za razliku od Zakona o bezbednosti hrane, Zakon o službenim kontrolama usvojen je krajem 2025. godine. Njegov cilj je, između ostalog, uspostavljanje jasnog i jedinstvenog sistema službenih kontrola i drugih zvaničnih aktivnosti u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije životinja i robe na koje se zakon odnosi.

Ovaj zakon se, između ostalog, primenjuje i u oblasti hrane i bezbednosti hrane, i to u svakoj fazi proizvodnog i distributivnog lanca. Njegova puna primena očekuje se tokom 2026. godine, a trebalo bi da omogući strože, češće i efikasnije kontrole, posebno kada je reč o proizvodima namenjenim izvozu.

Šta se najčeće vraća iz EU

Prema podacima iz sistema RASFF i dosadašnjoj praksi, proizvodi iz Srbije koji se najčešće vraćaju ili za koje se izdaju upozorenja u EU su žitarice i proizvodi od žitarica načešće zbog povišene količine aflatoksina, prerađevine biljnog porekla i smrznuto voće i povrće zbog prisustva teških metala i ostataka pesticida iznad dozvoljenih granica, pekarski i konditorski proizvodi zbog mikrobiološka neispravnost, te hrana životinjskog porekla zbog mikrobioloških parametara.

Nikl u kupusu i bakterije u korama za torte: Nova upozorenja za namirnice iz Srbije

Tagovi:

Izvoz Hrana Izvoz hrane Bezbednost hrane
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Skup „Park prijateljstva, ne investitora“ koji organizuju studenti u blokadi

Beograd

13.novembar 2026. A.P.

Obustavljen tender za jarbol na Ušću vredan 365 miliona dinara

Tender za izgradnju jarbola na Ušću obustavljen je jer nije pristigla nijedna ponuda. U gradskom budžetu za ovu namenu planirano je svega 5,4 miliona dinara, dok za naredne dve godine nisu predviđena sredstva

Stanovi, cene nekretnina, Beograd

Lični stav

13.novembar 2026. Katarina Stevanović

Šest godina podstanarka na Dorćolu: 75 kirija kao pet kvadrata

Za 75 meseci stanovanja u stanu od 36 kvadrata na Dorćolu izdvojila sam 21.600 evra. Za te pare mogla bih na Starom gradu u ovom trenutku da kupim pet kvadrata, koji je u proseku porastao sa 2.129 na 3.958 evra za starogradnju.

Zgrada Alta banke u Beogradu

Vesti

13.novembar 2026. A.M.

U Poštanskoj štedionici počinje isplata osiguranih depozita klijentima Alta banke

Poštanska štedionica preuzima isplatu osiguranih depozita klijentima Alta banke kojoj je NBS oduzela dozvolu za rad, a novac će moći da podignu fizička i određena pravna lica, do limita od 50.000 evra po deponentu

Dragan J. Vučićević

Društvo

13.novembar 2026. B. B.

Informer TV se „survao“ na listama kablovskih operatera

Na EON platformi Informer TV je sa dosadašnjeg 11. mesta premešten na 402. poziciju, dok se kod Telekoma Srbija nalazi na 130. mestu

Dijabetes

Vesti

12.novembar 2026. A.M.

Batut: U Srbiji 220.000 ljudi ne zna da ima dijabetes

Povodom Svetskog dana dijabetesa, Batut upozorava da veliki broj ljudi ima ovu bolest, a da toga nije ni svesno jer dijabetes godinama može da prolazi bez simptoma

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure