

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


„Nekoliko sam puta zamalo umro“, kaže za „Vreme“ Nikola Strašek. Sada je napisao autobiografski roman o paklu heroina
Debitantski roman „Heroin, kruh i rudnici sumpora“ Nikole Strašeka (Zagreb, 1978) objavljen je nedavno u Hrvatskoj. U pitanju je autobiografska ispovest lečenog narkomana.
Strašek je studirao književnost i režiju, dobitnik je nekoliko nagrada za dokumentarne i kratke filmove. A sada prvi put piše o tome i govori za novi broj „Vremena“ koji na kioske stiže u četvrtak (5. februar).
„Nekad davno radio sam filmove, glumio umjetnika i drogirao se, nekoliko sam puta zamalo umro, jednom čak završio na cesti i pri izmaku snaga pristao na odlazak u komunu, gdje sam se nakon četrdeset i pet dana bez sna skinuo i očistio“, priča on.
Kako kaže, posle komune se „skrivao“, a onda radio godinama u skladištu voća i povrća koje je za njega „rudnik“.
„Sad pišem pjesme i podsjećam se kako nije važno izdržati do kraja života jer živ sam uvijek, i samo sada, i samo tu. Važno je izdržati taj dan, od trenutka kad se probudim do trenutka kad zaspim, i tako do zadnjeg daha.“
Strašek za „Vreme“ priča da je odlazak u komunu shvatio kao konačni dokaz da je „sebe proćerdao“. Ako je bilo nečeg dobrog, i tamo je pisao i iz beleški je nikao ovaj roman.
„Ne mislim da će knjiga ikoga spriječiti da se drogira, ali se mogu nadati da će ljudi koji s tim svijetom nemaju veze bar malo osjetiti kako je pod našom kožom, vena izbodenih i povučenih duboko u naša narkomanska tijela olupine.“
Ceo intervju sa Nikolom Strašekom čitajte u novom „Vremenu“ od četvrtka (5. februar). Ili se odmah pretplatite na štampano ili digitalno izdanje.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve